Završni

Istraga na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana OI/6/2014/NF o sastavu stručnih skupina Komisije

Mišljenje Komisije o analizi i prijedlozima Europskog ombudsmana

I. Pozadina

Europska ombudsmanica zaključila je 19. prosinca 2013. istragu o pritužbi 1682/2010/(ANA)BEH koju je Alter-EU podnio protiv Komisije zbog nepravilnosti u postupanju u području stručnih skupina.

Dana 12. svibnja 2014. Europski ombudsman obavijestio je Komisiju o svojoj odluci da pokrene istragu na vlastitu inicijativu o sastavu stručnih skupina Komisije. Prema mišljenju Europskog ombudsmana, cilj te istrage na vlastitu inicijativu bio je promicanje transparentnosti i podupiranje napora za postizanje uravnoteženijeg sastava stručnih skupina Komisije.

Europska ombudsmanica poslala je dopis predsjedniku Komisije 27. siječnja 2015. kako bi priopćila i. povratne informacije koje je primila u okviru javnog savjetovanja [1] provedenog u kontekstu prethodno navedene istrage, ii. svoja preliminarna stajališta o uključenim pitanjima i iii. niz prijedloga na koje je ombudsmanica pozvala Komisiju da odgovori.

II. Opći prijedlog Europskog ombudsmana

Europski ombudsman predložio je Komisiji da razmotri i. donošenje odluke 2015. o utvrđivanju općeg okvira za stručne skupine i ii. preispitivanje sastava stručnih skupina koje su aktivne ili su na čekanju nakon donošenja te odluke.

Mišljenje Komisije

Komisija naglašava da je u potpunosti predana uravnoteženoj zastupljenosti relevantnih područja stručnosti i područja interesa u stručnim skupinama te visokim standardima otvorenosti, etike i transparentnosti u pogledu njihova sastava i rada.

Opći okvir kojim se uređuje osnivanje i funkcioniranje stručnih skupina postoji od studenoga 2010.[2]. U odluci o zatvaranju istrage o navedenoj pritužbi 1682/2010 iz prosinca 2013. Ombudsmanica je smatrala da "Komisija ima odgovarajuća pravila kako bi osigurala uravnoteženu zastupljenost različitih interesa u svojim stručnim skupinama" (vidjeti točku 141. odluke Ombudsmana).

Kako je istaknuto u prethodnoj korespondenciji s Ombudsmanom, Komisija smatra da se postojećim pravilima o stručnim skupinama osigurava koherentan okvir koji dobro funkcionira. Međutim, Komisija se može složiti s nekoliko prijedloga Ombudsmana kako bi se poboljšao niz aspekata. Kad je riječ o posebnom pitanju sastava stručnih skupina, Komisija je i dalje predana rješavanju svih uočenih neravnoteža na pojedinačnoj osnovi kako bi se uklonile moguće nedosljednosti s obzirom na posebne okolnosti.

Kako bi se povećala transparentnost, predviđa se da će revidirani registar stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata (dalje u tekstu „registar stručnih skupina”) koji, među ostalim, uzima u obzir niz prijedloga Ombudsmana biti operativan do prvog tromjesečja 2016.

Vidjeti u nastavku mišljenje Komisije o pojedinačnim prijedlozima Europskog ombudsmana.

III. Pojedinačni prijedlozi pučkog pravobranitelja

A. (pravna) priroda horizontalnih pravila i postizanje uravnoteženog sastava:

Ombudsmanica smatra da bi Komisija trebala donijeti odluku kojom se utvrđuje okvir za stručne skupine. Ovom odlukom Komisije trebalo bi zahtijevati sljedeće:

1. uravnotežena zastupljenost svih relevantnih interesa u svakoj stručnoj skupini.

2. Pojedinačna definicija „ravnoteže” koju treba utvrditi za svaku pojedinačnu stručnu skupinu.

3. Odredba koja sadržava opće kriterije za razgraničenje gospodarskih i negospodarskih interesa.

Mišljenje Komisije

Komisija ne smatra primjerenim donijeti novi okvir za stručne skupine koji bi uključivao zahtjeve koje je Ombudsman predložio pod naslovom A, iz razloga navedenih u nastavku. Međutim, kako je prethodno navedeno, Komisija će ostvariti niz poboljšanja u različitim područjima koja odgovaraju nekim pojedinačnim prijedlozima koje je Ombudsman podnio pod naslovima od B do D.

Kolegij je donio Komunikaciju C(2010) 7649 zajedno s „Horizontalnim pravilima” o stručnim skupinama koja su joj priložena, a kojima se predviđa postojeći okvir za stručne skupine Komisije. Stoga se donošenjem novog okvira odlukom Komisije, kako je predloženo, ne bi osigurala stvarna dodana vrijednost jer je Kolegij donio i primjenjiva pravila.

Opći okvir za stručne skupine razlikuje se po svojoj prirodi od, primjerice, odluke Komisije o „skupinama za građanski dijalog” za koje je odgovorna Glavna uprava AGRI. U prvom je slučaju Komisija utvrdila opća pravila o osnivanju i funkcioniranju stručnih skupina, dok je u drugom donijela odluku o osnivanju niza posebnih skupina u području poljoprivrede na temelju općeg okvira. Komisija je tijekom godina donijela mnoge druge odluke o osnivanju stručnih skupina.

Važno je naglasiti da stručne skupine nisu osnovane prije svega kako bi se uključile u raspravu opće prirode s dionicima ili javnim mnijenjem. Primarna je funkcija stručnih skupina pružiti Komisiji stručno znanje na visokoj razini u vezi s posebnim i često tehničkim temama, koje se razlikuju od skupine do skupine. Kako je utvrđeno u „Horizontalnim pravilima”, sastav stručnih skupina utvrđuje se prije svega mandatom i vrstom potrebnog stručnog znanja. GU-ovi moraju moći odabrati članove koji pružaju stvarnu dodanu vrijednost u odnosu na posao koji treba obaviti.

Pravilima se predviđa da pri utvrđivanju sastava stručnih skupina Komisija nastoji osigurati, "u mjeri u kojoj je to moguće", uravnoteženu zastupljenost relevantnih područja stručnosti i područja od interesa. Taj tekst odražava čvrstu predanost Komisije da teži uravnoteženom sastavu, ali omogućuje moguće posebne okolnosti i poteškoće s kojima se može susresti u fazi odabira. Sastav stručnih skupina podliježe visokom stupnju javne transparentnosti putem registra, a to zajedno s daljnjim mjerama transparentnosti koje Komisija namjerava poduzeti, kako je navedeno u nastavku, osigurava visok stupanj nadzora i odgovornosti u pogledu Komisijine primjene načela ravnoteže u praksi.

Pitanje ima li skupina „uravnoteženu” zastupljenost ne može biti aritmetička vježba u odnosu na broj stručnjaka prisutnih u svakoj stručnoj skupini, što je Ombudsman prepoznao pri zaključenju prethodno navedene pritužbe protiv Komisije. Članstvo u stručnoj skupini može ovisiti o različitim čimbenicima, od kojih neke nije moguće unaprijed predvidjeti. Zbog toga Komisija smatra da ne bi trebala uvesti skup prilično strogih definicija „ravnoteže” za svaku pojedinačnu skupinu ako istodobno nema potpunu kontrolu nad provedbom takve definicije.

Prvo, ponekad razlike u načinu na koji su organizacije poslodavaca i sindikati i/ili organizacije civilnog društva organizirani mogu utjecati na sastav stručnih skupina. Drugo, poslovna zajednica ne može se smatrati homogenom skupinom koja dijeli ista stajališta jer u stvarnosti često ima vrlo različite interese u različitim sektorima. Kao treće, ni kvaliteta prijava ni stvarni interes koji su pokazali relevantni dionici tijekom postupaka odabira nisu predvidljivi i stoga se ne mogu uzeti u obzir u teoretskoj definiciji "ravnoteže". Na primjer, iskustvo pokazuje da organizacije civilnog društva ne odgovaraju uvijek na javne pozive na podnošenje prijava da postanu članovi stručnih skupina, čak i ako se široko oglašavaju i/ili ne prihvaćaju nužno izravne pozive službi Komisije da budu članovi stručnih skupina. U drugim slučajevima zahtjevi moraju biti odbijeni jer nisu prikladni u odnosu na posao koji treba obaviti.

Zbog toga se definicija „ravnoteže” ne može temeljiti samo na brojkama i, kako je objašnjeno, svaki pokušaj izrade takve definicije za svaku stručnu skupinu na temelju drugih kriterija suočio bi se s konceptualnim problemima, bio bi administrativno opterećujući i, osobito, ne bi pružao nikakva jamstva za učinkovitost u praksi jer se ne radi o tome da bi ta definicija, ako se uvede, imala stvaran učinak na sastav skupine.

Naposljetku, kako je navedeno u prethodnoj korespondenciji s Ombudsmanom, stupanj ukupne uključenosti dionika trebalo bi procijeniti s obzirom na sve inicijative koje poduzima Komisija, a ne samo na temelju članstva u stručnoj skupini. Naime, Komisija se redovito oslanja na druge alate kojima se dopunjuje rad stručnih skupina, kao što su javna savjetovanja, seminari, studije i izvješća ili mišljenja europskih agencija.

S obzirom na navedeno, Komisija smatra da je umjesto donošenja definicije „ravnoteže” za svaku skupinu potrebno uložiti napore kako bi postupci odabira bili transparentniji i uključiviji. To će se učiniti na dva načina:

(1) jasnim navođenjem relevantnog stručnog znanja i zastupanja interesa koje Komisija i njezine službe traže u vezi s radom koji treba obaviti u javnim pozivima na podnošenje prijava; i

(2) upotrebom takvih poziva za odabir članova stručnih skupina koji nisu javna tijela i predstavnička tijela osnovana zakonodavstvom Unije za savjetovanje u određenim područjima. Osim toga, ako se potrebno stručno znanje može dobiti putem kontinuirano otvorenog poziva, možda neće biti potreban poseban novi poziv. Za više pojedinosti vidjeti mišljenje Komisije pod naslovom B.

4. Objasniti nedosljedno postupanje Komisije prema COPA-i i COGECA-i u pogledu članstva u stručnim skupinama.

Mišljenje Komisije

Komisija ističe da su se u registru stručnih skupina COPA/COGECA pojavile kao zasebne organizacije za sve stručne skupine pod odgovornošću GU-a AGRI čiji su članovi, osim za jednu skupinu ̶ Upravljački odbor na visokoj razini za Europsko partnerstvo za inovacije (E02844) ̶ u kojoj su se pogrešno pojavile kao jedna organizacija. U međuvremenu je ta stručna skupina zatvorena i zamijenjena podskupinom novoosnovane Skupštine ruralne mreže (E03277).

5. Obavijestiti Europskog ombudsmana o tome je li na isti način nedosljedno postupao prema drugim organizacijama imenovanima u stručne skupine.

Mišljenje Komisije

Službe Komisije preispitat će klasifikaciju članova stručnih skupina u registru stručnih skupina kako bi se izbjeglo nedosljedno označivanje organizacija. To će biti dio općeg postupka poboljšanja pouzdanosti podataka u registru (vidjeti i mišljenje Komisije pod naslovom C1).

B. Pozivi na podnošenje prijava:

1. Objavite poziv na podnošenje prijava za svaku stručnu skupinu.

2. Stvaranje jedinstvenog portala za pozive na podnošenje prijava stručnim skupinama.

3. Uvesti standardni minimalni rok od šest tjedana za sve pozive na podnošenje prijava.

Mišljenje Komisije

U skladu s postojećim pravilima javni pozivi upotrebljavaju se „u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo” kako bi se odabrale osobe koje će se imenovati u osobnom svojstvu ^[3], a ne druge vrste članova. Ako poziv na podnošenje prijava nije izvediv (na primjer ako je potrebno iznimno specifično tehničko stručno znanje), odabir se provodi na temelju „objektivno provjerljivih kriterija”, koji se zatim izričito navode u registru stručnih skupina za svaku skupinu. U praksi se glavne uprave sve više koriste javnim pozivima za odabir pojedinaca koji zastupaju interes i/ili organizacije. Komisija smatra da takva fleksibilnost u odabiru članova dobro funkcionira.

Kako bi postupci odabira bili još transparentniji i uključiviji, kako je predložio Europski ombudsman, u načelu se budući odabir članova stručnih skupina provodi putem javnih poziva na podnošenje prijava, osim ako su članovi stručnih skupina javna tijela, kao što su tijela država članica i trećih zemalja, međunarodne organizacije, tijela Unije i agencije EU-a ̶, kao i predstavnička tijela osnovana zakonodavstvom Unije za savjetovanje u određenim područjima [4].

Kako bi se postigla ravnoteža između transparentnosti i administrativnih ograničenja, minimalni rok za podnošenje prijava bit će četiri tjedna, a ne šest kako je predložio Ombudsman. Kolegij može odstupiti od tih odredaba ako se to smatra opravdanim zbog prevladavajućih prioriteta ili hitnosti. Ako se potrebno stručno znanje može dobiti putem kontinuirano otvorenog poziva, npr. poziva za stručnjake koji je otvoren od 2013. do 2017. u području istraživanja i inovacija (vidjeti prilog.), možda neće biti potreban poseban novi poziv. Kontinuirano otvoreni poziv pruža jedinstvenu kontaktnu točku za potencijalne stručnjake kako bi pokazali svoju spremnost na sudjelovanje u određenom sektoru. Pokazao se učinkovitim i transparentnim mehanizmom za odabir stručnjaka i omogućuje dosljedan pristup u svim glavnim upravama koje djeluju u području istraživanja i inovacija.

Krajem kolovoza 2012. u registar stručnih skupina uveden je „Odjel za novosti” kojim se, među ostalim, predviđa jedinstvena pristupna točka informacijama o novim pozivima na podnošenje prijava. Komisija bi smatrala nerazmjernim stvoriti, kako je predloženo, potpuno novi „jedinstveni portal” za pozive na podnošenje prijava. Umjesto toga, Komisija će povećati vidljivost poziva u okviru registra stručnih skupina stvaranjem odjeljka posvećenog isključivo njima. Taj će odjeljak uključivati, među ostalim, sustav za upozoravanje putem e-pošte za nove pozive, kako je predložio Ombudsman. Sličan sustav upozoravanja osigurat će se za korisnike koji žele primati obavijesti o promjenama uvedenima u određenim skupinama (članstvo, zadaće itd.).

C. Poveznica na registar transparentnosti:

1. Upotrijebite kategorizaciju registra transparentnosti kako biste kategorizirali članove u stručne skupine Komisije.

Mišljenje Komisije

Ta su dva registra po svojoj prirodi i svrsi vrlo različita. Prvo, registar stručnih skupina jedinstveni je portal koji objedinjuje sve relevantne informacije o stručnim skupinama Komisije i drugim sličnim subjektima, dok se u registru transparentnosti navode organizacije i samozaposlene osobe koje obavljaju aktivnosti s ciljem utjecanja na oblikovanje ili provedbu politika EU-a, tj. aktivnosti koje se obično nazivaju „lobiranje”. Drugo, stručne skupine ne osnivaju se kako bi lobirale Komisiju, već kako bi joj pružale savjete i stručno znanje u vezi s određenim zadaćama. Treće, članovi stručnih skupina nisu samo organizacije i samozaposlene osobe koje zastupaju zajednički interes dionika koji mogu biti uvršteni u registar transparentnosti, nego i vladina tijela država članica, koja su izričito isključena iz registra transparentnosti, i neovisni stručnjaci imenovani u osobnom svojstvu.

Komisija će poboljšati dostupnost i pouzdanost podataka u registru stručnih skupina, posebno preciznijim određivanjem vrsta organizacija, među ostalim kako bi se izbjeglo nedosljedno označivanje organizacija; prema potrebi, u registru stručnih skupina može se upotrebljavati niz kategorija koje se trenutačno upotrebljavaju u registru transparentnosti.

2. Zahtjev za upis u registar transparentnosti za imenovanje u stručne skupine

Mišljenje Komisije

Kako bi se povećala transparentnost, Komisija pristaje zahtijevati upis u registar transparentnosti u slučaju dviju kategorija članova stručnih skupina: i. organizacije (članovi vrste C [5]) i ii. samozaposlene osobe imenovane u stručne skupine kao predstavnici od zajedničkog interesa koje dijele dionici (članovi vrste B). Od sadašnjih članova stručnih skupina koji pripadaju takvim kategorijama i koji još nisu upisani u registar transparentnosti traži se da to učine kako bi nastavili sudjelovati u radu predmetne skupine.

Upis samozaposlenih osoba u registar transparentnosti zbog njihova jedinog imenovanja u određenu stručnu skupinu u osobnom svojstvu (članovi vrste A) bio bi neprimjeren jer su ti stručnjaci dužni djelovati neovisno i u javnom interesu. Međutim, samozaposlene osobe trebale bi se registrirati ako su imenovane članovima vrste B u drugim stručnim skupinama. Komisija će u registru stručnih skupina navesti više informacija o interesima koje zastupaju članovi vrste B i vrste C. Detaljnije informacije o organizacijama i samozaposlenim osobama imenovanima u stručne skupine kao predstavnicima zajedničkog interesa mogu se pronaći u registru transparentnosti.

Komisija smatra da bi obvezna registracija organizacija čije zajedničke interese zastupaju članovi vrste B bila neprimjerena jer ti stručnjaci ne zastupaju pojedinačne dionike.

3. Sustavno provjeravajte prijavljuju li se registrirani subjekti u desni odjeljak registra transparentnosti. To bi najvjerojatnije zahtijevalo povećanje sredstava za Zajedničko tajništvo registra transparentnosti.

Mišljenje Komisije

Novom verzijom registra transparentnosti pokrenutom 27. siječnja 2015. Zajedničko tajništvo registra transparentnosti (JTRS) poduzelo je daljnje korake kako bi osiguralo da registrirani subjekti na temelju svojeg profila odaberu najprikladniji odjeljak i pododjeljak. To se olakšava pružanjem jasnijih smjernica i jednostavnijim postupkom registracije i ažuriranja koji sadržava praktične savjete za korisnike. Osim toga, ZTRS sustavno pregledava sve dolazne nove registracije i reagira kada identificira registracije podnesene u pogrešnom odjeljku. Mehanizam upozorenja i pritužbi povezan s registrom omogućuje svakom građaninu da skrene pozornost na pitanja ZTRS-a povezana s kvalitetom podataka. Provode se i provjere kvalitete na vlastitu inicijativu (oko 900 u 2014.).

4. Povežite svakog člana stručne skupine s njegovim profilom u registru transparentnosti.

Stajalište Komisije

Kako bi se povećala transparentnost, Komisija će povezati organizacije imenovane članovima tipa C i samozaposlene osobe imenovane članovima stručnih skupina tipa B s njihovim profilom u registru transparentnosti.

5. Vidjeti naslov D. u nastavku za pojedince koji nisu samozaposleni i koji su imenovani u stručne skupine kao pojedinačni stručnjaci u osobnom svojstvu.

Stajalište Komisije

Vidjeti stajališta Komisije pod naslovom D.

D. Politika sukoba interesa za pojedinačne stručnjake imenovane u osobnom svojstvu:

Komisija bi trebala revidirati svoju politiku o sukobu interesa i poduzeti sljedeće mjere:

1. Pažljivo procijenite podrijetlo pojedinaca kako biste otkrili sve stvarne, potencijalne ili očite sukobe interesa.

2. Osigurati da nijedna osoba s bilo kakvim stvarnim, potencijalnim ili očitim sukobom interesa ne bude imenovana u stručnu skupinu u osobnom svojstvu.

3. Razmotriti, u slučaju sukoba interesa, mogućnost imenovanja pojedinca kao predstavnika zajedničkog interesa koji dijele dionici ili imenovanja njegove/njezine organizacije članstva u stručnoj skupini.

4. objaviti dovoljno detaljan životopis svakog stručnjaka imenovanog u osobnom svojstvu u registru stručnih skupina.

5. Objaviti izjavu o financijskim interesima svakog stručnjaka imenovanog u osobnom svojstvu u registru stručnih skupina.

Mišljenje Komisije

Komisija priprema nove odredbe o upravljanju sukobima interesa pojedinaca imenovanih članovima stručnih skupina u osobnom svojstvu i nadopunjuje horizontalna pravila.

Tim će se odredbama utvrditi značenje „sukoba interesa” i pružiti posebna procjena sukoba interesa koju će provesti sve službe Komisije. Utvrdit će kada stručnjak imenovan u osobnom svojstvu mora ispuniti obrazac izjave o interesima („obrazac DOI”), objasniti kako bi službe Komisije trebale procijeniti objavljene informacije i opisati mjere koje treba poduzeti u slučaju otkrivanja sukoba interesa. Komisija radi i na standardnoj izjavi o financijskim interesima i smjernicama za ispunjavanje obrazaca izjave o interesima na temelju usporedivih sustava koji se upotrebljavaju u okviru EU-a (decentralizirane agencije EU-a) te na smjernicama koje su izradili Svjetska zdravstvena organizacija i OECD. Kako je predložio Europski ombudsman, obrasci izjave o interesima javno su dostupni u registru stručnih skupina, podložno relevantnim odredbama o zaštiti podataka.

Ombudsmanica je predložila da se izjave o financijskim interesima podnose na godišnjoj osnovi. Komisija smatra da bi stručnjaci trebali biti obvezni obavijestiti nadležne službe Komisije ako dođe do bilo kakve promjene prethodno dostavljenih informacija, u kojem bi slučaju bili obvezni odmah dostaviti novopopunjeni obrazac izjave o interesima u kojem se opisuju relevantne promjene. Komisija smatra da taj zahtjev predstavlja manje opterećenje za stručnjake i glavne uprave, a da pritom nije manje učinkovit.

Komisija se 12. veljače 2015. savjetovala s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka (EDPS) o novim odredbama o sukobu interesa. Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovorio je 20. travnja 2015. podnošenjem niza preporuka o određenim točkama. Komisija trenutačno ocjenjuje te preporuke.

E. Poboljšanje dostupnosti podataka u registru:

1. Preoblikovati karticu „statistički podaci” u registru stručnih skupina u skladu s registrom transparentnosti.

Mišljenje Komisije

Komisija ne smatra primjerenim replicirati kategorizaciju registra transparentnosti kako bi se članovi kategorizirali u stručne skupine. Međutim, Komisija će procijeniti jesu li tehničke prilagodbe moguće i opravdane, a trebalo bi uspostaviti ravnotežu između pitanja transparentnosti i proporcionalnosti. Konkretno, Komisija će procijeniti može li se statistička kartica redefinirati kako bi se prikazale dodatne informacije i pružio bolji pregled sastava skupine.

2. sustavno i pravodobno objavljivati dokumente o radu stručnih skupina i njihovih podskupina na registru stručnih skupina.

Objava bi se trebala provesti učitavanjem dokumenata u registar stručnih skupina, a ne njihovim smještajem na drugom web-mjestu, na primjer relevantnog GU-a.

Mišljenje Komisije

Komisija je predana osiguravanju sustavne i pravodobne objave relevantnih dokumenata. Komisija podsjeća da su iznimke od objave moguće ako bi se otkrivanjem dokumenta ugrozila zaštita javnog ili privatnog interesa kako je definirano u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 [6].

Radi proporcionalnosti Komisija smatra da bi trebalo zadržati postojeće mehanizme u pogledu načina na koji se relevantni dokumenti stavljaju na raspolaganje javnosti jer se njima osigurava dostatna transparentnost aktivnosti stručnih skupina.

3. u registru stručnih skupina objaviti dovoljno informacija o interesu koji pojedinačni stručnjak zastupa kao predstavnik zajedničkog interesa dionika.

Mišljenje Komisije

Taj je prijedlog razmotren u mišljenju Komisije o prijedlogu C2.

4. nastoje osigurati da zapisnici koji se izrađuju za bilježenje sastanaka stručnih skupina i njihovih podskupina, uključujući rasprave, budu što detaljniji.

Mišljenje Komisije

Rad stručnih skupina po definiciji je kolektivan, što vrlo često dovodi do odluka donesenih konsenzusom, u duhu uzajamnog povjerenja. Stručnjaci bi trebali moći slobodno doprinositi radu skupina, bez ikakvog rizika od vanjskog pritiska; važno je da se rasprave, prema potrebi, održe povjerljivo. Postojećim aranžmanima već je predviđena određena fleksibilnost: u dogovoru sa službama Komisije skupina može običnom većinom svojih članova odlučiti otvoriti svoja vijećanja za javnost.

Kako bi se očuvalo neometano funkcioniranje stručnih skupina, Komisija smatra da postojeći aranžmani u vezi s objavom zapisnika omogućuju primjereno informiranje šire javnosti te bi ih stoga trebalo zadržati.

Prilog: Kontinuirano otvoreni poziv u području istraživanja & Inovacije.

 

[1] Javno savjetovanje održano je od sredine svibnja do kraja kolovoza 2014.

[2] Okvir za stručne skupine Komisije: Horizontalna pravila i javni registar”, usp. C(2010) 7649 final.

[3] C(2010) 7649 završna verzija, pravilo 9. stavak 1.

[4] To je primjerice slučaj sa skupinom „Sastanci za koordinaciju savjetodavnih vijeća” koja se sastoji od savjetodavnih vijeća osnovanih Odlukom Vijeća 2004/585. Savjetodavna vijeća organizacije su pod vodstvom dionika koje Komisiji i državama članicama EU-a daju preporuke o pitanjima upravljanja ribarstvom. Uloga savjetodavnih vijeća potvrđena je i ojačana u posljednjoj reformi zajedničke ribarstvene politike.

[5] Treba napomenuti da, iako su klasificirani kao članovi vrste C, određeni subjekti, kao što su agencije EU-a, tijela Unije i međunarodne organizacije, nisu obuhvaćeni područjem primjene registra transparentnosti.

[6] Te su iznimke namijenjene zaštiti javne sigurnosti, vojnih poslova, međunarodnih odnosa, financijske, monetarne ili gospodarske politike, privatnosti i integriteta pojedinca, komercijalnih interesa, sudskih postupaka i pravnih savjeta, inspekcija/istraga/revizija i postupka odlučivanja institucije.