1. Uvod

Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti Godišnje izvješće Europskog ombudsmana za 2023.

Sve složenije okruženje za donošenje odluka u EU-u, koje se nerijetko brzo mijenja i uključuje širok raspon dionika, naglašava potrebu i važnost neovisnih nadzornih tijela kao što je Europski ombudsman kako bi se osigurala odgovornost i transparentnost europske uprave.

Ombudsmanov je posao podsjetiti institucije EU-a na to da bi, iako neke situacije mogu zahtijevati brzo političko djelovanje, standardni način rada uprave usmjerene na građane trebao biti onaj koji omogućuje javnu raspravu i nadzor.

S obzirom na to, od Europskog parlamenta zatražila sam da podrži moju preporuku da se prioritetno riješi pitanje znatnih kašnjenja Europske komisije u obradi zahtjeva za pristup dokumentima, posebno pri preispitivanju njezinih prvotnih odluka o pristupu. Ovo je tek drugi put da sam izdala posebno izvješće Parlamentu u svojstvu europske ombudsmanice i dokaz je važnosti tog pitanja za demokratski nadzor. Zahvaljujem Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove na brzom rješavanju tog pitanja.

Etička pitanja bila su u središtu naše pozornosti tijekom cijele godine. Pomno sam pratila proces reformi u Europskom parlamentu nakon korupcijskog skandala krajem 2022. Iako je došlo do jasnih poboljšanja etičkog okvira Parlamenta, ključna će biti pravilna provedba i izvršenje reformi.

Istrage povezane s migracijama bile su brojne 2023. kada sam pokrenula istragu na vlastitu inicijativu čiji je cilj bio razjasniti ulogu Frontexa u operacijama traganja i spašavanja u Sredozemnom moru te sam u zasebnoj istrazi zatražila od Frontexa da učini više kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava migranata tijekom razgovora o njihovoj situaciji. Također sam zatražila više informacija o Memorandumu o razumijevanju između EU-a i Tunisa, među ostalim o tome je li Komisija provela procjenu učinka na ljudska prava.

Migracija je bila jedna od glavnih tema konferencije Europske mreže pučkih pravobranitelja u Europskom parlamentu u studenome. Okupljanje nacionalnih i regionalnih pučkih pravobranitelja uključivalo je i opsežne rasprave o upotrebi umjetne inteligencije u javnim upravama, kao i o važnosti visokih etičkih standarda u javnom životu.

Bilo mi je drago održati četvrto izdanje Nagrade Europskog ombudsmana za dobru upravu u lipnju. Na svečanosti dodjele nagrada ponovno su istaknute brojne izvrsne inicijative i projekti koje provodi osoblje u cijeloj upravi EU-a. Glavna nagrada dodijeljena je Eurojustu i tužitelju Međunarodnog kaznenog suda za njihov rad u pomaganju civilnom društvu da dokumentira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Predstojeća godina važna je za demokraciju u Europi i diljem svijeta. Odluke koje ljudi donose na izborima neće utjecati samo na javnu politiku, nego i na funkcioniranje same demokracije, uključujući sustav provjere i ravnoteže kojima se štite temeljna prava i traži odgovornost od vlada. Javne uprave diljem svijeta morat će uskladiti svoju neovisnost sa zahtjevima vlada, pri čemu im javni interes treba biti vodilja. Institucije EU-a u tom se smislu ne razlikuju od nacionalne javne uprave i dio je uloge Europskog ombudsmana da djeluje kao njihov vodič. Kao što je vidljivo iz prošlogodišnje Nagrade za dobru upravu, EU ima sreću da ima kadar vrijednih i neovisnih dužnosnika koji rade za dobrobit javne uprave. Radujem se nastavku suradnje s njima kako bismo pokazali da dobra javna uprava doprinosi zaštiti demokracije i temeljnih prava.

Emily O’Reilly

2. Kratak pregled 2023.

3. Ključne teme

Ombudsman pomaže fizičkim osobama, poslovnim subjektima ili organizacijama koji imaju problema s javnom upravom EU-a, što može uključivati nedostatak transparentnosti u donošenju odluka, kašnjenja ili odbijanje pristupa dokumentima, kršenje temeljnih prava i ugovorne odnose. U odjeljcima u nastavku daje se pregled ključnih predmeta povezanih s određenim područjem.

3.1. Pristup dokumentima

Građani EU-a imaju opsežna prava na pristup dokumentima javne uprave EU-a. Ako naiđu na poteškoće u dobivanju pristupa tim dokumentima, mogu se obratiti Ombudsmanu za pomoć.

Nakon istrage na vlastitu inicijativu Ombudsman je od Europske komisije zatražio da hitno riješi sustavna kašnjenja u postupanju sa zahtjevima za pristup dokumentima, napominjući da je potrebno temeljito preispitivanje kako bi se osiguralo pridržavanje rokova utvrđenih u pravu EU-a o javnom pristupu dokumentima (Uredba 1049/2001). U istrazi je otkriveno da kada pojedinci zatraže preispitivanje odluke o pristupu, što je poznato kao ponovni zahtjev, Komisija u 85 % slučajeva ne poštuje zakonski utvrđene rokove. Ombudsmanica je u rujnu Europskom parlamentu poslala posebno izvješće u kojem je od te institucije zatražila službenu podršku u poticanju Komisije da djeluje u skladu s njezinom preporukom. O izvješću je u studenom raspravljala sa zastupnicima u Europskom parlamentu u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Ombudsmanica je također pokrenula istragu na vlastitu inicijativu o tome kako Komisija, Parlament i Vijeće Europske unije obrađuju zahtjeve za javni pristup zakonodavnim dokumentima. Prethodne istrage Europskog ombudsmana upućivale su na to da se te tri institucije ne pridržavaju u potpunosti prava EU-a i, konkretnije, sudske prakse u pogledu tih zahtjeva za pristup.

Nakon istrage ombudsmanica je od Vijeća zatražila da omogući potpuni javni pristup mišljenju svoje pravne službe o predloženom zakonu o minimalnoj plaći, tvrdeći da bi veća transparentnost dok su u tijeku pregovori o nacrtu zakona uvelike olakšala sudjelovanje javnosti u zakonodavnom postupku EU-a. Vijeće je odobrilo pristup traženom dokumentu u skladu s preporukom Ombudsmana. Ombudsmanica je također kritizirala negativan odgovor Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) na brojne zahtjeve za javni pristup pripremnim dokumentima koji se odnose na međunarodni prijenos podataka. Kao odgovor na preporuku Europskog ombudsmana EDPB je u konačnici odobrio širi pristup traženim dokumentima.

Pitanje o tome što predstavlja dokument EU-a i dalje je predstavljalo problem u 2023. Ombudsman je kritizirao početni propust Komisije da u opseg zahtjeva za pristup uključi posebne e-poruke koje se odnose na razmjenu mišljenja o nacrtima strategija EU-a za tlo, šume i prilagodbu klimatskim promjenama. Tijekom istrage Europskog ombudsmana, Komisija je pristala registrirati predmetne e-poruke i ispitati mogu li se one objaviti.

U istrazi koja se odnosi na Europsku agenciju za lijekove (EMA) Ombudsman je zaključio da se EMA-ina praksa automatskog stavljanja određenih zahtjeva za pristup dokumentima u kronološki red, neovisno o tome bi li odobrenje pristupa tim dokumentima podrazumijevalo prekomjerno administrativno opterećenje, ne može smatrati dobrom administracijom. Napominjući da EMA već poduzima korake za postupno ukidanje tog kronološkog reda, Ombudsman je od Agencije zatražio da ga izvijesti o svojem napretku.

Ombudsman je također dao prijedloge Europskoj investicijskoj banci (EIB) o tome kako postupati sa zahtjevima za pristup dokumentima. Konkretno je od EIB-a zatraženo da ocijeni zahtjeve za pristup na temelju njihove osnovanosti, a ne na temelju toga planira li kasnije objaviti relevantne dokumente te da bolje objasni kako bi odobrenje pristupa moglo ugroziti interese zaštićene pravilima o transparentnosti ako se pristup dokumentima odbije. Ombudsmanovi prijedlozi uslijedili su nakon istrage o tome kako je EIB postupio sa zahtjevom za pristup sažetku projekta koji financira modernizaciju distribucijske mreže električne energije u Poljskoj. Kao odgovor na to, EIB je naveo da će osigurati obradu zahtjeva za pristup dokumentima u skladu s Ombudsmanovim prijedlozima.

U istrazi povezanoj s donošenjem odluka o okolišu, Ombudsman je kritizirao odbijanje Komisije da omogući pristup dokumentima koji se odnose na emisije stakleničkih plinova industrije keramike prijavljene u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Ombudsman se nije složio s Komisijinim obrazloženjem da zatraženi dokumenti nisu sadržavali više informacija o emisijama u okoliš od onih koji su već bili javno dostupni, kao i s Komisijinom procjenom da ne postoji prevladavajući javni interes za objavu tih dokumenata. Obavijestio je Komisiju da razmatra provođenje šire istrage o tome kako tumači opseg informacija o okolišu i informacija povezanih s emisijama u okoliš.

3.2. Temeljna prava

Nakon utapanja stotina ljudi uz grčku obalu 14. lipnja, Ombudsman je pokrenuo istragu na vlastitu inicijativu o ulozi Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u operacijama traganja i spašavanja. Ombudsman je zatražio uvid u širok raspon dokumenata koji se odnose na Frontexovu odgovornost u tom području, uključujući službeno izvješće o predmetnom incidentu (izvješće o ozbiljnim incidentima), kao i izvješća o drugim nedavnim incidentima zbog smrti velikog broja ljudi u Sredozemnom moru. Istražni tim Europskog ombudsmana nakon toga se sastao s predstavnicima Frontexa u Varšavi kako bi razjasnio neke od dostavljenih informacija. Ombudsman je također od Frontexa zatražio da dostavi dodatne dokumente za inspekciju.

U okviru druge inicijative povezane s ulogom institucija EU-a u poštovanju temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama Ombudsman je zatražio više informacija o Memorandumu o razumijevanju potpisanom u srpnju između EU-a i Tunisa. Ombudsman je posebno pitao Europsku komisiju kako planira osigurati poštovanje ljudskih prava u aktivnostima povezanima s migracijama koje proizlaze iz sporazuma, kojim se Tunisu osigurava 105 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a za upravljanje granicama. Ombudsman je pitao Komisiju je li prije potpisivanja Memoranduma o razumijevanju provela procjenu učinka na ljudska prava te namjerava li provoditi periodična preispitivanja tijekom provedbe sporazuma. Nadalje je pitao Komisiju je li utvrdila kriterije za obustavu financiranja u slučaju nepoštovanja ljudskih prava. U zasebnoj istrazi Ombudsman je pitao Komisiju kako osigurava da sredstva EU-a dodijeljena Grčkoj za upravljanje granicama ne doprinose kršenju temeljnih prava.

Nakon istrage o Frontexovoj zajedničkoj operaciji u Španjolskoj Ombudsman je od Frontexa zatražio da učini više kako bi osigurao poštovanje temeljnih prava nezakonitih migranata tijekom razgovora u kojima se prikupljaju informacije za analizu rizika i identifikaciju osumnjičenika za prekogranični kriminal. Predložio je da Frontex zabilježi suglasnost intervjuiranih stručnjaka i da im osigura dobivanje informacija o njihovim pravima i pristupu neovisnom mehanizmu za podnošenje pritužbi. Ombudsman je Frontexu također predložio da ustraje u tome da operativni planovi za svaku zajedničku operaciju upravljanja granicama u državi članici uključuju pristup pravnoj pomoći za migrante. Frontex je prihvatio većinu prijedloga Ombudsmana.

Ombudsman je pozdravio odluku Komisije da surađuje s lokalnim vlastima na izradi procjene učinka na temeljna prava instrumenata za upravljanje migracijama koji se financiraju sredstvima EU-a u Grčkoj (višenamjenski centri za prihvat i identifikaciju), da tu procjenu objavi i da je periodično preispituje. Predanost Komisije tim mjerama temelji se na prijedlozima koje je Ombudsman iznio u istrazi o tome kako Komisija osigurava poštovanje temeljnih prava u tim objektima.

Nakon istrage o tome kako Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) procjenjuje rizike za ljudska prava prije nego što pruži potporu zemljama koje nisu članice EU-a u razvoju kapaciteta za nadzor, Ombudsman je iznio niz prijedloga za poboljšanje smjernica ESVD-a o ljudskim pravima. To uključuje pružanje više informacija o postupku utvrđivanja rizika, navođenje da bi se procjena učinka aktivnosti na ljudska prava trebala provesti tijekom svake faze te aktivnosti, uključujući odredbe o zaštiti podataka u pogledu sastanaka za razmjenu informacija s lokalnim organizacijama za ljudska prava. U drugoj istrazi povezanoj s pružanjem pomoći državama koje nisu članice EU-a u razvoju kapaciteta za nadzor, Ombudsman je Frontexu predložio da ažurira postupak za procjenu učinka na ljudska prava i poboljša način na koji se taj postupak primjenjuje.

3.3. Etička pitanja

Nakon optužbi krajem 2022. da su države koje nisu članice EU-a platile za lobiranje u Europskom parlamentu, ombudsmanica je održala niz razgovora informacija s Parlamentom o njegovim planovima za reformu svojih etičkih pravila. Ombudsmanica je u prosincu pozdravila napredak koja je Parlament ostvario u pogledu svojeg etičkog okvira, kao što su detaljnija definicija sukoba interesa i obveza zastupnika u Europskom parlamentu da objavljuju sastanke organizirane s registriranim lobistima i diplomatskim predstavnicima zemalja koje nisu članice EU-a, ali je izjavila da i dalje postoji zabrinutost u pogledu načina na koji će se pravila provoditi i primjenjivati. Pozvala je Parlament da osigura potrebna sredstva i mehanizme za pravilno praćenje i provedbu novih pravila.

Nakon vijesti da su Katar i organizacije koje su mu bliske platili za poslovna putovanja glavnog direktora Europske komisije, ombudsmanica je od Komisije zatražila informacije o putnim troškovima koje su treće strane platile od 2021. Nakon pregleda dostavljenih statističkih podataka najavila je da namjerava pokrenuti istragu radi procjene predmetnih putovanja i utvrditi je li Komisija poduzela odgovarajuće korake za ublažavanje mogućih sukoba interesa u tim slučajevima. Također je pozvala Komisiju da objavi barem sažetak informacija koje je već podijelila s njom o tom pitanju.

Ombudsman je 2023. razmatrao rizike od sukoba interesa u područjima kao što je Europski fond za obranu (EDF). Pokrenuo je istragu o tome kako Komisija osigurava nepostojanje sukoba interesa među vanjskim stručnjacima koji ocjenjuju prijedloge projekata ERF-a s obzirom na to da, suprotno općoj praksi ocjenjivanja prijedloga namijenjenih za dobivanje sredstava EU-a, Komisija nije obvezna objaviti imena stručnjaka s kojima se savjetuje za te projekte.

Ombudsman je također od Europske investicijske banke (EIB) zatražio da poboljša svoja pravila o sukobu interesa nakon što je potpredsjednik Europske investicijske banke postao glavni izvršni direktor nacionalne razvojne banke u Italiji. Potpredsjednik je sudjelovao u odobravanju sporazuma o financiranju između EIB-a i nacionalne razvojne banke u tjednima prije imenovanja glavnim izvršnim direktorom. Ombudsman je predložio da EIB ojača nadzornu ulogu svojeg odbora za etiku i usklađenost kad je riječ o planiranim novim radnim mjestima članova upravnog odbora. EIB je u odgovoru izjavio da je obavijestio svoj odbor za etiku i usklađenost o Ombudsmanovim prijedlozima. Odbor je također izjavio da sada obavješćuje članove upravnog odbora na odlasku o tome da se njihovim novim ugovorima ne smije spriječiti da povratno izvješćuju o svim sukobima interesa do kojih dođe tijekom „razdoblja ograničavanja zapošljavanja” nakon prestanka njihova radnog odnosa.

U okviru svoje analize u predmetu koji se odnosi na moguće sukobe interesa u Komisijinoj dodjeli ugovora za studiju o politici EU-a o spajanjima poduzeća konzultantu u području prava tržišnog natjecanja, Ombudsman je pozitivno ocijenio promjene koje je Komisija nedavno unijela u svoje interne smjernice o javnoj nabavi. Naveo je da bi se novim smjernicama mogao ojačati način na koji institucija postupa s mogućim profesionalnim sukobima interesa u natječajima, ali da ih je potrebno dosljedno primjenjivati. Komisija je raskinula predmetni ugovor tijekom istrage Europskog ombudsmana.

3.4. Odgovornost pri donošenju odluka

Ombudsman je iznio niz prijedloga Europskoj komisiji kako bi joj pomogao osigurati veću transparentnost i odgovornost u pogledu mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) vrijednog više od 700 milijardi EUR čija je svrha pomoći gospodarstvu EU-a da se oporavi od pandemije bolesti COVID-19 i društveno-ekonomskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Njegovi prijedlozi uključuju zahtjev Komisiji da nastavi objavljivati preliminarne procjene zahtjeva za plaćanje država članica, poboljša postupanje sa zahtjevima za pristup dokumentima povezanima s mehanizmom za oporavak i otpornost i osigura da države članice koje još nisu uspostavile javne portale koji sadržavaju podatke o glavnim primateljima sredstava to učine. Također je predložio da Komisija potakne države članice da na tim javnim portalima objave sve korisnike mehanizma za oporavak i otpornost.

S obzirom na to da je EU u posljednjih nekoliko godina postigao dogovor o nizu zakona usmjerenih na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, transparentnost donošenja odluka u tom području bila je u središtu mnogih nedavnih istraga Europskog ombudsmana. Ombudsman je ove godine objavio pregled rezultata svojeg savjetovanja s javnošću o transparentnosti i sudjelovanju u donošenju odluka EU-a povezanih s okolišem. Ispitanici su utvrdili probleme koji im otežavaju praćenje ili doprinos procesima donošenja odluka, uključujući kasno objavljivanje informacija, nedostatak transparentnosti u pogledu lobiranja i poteškoće u pristupu informacijama o raspravama o nacrtima zakonodavstva. Kad je riječ o sudjelovanju civilnog društva u donošenju politika, ispitanici su predložili da bi Komisija trebala podijeliti preliminarna stajališta o politikama i zakonodavstvu te zatražili veću transparentnost u pogledu toga tko sudjeluje u savjetovanjima s javnošću.

Na temelju tih rezultata Ombudsman je pokrenuo istragu na vlastitu inicijativu o tome kako Komisija upravlja rizicima povezanima s opasnim kemikalijama. Cilj je istrage preispitati kašnjenja u uvođenju ograničenja kako bi se ublažili rizici od određenih kemikalija, kašnjenja u uvrštavanju kemikalija na popis tvari čija uporaba podliježe prethodnom odobrenju te kašnjenja u odlučivanju o pojedinačnim odobrenjima i uvjetima za odobrenja. U okviru istrage Ombudsman razmatra odabir uzoraka kako bi utvrdio uzroke kašnjenja, kao i transparentnost postupka.

Kad je riječ o donošenju odluka povezanih s javnim zdravstvom, Ombudsman je potaknuo Europsku agenciju za lijekove (EMA) da što prije podijeli preliminarne planove za objavu podataka o kliničkim ispitivanjima u vezi s postupcima procjene lijekova koji su završeni, dok je njezina proaktivna politika transparentnosti suspendirana u razdoblju od 2018. do 2023. Ombudsman je također utvrdio nekoliko razloga za zabrinutost u pogledu transparentnosti u interakciji Komisije s duhanskom industrijom. U nalazima istrage kritizirana je činjenica da Komisija nije proaktivno objavila pojedinosti o svim svojim sastancima s lobistima za duhanske proizvode, kao i činjenicu da nije vodila zapisnike sa svih tih sastanaka. Ombudsman je istodobno pozdravio predanost Komisije daljnjoj procjeni izloženosti njezinih odjela lobiranju u duhanskoj industriji. Komisiji će dostaviti informacije koje bi trebala priopćiti rukovodećem osoblju kako bi se osiguralo da je ta procjena temeljita te je od Komisije zatražio da podnese izvješće o rezultatima procjene.

Nakon što je organizacija civilnog društva izrazila zabrinutost u pogledu odgovornosti, Ombudsman je pokrenuo istragu o odluci Komisije da ograniči objavu podataka za kontakt u internetskom imeniku osoblja EU-a „Whoiswho” na rukovoditelje. Podatci za kontakt službenika za politiku prethodno su bili dostupni i u internetskom imeniku Whoiswho.

3.5. Pitanja osoblja

Ombudsman je proveo istragu o načinu na koji je Europski ured za odabir osoblja (EPSO) proveo testove „predodabira” u okviru postupka za zapošljavanje novog osoblja u javnu upravu EU-a. Istraga je uslijedila nakon nekoliko pritužbi na testiranje, posebno u vezi sa zahtjevom da se provodi isključivo na daljinu. Kandidati su naveli tehničke probleme tijekom testiranja i probleme u vezi s primanjem pomoći od EPSO-a i njegova ugovaratelja. Ombudsman je EPSO-u dao niz prijedloga za poboljšanje, kao što je zahtjev da provede sveobuhvatnu procjenu načina na koji bi testiranje na daljinu moglo utjecati na jednake mogućnosti, osiguranje da određene kandidate tehnički zahtjevi ne dovode u nepovoljan položaj te da kandidati imaju pristup uputama o tome kako riješiti tehničke probleme tijekom testiranja i kako podnijeti pritužbu.

Agencija Europske unije za azil (EUAA) poboljšala je postupak odabira vanjskih stručnjaka nakon istrage Ombudsmana o tome kako je postupila s određenim zahtjevom. Tijekom istrage EUAA je promijenio postupovne i organizacijske aspekte postupka odabira koji su se činili problematičnima. Ombudsman je pozdravio te promjene.

3.6. Bespovratna sredstva i ugovori

Nevladina organizacija obratila se Ombudsmanu nakon što je Europska komisija zatražila povrat troškova nakon revizije projekta o rehabilitaciji žrtava mučenja koji financira EU. Komisija je nevladinoj organizaciji izdala obavijest o terećenju jer je ona bila koordinator projekta. Međutim, većina troškova koji se smatraju neprihvatljivima može se pripisati jednom od projektnih partnera. Nakon intervencije Ombudsmana Komisija je ukinula nalog za povrat sredstava u ukupnom iznosu od gotovo 28 000 EUR i izjavila da će odgovornom projektnom partneru izdati novi nalog za povrat sredstava. Ombudsman je pozdravio odluku Komisije.

Nakon što je Europski parlament odbio dati pristup svojim prostorijama djetetu zaposlenice s vanjskim ugovorom koja je željela dojiti, djetetov se otac obratio Ombudsmanu. Podnositelj pritužbe napomenuo je da Parlament odobrava pristup djeci članova svojeg osoblja. Ombudsman je utvrdio da pravilo djeluje neproporcionalno i u suprotnosti s načelom jednakog postupanja. Parlament je pristao dopustiti zaposlenici da dovede svoje dijete u njegove prostorije i naveo da će promijeniti svoja pravila.

4. Nagrada za dobru upravu

Ombudsmanovom nagradom za dobru upravu za 2023. nagrađen je rad Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Ureda tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za pomoć pri evidentiranju temeljnih međunarodnih kaznenih djela i kršenja ljudskih prava. Te dvije institucije udružile su svoje napore u izradi smjernica za pomoć organizacijama civilnog društva u prikupljanju i očuvanju informacija na način koji im omogućuje da postanu dokazi na sudu.

Ukupni dobitnici nagrada proglašeni su na svečanosti u knjižnici Solvay u Bruxellesu 28. lipnja koju su otvorili europska ombudsmanica Emily O’Reilly i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Proglašeni su i pobjednici u pet kategorija, pobjednik javnog glasanja i dobitnik posebne nagrade.

Govoreći o radu pobjednika, ombudsmanica je izjavila da „odgovornost za počinitelje ratnih zločina i kršenja ljudskih prava donosi pravdu za žrtve i može imati odvraćajući učinak u budućim sukobima. Povijest je pokazala koliko je teško kazneno goniti takva kaznena djela, zbog čega je ključno pronaći učinkovite načine prikupljanja i očuvanja dokaza.”

Za dodjelu dvogodišnje nagrade za 2023. predloženo je 57 projekata, čiji je cilj odati priznanje radu javnih službenika EU-a koji je pozitivno utjecao na živote ljudi u Europi i izvan nje.

Nominacije je ocijenio neovisni savjetodavni odbor, a ombudsmanica je odabrala pobjednike. Bila je to četvrta dodjela nagrada koju je Europski ombudsman prvi put uveo 2017.

5. Pritužbe i istrage: kako pomažemo građanima

Europski ombudsman pomaže osobama, poduzećima i organizacijama koje se suočavaju s problemima s upravom EU-a rješavanjem njihovih pritužbi i promicanjem dobre upravne prakse proaktivnim utvrđivanjem širih sustavnih pitanja povezanih s radom institucija EU-a.

Europski ombudsman kontinuirano nastoji poboljšati unutarnje postupke s ciljem vođenja istrage na najučinkovitiji način i za optimalno iskustvo podnositelja pritužbi. Ombudsman je 2023. pojednostavio i usustavio postupke rješavanja pritužbi izvan svoje nadležnosti i onih koje se odnose na upravu EU-a kada je propustila odgovoriti na e-poruke ili dopise. Novi postupci Ombudsmanu omogućuju učinkovitije rješavanje pritužbi, što doprinosi pozitivnom iskustvu podnositelja pritužbi.

Unaprjeđenje sustava za podnošenje pritužbi na internetu učinilo ga je pristupačnijim korisnicima. Podnositelji pritužbe sada mogu lakše podnijeti svoje pritužbe i pratiti njihov napredak.

Raznolik tim službenika zaduženih za predmete i njegovo mrežno mjesto odražavaju predanost Europskog ombudsmana tomu da se s osobama koje traže pomoć komunicira na sva 24 službena jezika EU-a.

Premda Europski ombudsman ne može uvijek provesti istragu o svim pritužbama koje zaprimi, nastoji pomoći svima koji mu se obrate za pomoć, među ostalim pružanjem savjeta o drugim mogućnostima traženja pravne zaštite.

5.1. Vrsta i izvor pritužbi

5.1.1. Pregled pritužbi i strateških istraga

Europski ombudsman može pokrenuti istragu samo o pritužbama u okviru svoje nadležnosti koje zadovoljavaju nužne „kriterije dopuštenosti”, od kojih je jedan taj da se pritužbu prvo pokuša riješiti s predmetnom institucijom.

Teme kojima se bavi proizlaze iz nadležnosti Europskog ombudsmana i primljenih pritužbi, koje čine najviše predmeta. Osim što obavlja temeljnu zadaću rješavanja pritužbi, Europski ombudsman provodi i opsežnije strateške istrage i inicijative o sustavnim pitanjima povezanima s institucijama EU-a.

5.1.2. Pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana

Europski ombudsman obradio je u 2023. više od 1500 pritužbi izvan svoje nadležnosti, prvenstveno zato što se nisu odnosile na rad uprave EU-a. Više od 40 % takvih pritužbi pristiglo je iz Španjolske, Poljske i Njemačke. Pritužbe samo iz Španjolske činile su 20 %, dok je po 10 % pritužbi zaprimljeno iz druge dvije zemlje.

Građani su se Ombudsmanu većinom obraćali s pitanjima koja se odnose na jednako postupanje ili diskriminaciju, sudske predmete, zaštitu potrošača, bankarstvo i administrativnu transparentnost. Njihove pritužbe izvan nadležnosti Ombudsmana prvenstveno su se odnosile na probleme s nacionalnim, regionalnim ili lokalnim tijelima javne vlasti, vladama i javnim službama te nacionalnim ili međunarodnim sudovima (kao što je Europski sud za ljudska prava). Građani su također uputili velik broj pritužbi protiv privatnih subjekata, uključujući banke, internetska poduzeća i platforme te zdravstvene ustanove.

Ombudsman je zaprimio i pritužbe izvan svoje nadležnosti povezane s humanitarnim krizama u Ukrajini i Gazi.

Iako se ukupan broj pritužbi povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 smanjio, mjere koje su nacionalna tijela uvela za praćenje i ograničavanje širenja virusa i dalje su u 2023. bile znatan izvor pritužbi izvan Ombudsmanove nadležnosti.

Druge pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana odnosile su se na institucije EU-a, ali su bile povezane s političkim ili zakonodavnim radom.

Svim osobama koje su zatražile pomoć Ombudsman je odgovorio na jeziku na kojem su podnijeli pritužbu ili na željenom jeziku. U tim je odgovorima objašnjena nadležnost Europskog ombudsmana te se, koliko je to bilo moguće, podnositeljima pritužbi savjetovalo da se obrate drugim tijelima koja bi im mogla pomoći. Iako su to uglavnom nacionalne i regionalne institucije pučkih pravobranitelja, Ombudsman je također usmjeravao pritužbe prema institucijama EU-a (uglavnom Europskoj komisiji i Europskom parlamentu) i mrežama, kao što su SOLVIT i europski centri za zaštitu potrošača.

Podnositeljima pritužbe koji su izrazili nezadovoljstvo konkretnim zakonodavstvom EU-a Ombudsman je u pravilu savjetovao da se obrate Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Osobe koje su se obratile s problemima koji su se odnosili na provedbu prava EU-a Ombudsman je uputio nacionalnim ili regionalnim pučkim pravobraniteljima ili mrežama EU-a kao što je SOLVIT.

Zahvaljujući jednostavnijim predlošcima za rješavanje pritužbi izvan njegove nadležnosti koji su prvi put uvedeni 2022., osoblje Ombudsmana moglo je u 2023. puno brže odgovoriti na te pritužbe nego prethodnih godina.

5.2. Subjekt protiv kojeg je podnesena pritužba

5.3. Predmet pritužbe

5.4. Ostvareni rezultati

5.5. Učinak i postignuća

Jedan je od glavnih ciljeva Europskog ombudsmana ostvariti konkretna poboljšanja u upravi EU-a za podnositelje pritužbi i javnost. Europski ombudsman to postiže davanjem prijedloga u obliku rješenja, preporuka i prijedloga. Europski ombudsman također može promicati napredak putem strateških inicijativa koje ne predstavljaju službene istrage. Također može potaknuti instituciju da riješi pitanje čak i prije nego što se usvoji službeni prijedlog ili preporuka s rješenjima.

5.5.1. Stopa prihvaćanja

Stopa prihvaćanja postotak je pozitivnih odgovora na ukupan broj prijedloga (rješenja, preporuka i prijedloga) koje daje Europski ombudsman. Budući da Europski ombudsman institucijama daje do šest mjeseci da odgovore na preporuke koje je predložio u svojim odlukama kojima se zaključuje istraga, stopa prihvaćanja za 2023. odnosi se na predmete zaključene 2022.

U 2022. institucije EU-a surađivale su s Ombudsmanom na zadovoljavajućoj razini u 81 % slučajeva. Od 83 prijedloga koje je Ombudsman iznio za ispravak ili poboljšanje njihovih administrativnih praksi, institucije EU-a pozitivno su reagirale na 67 prijedloga.

5.5.2. Širi učinak

Stopa prihvaćanja obuhvaća odgovore institucija na prijedloge u određenom trenutku i ne obuhvaća u potpunosti dugoročni učinak rada Europskog ombudsmana.

Čak i ako institucije pozitivno odgovore na prijedloge ili preporuke Ombudsmana, često im je potrebno vrijeme za uvođenje promjena u svoje administrativne prakse. Na primjer, Ombudsman je 2022. utvrdio nepravilnosti u postupanju u istrazi o tome kako je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) postupila sa zahtjevom za javni pristup u vezi s prijedlogom za ograničavanje olova u streljivu. EFSA-in odgovor na Ombudsmanove preporuke bio je pozitivan i agencija je izjavila da će promijeniti svoja pravila i prakse. Kao rezultat toga, EFSA je 2023. poboljšala način na koji postupa s pristupom dokumentima. Na primjer, objavila je dokument sa smjernicama kako bi pomogla svima koji žele podnijeti zahtjeve za pristup, izmijenjena su interna pravila kako bi se skratilo vrijeme potrebno za obradu zahtjeva te je započela s pilot-projektom novog informatičkog alata za učinkovitiju obradu zahtjeva i poštovanje rokova.

U drugoj istrazi iz 2022. Ombudsman je utvrdio da je način na koji je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) obavijestila vanjskog stručnjaka o raskidu njegova ugovora predstavljala nepravilnost u postupanju. ESVD je sljedeće godine obavijestio Ombudsmana da će organizirati sastanke za razvoj svijesti kako bi poboljšao svoje radne odnose s vanjskim stručnjacima zaposlenima preko posrednika.

6. Komunikacija i suradnja

6.1. Komunikacija

Komunikacija ima važnu ulogu u promicanju uloge i rada Europskog ombudsmana najširoj mogućoj publici, u dijeljenju važnih novosti s dionicima i upravom EU-a te u razvoju svijesti o temama kao što su transparentnost, etika i odgovornost.

Tijekom 2023. ključni istražni dokumenti postali su lakše dostupni dodavanjem dinamičnog odjeljka na početnoj stranici mrežnog mjesta u kojem su prikazana nedavna ažuriranja. Provedeno je i nekoliko poboljšanja u navigaciji mrežnog mjesta za lakši pronalazak traženog sadržaja.

Kako bi se povećalo znanje javnosti o dugoročnom učinku Ombudsmanova rada, objavljena je internetska priča u kojoj se objašnjava Ombudsmanov rad u nekoliko područja i njegov utjecaj na upravu EU-a. Ta je internetska priča podržana kampanjom na društvenim mrežama.

Osim toga, na mrežnom mjestu, uključujući početnu stranicu, objavljen je niz videozapisa u kojima se predstavlja Ombudsmanov rad i objašnjavaju ključna područja istrage, koji se promiču na društvenim mrežama.

Ombudsmanica je predstavila rad Ureda tijekom godišnje konferencije za medije u svibnju. Na konferenciji za medije ombudsmanica je predstavila i pregled odgovora na svoje savjetovanje s javnošću o transparentnosti i sudjelovanju u donošenju odluka EU-a o okolišu.

Kako bi se proširila vijest o dobitnicima dvogodišnje nagrade za dobru upravu i potaknula razmjena dobrih ideja i praksi, nakon kampanje na društvenim mrežama tijekom razdoblja dodjele nagrada uslijedilo je zasebno vizualno predstavljanje nagrađenih projekata.

Ombudsmanica je sudjelovala na Europskom skupu mladih (EYE2023) u Strasbourgu u lipnju. U razmjeni mišljenja sa sudionicima odgovarala je na pitanja o radu Ureda kao i o važnoj ulozi koju dobra uprava ima u očuvanju demokracije EU-a.

Nakon optužbi krajem 2022. da su vlade zemalja koje nisu članice EU-a nastojale kupiti utjecaj u Europskom parlamentu, Ombudsman je pozvao govornike na visokoj razini iz glavnih nadzornih tijela, Europske komisije i Parlamenta na raspravu o nedostatcima u strukturi okvira za integritet i poštovanju tog okvira. Rasprava u panelu, koja je održana u lipnju, također je bila usmjerena na prijedlog o osnivanju novog etičkog tijela i njegovu potencijalnu ulogu u daljnjem poboljšanju integriteta uprave EU-a.

U pogledu medijskog izvještavanja o radu Europskog ombudsmana u 2023., ukupni broj novinskih članaka povećan je za 35 % u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu je 56 % obuhvaćalo zemlje EU-a.

Tijekom 2023. broj pratitelja Europskog ombudsmana na društvenim mrežama nastavio je rasti, a posebno visok rast zabilježen je na LinkedInu i Instagramu. Povećana aktivnost profila, kao i sve veći broj korisnika koji traže sadržaj povezan s EU-om na tim dvjema platformama, važni su čimbenici koji su utjecali na pozitivna rješenja. Na Ombudsmanovu računu na Instagramu zabilježeno je povećanje od 91 % u ukupnom broju pratitelja (6 578 novih pratitelja u usporedbi s 3 472 nova pratitelja u 2022.). Na LinkedInu se broj pratitelja povećao za 65 % (+ 5 825 u odnosu na 2 990 novih pratitelja 2022.). Na X-u, gdje Ombudsman ima najveću publiku među svojim kanalima društvenih medija, broj pratitelja dosegao je 36 188 u prosincu 2023., što je povećanje od 5 % (+ 1 757). Došlo je i do značajnijeg rasta angažmana, kao i do većeg skoka u navođenju Ombudsmana u porukama.

Konačno, ombudsmanica i njezino osoblje nastavili su provoditi svoje aktivnosti otvaranja prema javnosti kroz intervjue medijima, govore na velikim akademskim i pravnim konferencijama te kroz razgovore sa skupinama posjetitelja.

6.2. Odnosi s institucijama EU-a

6.2.1. Europski parlament

Europski parlament bira Europskog ombudsmana na početku svakog parlamentarnog saziva, zbog čega je odnos između tih dviju institucija posebno važan.

Ombudsmanica se 2023. sastala s predsjednicom Europskog parlamenta, Robertom Metsola, kojoj je predala Ombudsmanovo godišnje izvješće. Također je raspravljala o reformama politike integriteta i transparentnosti koje je predsjednica pokrenula nakon optužbi krajem 2022. da su zemlje koje nisu članice EU-a platile svoj utjecaj u Parlamentu. Ti sastanci, kao i redoviti sastanci ombudsmanice i njezina tima sa zastupnicima u Europskom parlamentu iz cijelog političkog spektra, bili su ključni za osiguravanje trajnog povjerenja i suradnje. Ombudsmanica i njezino osoblje također su predstavili rad Ureda na nekoliko saslušanja odbora i razmjena gledišta, kao što su Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Odbor za vanjsko upletanje i dezinformacije (ING2), Odbor za pravna pitanja (JURI) i Pododbor za ljudska prava (DROI).

Ombudsman je u rujnu poslao posebno izvješće Parlamentu o sustavnim kašnjenjima Europske komisije u obradi zahtjeva za pristup dokumentima. Parlament je nakon toga pokrenuo postupak u odboru LIBE kako bi podržao izvješće Europskog ombudsmana. Glasanje na plenarnoj sjednici o rezoluciji očekuje se početkom 2024.

6.2.2. Odbor za predstavke

Odbor za predstavke (PETI) parlamentarni je odbor zadužen za odnose s Europskim ombudsmanom jer oboje nastoje osigurati da se zabrinutost građana uzme u obzir na razini EU-a. Tijekom 2023. nastavili su surađivati u područjima kao što su prava osoba s invaliditetom te u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO), čiji je član i PETI.

Ombudsmanica i predsjednica odbora PETI Dolors Montserrat redovito su se sastajale 2023. Gđa Montserrat također je sudjelovala na godišnjoj konferenciji Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO) tijekom sjednice posvećene europskim izborima i izboru europskog ombudsmana.

6.2.3. Europska komisija

Budući da je riječ o najvećoj instituciji EU-a, koja značajno utječe na živote milijuna ljudi, ne začuđuje što se velik dio pritužbi podnesenih Europskom ombudsmanu odnosi na rad Komisije. Suradnja s Komisijom ostala je vrlo konstruktivna tijekom 2023., a ombudsmanica je održala i sastanke s nekoliko povjerenika. Na razini osoblja održavani su bliski kontakti između Ureda Europskog ombudsmana i Komisije kako bi se osiguralo što učinkovitije rješavanje problema podnositelja pritužbi.

6.2.4. Ostale institucije, agencije i organizacije

Odnosi s različitim segmentima uprave EU-a sastavni su dio strategije Europskog ombudsmana „Ususret 2024.”. Samo bliskom suradnjom može se dugotrajno i pozitivno utjecati na upravu EU-a. Ombudsmanica je u veljači održala sastanak s predsjednikom Europskog revizorskog suda, glavnim europskim tužiteljem i glavnim direktorom Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u okviru priprema za konferenciju „Izgradnja snažnijeg okvira EU-a za integritet” koju je organizirala. Tijekom godine ombudsmanica se sastala i s predsjednikom Europske središnje banke (ESB) i izvršnim direktorom Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

6.2.5. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom

Europska unija potpisnica je Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), obvezujućeg međunarodnog instrumenta za ljudska prava kako bi se „promicalo, zaštitilo i osiguralo potpuno i jednako ostvarivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom te promicalo poštovanje njihovog dostojanstva”.

Usklađenost s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom u EU-u prati se Okvirom EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kojim je 2023. predsjedao Europski ombudsman. U svojstvu člana, Ombudsman posvećuje posebnu pozornost provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u upravi EU-a.

Ombudsman je 2023. proveo niz istraga povezanih s pravima osoba s invaliditetom. Ombudsman je u veljači zaključio istragu o tome kako Europska komisija primjenjuje pravilo iz Pravilnika o osoblju EU-a o dodjeli dvostrukog dječjeg doplatka za skrb o djeci s invaliditetom. U istrazi je utvrđeno da je primjena pragova za stupanj invaliditeta, koji automatski isključuju određene slučajeve iz razmatranja, u suprotnosti s obvezama uprave EU-a na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Ombudsman je od Komisije zatražio da revidira svoj pristup. Komisija je otad pokrenula postupak revizije primjenjivih pravila u cijeloj upravi EU-a kako bi se osigurala pojedinačna materijalna procjena svih zahtjeva za tu vrstu naknade.

Ombudsman je predstavio svoj rad u vezi s pravima osoba s invaliditetom na nekoliko događanja tijekom godine, među ostalim na manifestaciji koju je organizirao Europski forum za osobe s invaliditetom.

6.3. Europska mreža pučkih pravobranitelja

Europska mreža pučkih pravobranitelja neformalna je mreža koju koordinira Europski ombudsman i sastoji se od više od 95 ureda iz cijele Europe te Odbora za predstavke Europskog parlamenta.

Tema godišnje konferencije Europske mreže pučkih pravobranitelja 2023., održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu, bila je zaštita ljudskih prava. Njegova prva sjednica bila je usmjerena na migracije, a sudionici su raspravljali o tome kako i zašto migranti dolaze u Europu te o ključnoj ulozi pučkih pravobranitelja u otkrivanju štete, zaštiti ljudskih prava i osiguranju odgovornosti uprave. Na drugoj sjednici razmatrano je korištenje umjetne inteligencije u javnim upravama, a rasprave su bile usmjerene na prednosti tehnologije i moguće nedostatke.

Putem postupka za upite članovi Europske mreže pučkih pravobranitelja mogu postavljati pitanja o pravu EU-a koja se javljaju tijekom njihovih istraga, a Europski ombudsman od institucija EU-a za njih dobiva stručne odgovore. Pretraživane teme u 2023. obuhvaćale su europsku karticu zdravstvenog osiguranja, ograničenje slobodnog kretanja osoba među državama članicama EU-a i pravila EU-a o osiguranju.

Budući da zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u mogu postati članice Mreže, u 2023. se Europskoj mreži pučkih pravobranitelja za ljudska prava pridružila i institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Nakon redovitih posjeta uredima nacionalnih pučkih pravobranitelja, europska ombudsmanica otputovala je u Varšavu u rujnu, gdje se susrela s poljskim zamjenikom povjerenika za ljudska prava. Tijekom boravka u glavnom gradu Poljske posjetila je sjedište Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Ombudsmanica je održala i glavni govor na Sveučilištu u Varšavi o temi „Europski ombudsman u geopolitičkom dobu: zaštita ljudskih prava i odgovornost”.

7. Resursi

7.1. Proračun

Proračun Europskog ombudsmana neovisan je dio proračuna EU-a. Podijeljen je u tri glave. Glava 1. obuhvaća plaće, naknade i druge troškove povezane s osobljem. Glava 2. obuhvaća troškove za zgrade, namještaj, opremu i razne rashode poslovanja. Glava 3. obuhvaća troškove proizašle iz općeg funkcioniranja institucije. Odobrena sredstva predviđena proračunom u 2023. iznosila su 13 212 447 EUR.

Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sredstvima, unutarnji revizor Europskog ombudsmana redovito provjerava sustave unutarnje kontrole i financijsko poslovanje Ureda. Kao i druge institucije, Europski ombudsman također podliježe reviziji Europskog revizorskog suda, u kojoj nisu utvrđeni nikakvi posebni problemi.

7.2. Uporaba sredstava

Europski ombudsman svake godine donosi godišnji plan upravljanja, u kojem se utvrđuju konkretni postupci koje Ured treba poduzeti da bi ostvario ciljeve i prioritete iz petogodišnje strategije „Ususret 2024.”. Godišnji plan upravljanja za 2023. treći je po redu koji se temelji na toj strategiji.

Europski ombudsman ima visokokvalificirano i višejezično osoblje. Zahvaljujući tomu može rješavati pritužbe na 24 službena jezika EU-a te informirati građane o radu Europskog ombudsmana u cijelom EU-u. Politika hibridnog načina rada, koja je usmjerena na rezultate i temelji se na povjerenju, podrška je Ombudsmanovoj ambiciji da promiče moderno, digitalno i fleksibilno radno okruženje.

U planu radnih mjesta Europskog ombudsmana 2023. bilo je 75 radnih mjesta, uz koje je u Uredu u prosjeku radilo devet članova ugovornog osoblja. Osamnaest stažista također je steklo radno iskustvo u Uredu ombudsmana tijekom godine.

Ombudsman je 2023. proveo anketu među osobljem, koja je pokazala visoku ukupnu razinu zadovoljstva i uključenosti zaposlenika.

Detaljnije informacije o ustrojstvu Ureda Europskog ombudsmana i zadatcima različitih odjela nalaze se na mrežnom mjestu Ureda.

8. Kako kontaktirati s Europskim ombudsmanom

Telefonom

+33 (0)3 88 17 23 13

E-poštom

eo@ombudsman.europa.eu

Poštanska adresa

Médiateur européen
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403
F-67001 Strasbourg Cedex

Putem interneta

• Mrežno mjesto ombudsman.europa.eu
• Twitter twitter.com/EUombudsman
• Instagram instagram.com/euombudsman
• LinkedIn linkedin.com/company/272026
• YouTube youtube.com/user/eotubes

Naši uredi

Strasbourg

Adresa za posjetitelje

Bâtiment Václav Havel (HAV)
Allée Spach
F-67000 Strasbourg

Bruxelles

Adresa za posjetitelje

Bâtiment Froissart (FRS)
Rue Froissart 87
B-1000 Bruxelles

---

© Europska unija, 2024.

Sve fotografije i slike © Europska unija.
Reprodukcija se odobrava u obrazovne i nekomercijalne svrhe pod uvjetom da se navede izvor.
Pisano tipografijom FrutigerNext

HTML	ISBN: 978-92-9483-374-7	ISSN: 2363-1961	doi: 10.2869/740305	QK-AA-24-001-HR-Q