Strasbourg, 4. travnja 2007.

Poštovani gospodine X.,

, ste 24. siječnja 2006. u ime društva C („podnositelj pritužbe”) podnijeli pritužbu Europskom ombudsmanu u vezi s postupanjem Europske komisije sa zahtjevima podnositelja pritužbe za pristup dokumentima u kontekstu postupka preispitivanja aktivne tvari S na temelju Direktive 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (1) („Direktiva 91/414/EEZ”). Kao što ste zatražili, s Vašom pritužbom postupa se povjerljivo.

Dana 14. ožujka 2006. proslijedio sam Vašu pritužbu Komisiji i zatražio od nje da dostavi mišljenje.

Dopisima od 19. svibnja 2006. i 23. lipnja 2006. Komisija je zatražila produljenje roka za podnošenje mišljenja o Vašoj pritužbi te je svoje mišljenje poslala 22. kolovoza 2006.

Dana 8. rujna 2006. proslijedio sam Vam mišljenje Komisije s pozivom na očitovanje. Svoje ste primjedbe poslali 25. rujna 2006.

Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.

COMPLAINT

C ("podnositelj pritužbe"), u svojstvu proizvođača aktivne tvari S, obavijestio je Komisiju, u kontekstu postupka revizije postojećih aktivnih tvari u skladu s člankom 8. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ, o svojoj želji da Komisija uvrsti tu aktivnu tvar u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ (2).

Dopisom od 4. kolovoza 2005. Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe da razmatra neuvrštavanje S-a u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ jer se ne čini mogućim zaključiti da bi u predloženim uvjetima uporabe sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju S ispunjavala zahtjeve iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (b) Direktive 91/414/EEZ (3). U tom je pogledu Komisija uputila na tri problematična područja: i. potencijal endokrine disrupcije S; ii. rizik za ptice i sisavce; i iii. rizik za vodene organizme. Međutim, Komisija je pozvala podnositelja pritužbe da do 15. rujna 2005. dostavi primjedbe na ta tri problematična područja prije nego što se dovrši prijedlog odluke Komisije o društvu S. Komisija je uvjerila podnositelja pritužbe da će se njegovi argumenti pažljivo razmotriti.

Dopisom od 19. kolovoza 2005. podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da navede točne razloge za zaključke u pogledu potencijalnih rizika društva S kako bi se podnositelju pritužbe omogućilo da dostavi znanstvene primjedbe o svakom od tri problematična područja Komisije. Podnositelj pritužbe zatražio je i pristup detaljnim procjenama rizika stručnjaka iz država članica u pogledu triju problematičnih područja. Naposljetku, podnositelj pritužbe pitao je postoji li "Nacrt izvješća o pregledu za aktivnu tvar [S]" ("Nacrt izvješća o pregledu")(4) koji je finaliziran u "Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja" ("Stalni odbor"). Ako je nacrt izvješća o preispitivanju postojao, podnositelj pritužbe zatražio je da mu se dostavi njegova preslika. Do datuma podnošenja ove pritužbe Europskom ombudsmanu Komisija nije odgovorila na zahtjev podnositelja pritužbe od 19. kolovoza 2005.

Dopisom od 13. rujna 2005. podnositelj pritužbe ponovio je svoj zahtjev od 19. kolovoza 2005. i dostavio preliminarne primjedbe na prethodno navedena tri problematična područja.

Dopisom od 27. rujna 2005. podnositelj pritužbe zatražio je uvid u upravni spis Komisije koji se odnosi na sljedeće dokumente:

1. Zapisnik sa sastanka Stalnog odbora od 22. do 23. rujna 2005., kao i svi drugi dokumenti koje je Komisija izradila, primila, proslijedila i/ili na drugi način upotrijebila u vezi s tim sastankom i koji se odnose na reviziju S-a u skladu s Direktivom 91/414/EEZ; i
2. Svi drugi dokumenti u posjedu Komisije koje je Komisija izradila, primila, proslijedila i/ili na drugi način upotrijebila u vezi s gore navedenim sastankom i koji se odnose na reviziju S u skladu s Direktivom 91/414/EEZ.

Porukom elektroničke pošte od 28. rujna 2005. Komisija je potvrdila primitak zahtjeva podnositelja pritužbe za pristup dokumentima od 27. rujna 2005. i obećala odgovor na taj zahtjev u roku od 15 radnih dana.

Dopisom od 20. listopada 2005. Komisija je odbacila zahtjeve podnositelja pritužbe od 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005. „gotovo u cijelosti”(5) na temelju članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe 1049/2001. Komisija je objasnila da bi otkrivanje dokumenata koje je zatražio podnositelj pritužbe, odnosno dokumenata Komisije i dokumenata država članica, ozbiljno ugrozilo postupak odlučivanja koji je u tijeku u pogledu osobe S. Dostavljeni su samo dnevni redovi sastanka Radne skupine za zakonodavstvo Stalnog odbora od 22. do 23. rujna 2005. Međutim, nazivi ispitanih tvari bili su skriveni kako bi se zaštitili komercijalni interesi predmetnih društava. Komisija je podnositelja pritužbe obavijestila i da će „s obzirom na ograničene resurse službi Komisije, svaki dodatni rad kojim se osoblje preusmjerava iz prioritetne aktivnosti upravljanja programom preispitivanja očito uzrokovati kašnjenja u postupku donošenja odluka.” Komisija je u tom pogledu uputila na Uredbu 1335/2005 (6), prema kojoj prijelazno razdoblje predviđeno člankom 8. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ istječe 31. prosinca 2006. Stoga bi države članice do tog datuma morale povući sva sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju S, osim ako Komisija donese odluku o toj tvari do istog datuma.

Podnositelj pritužbe podnio je 8. studenoga 2005. ponovni zahtjev na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe 1049/2001. Ponovni zahtjev može se sažeti kako slijedi:

1. Podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da odgovori na njegov dopis od 19. kolovoza 2005. i ponovio zahtjev za pristup iz tog dopisa.

2. Podnositelj pritužbe ponovio je svoj zahtjev za pristup dopisom od 27. rujna 2005.

3. Podnositelj pritužbe tvrdio je da Komisija u svojem odgovoru od 20. listopada 2005. nije obrazložila odbijanje njegova zahtjeva za pristup dokumentima. Podnositelj pritužbe naveo je sljedeće:

(i) Komisija je samo navela da bi odobravanje pristupa dokumentima ozbiljno ugrozilo postupak odlučivanja.

ii. Podnositelj pritužbe nije mogao zamisliti kako bi saznanje podnositelja pritužbe o sadržaju rasprava povezanih s preispitivanjem S-a moglo ugroziti postupak donošenja odluka. Postavio je pitanje podrazumijeva li Komisija da njezini agenti ili zastupnici država članica ne djeluju na temelju primjenjivih pravnih odredbi, nego na temelju drugih elemenata, kao što su intervencije trećih strana.

iii. Budući da scenarij opisan u točki ii. nije mogao biti službeno stajalište Komisije, podnositelj pritužbe smatrao je da Komisija nije obrazložila odbijanje zahtjeva podnositelja pritužbe za pristup dokumentima.

iv. Nadalje, podnositelj pritužbe nije imao pravo sudjelovati na sastancima Stalnog odbora ni pravo intervenirati u bilo kakve razmjene između država članica i Komisije. Iz toga slijedi da, kako s postupovnog tako i s materijalnog stajališta, otkrivanje ne može ugroziti postupak odlučivanja.

4. Kad je riječ o dokumentima koji se odnose na postupak preispitivanja i potječu iz država članica, podnositelj pritužbe naveo je da će imati pravo dobiti takve dokumente na temelju većine nacionalnih propisa o slobodi pristupa dokumentima, a posebno na temelju Direktive 2003/4/EZ (7). Stoga je Komisija pogrešno ocijenila ulogu država članica koje ne mogu razumno očekivati da će njihova mišljenja u postupku preispitivanja ostati povjerljiva.

5. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija pogrešno primijenila članak 4. stavak 3. Uredbe 1049/2001 kako slijedi:

(i) Komisija je iznimku sadržanu u toj odredbi tumačila široko, a ne restriktivno. Sudovi Zajednice dosljedno primjenjuju usko tumačenje iznimke i ono je predviđeno uvodnom izjavom 6. Uredbe 1049/2001 prema kojoj „bi trebalo odobriti bolji pristup dokumentima u slučajevima kada institucije djeluju u svojem zakonodavnom svojstvu [...]”

ii. Komisija nije procijenila postoji li prevladavajući javni interes za objavu: prema mišljenju podnositelja pritužbe, transparentnost u zakonodavnom djelovanju institucija Zajednice takav je javni interes (u tom kontekstu podnositelj pritužbe uputio je na tematsko izvješće Europskog ombudsmana o pritužbi 2395/2003/GG (8)).

6. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija pogrešno primijenila članak 4. stavak 4. Uredbe 1049/2001 jer nije procijenila je li potrebno savjetovanje s predmetnim državama članicama.

7. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija odbijanjem njegovih zahtjeva za pristup dokumentima prekršila pravo podnositelja pritužbe, u skladu s člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (9), da bude saslušan prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na njega negativno utjecala.

8. Kad je riječ o točki Komisije koja se odnosi na „konačna sredstva u službama Komisije” zbog koje će „svaki dodatni rad kojim se osoblje preusmjerava iz prioritetne aktivnosti upravljanja programom preispitivanja očito uzrokovati kašnjenja u postupku donošenja odluka”, podnositelj pritužbe tvrdio je da je riječ o pokušaju, koji se sastoji od zlouporabe ovlasti, da se podnositelja pritužbe odvrati od ostvarivanja njegova prava na podnošenje ponovnog zahtjeva u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1049/2001.

Porukom elektroničke pošte od 11. studenoga 2005. Komisija je potvrdila primitak ponovnog zahtjeva i obvezala se da će odgovoriti u roku od 15 radnih dana.

Dopisom od 2. prosinca 2005. Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe da je, u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, produljila rok za obradu ponovnog zahtjeva za dodatnih 15 radnih dana. Komisija je to produljenje opravdala činjenicom da još nije uspjela prikupiti sve elemente potrebne za provedbu odgovarajuće analize ponovnog zahtjeva.

Dopisom od 22. prosinca 2005. Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe da neće moći dostaviti svoj konačni odgovor čak ni u produljenom roku. Razlog tomu je činjenica da je Komisija gotovo istodobno zaprimila nekoliko zahtjeva za pristup dokumentima koji se odnose na spise o preispitivanju različitih tvari. Nadalje, dokumenti koje je zatražio podnositelj pritužbe sastojali su se od oko petsto stranica vrlo tehničkog sadržaja i samo je ograničen broj članova osoblja Komisije imao potrebno stručno znanje kako bi ih ispravno procijenio u pogledu kriterija iz Uredbe 1049/2001. Komisija je stoga podnositelju pritužbe predložila pravedno rješenje u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe 1049/2001, koje se sastoji od dostavljanja konačnog odgovora podnositelju pritužbe do kraja siječnja 2006.

Dopisom od 23. prosinca 2005. podnositelj pritužbe odgovorio je da rješenje koje je predložila Komisija ne smatra poštenim te je zatražio od Komisije da dostavi konačan odgovor na ponovni zahtjev do 16. siječnja 2006. Podnositelj pritužbe osobito je naglasio da tehnička priroda dokumenta nije element kojim se opravdava iznimka na temelju članka 4. Uredbe 1049/2001. Nadalje, podnositelj pritužbe istaknuo je da je prvi put zatražio pristup dokumentima dopisom od 19. kolovoza 2005. Podnositelj pritužbe utvrdio je i da su mu od posebnog interesa tri kategorije dokumenata, a to su: i. nacrt zakonodavnog akta Komisije; ii. različite verzije nacrta izvješća o preispitivanju; i iii. dokumenti iz različitih država članica.

Dopisom od 11. siječnja 2006. Komisija je ponovila svoj prijedlog od 22. prosinca 2005. o pravednom rješenju i naglasila da se posebna analiza zatraženih dokumenata ne može provesti prije kraja siječnja 2006.

Dopisom od 13. siječnja 2006. podnositelj pritužbe obavijestio je Komisiju da ne može prihvatiti prijedlog Komisije o pravednom rješenju. Podnositelj pritužbe naveo je i da smatra da bi bio prisiljen pokrenuti sudski postupak ako mu Komisija ne odobri pristup dokumentima koji su joj od posebnog interesa najkasnije do 20. siječnja 2006.

Budući da Komisija nije poštovala navedeni rok, podnositelj pritužbe podnio je 24. siječnja 2006. pritužbu Ombudsmanu. U tom je prigovoru tvrdio da je Komisijino postupanje sa zahtjevima za pristup dokumentima zahvaćeno sljedećim postupovnim i pravnim nedostacima:

1. pogrešna primjena izuzeća iz članka 4. stavka 3. točke 10. prvog podstavka Uredbe 1049/2001;
2. pogrešna primjena postupovnih odredbi iz članka 4. stavka 4. točke 11., članka 6. stavka 3. točke 12., članka 7. stavka 2. točke 13. i članka 8. stavka 2. točke 14. Uredbe 1049/2001;
3. kršenje članka 253. Ugovora o EZ-u (15) (ne navodeći razloge za odbijanje zahtjeva podnositelja pritužbe od 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005.);
4. kršenje članka 41. stavka 2. prve alineje Povelje Europske unije o temeljnim pravima (16) (odbijanjem zahtjeva podnositelja pritužbe od 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005. i neodgovaranjem na njegov zahtjev od 19. kolovoza 2005.); i
5. zlouporaba ovlasti (pokušavanjem odvraćanja podnositelja pritužbe od ostvarivanja njegova prava na podnošenje ponovnog zahtjeva u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1049/2001).

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi mu Komisija trebala odobriti pristup dokumentima kako je zatraženo u zahtjevima od 19. kolovoza 2005., 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005. te ponovljeno u ponovnom zahtjevu od 8. studenoga 2005.

INQUIRY

Mišljenje Komisije

Ombudsmanica je pritužbu proslijedila Komisiji i zatražila njezino mišljenje. Ukratko, mišljenje Komisije bilo je sljedeće:

Osnovne informacije

Komisija je najprije sažela činjenice koje su dovele do ovog prigovora i dostavila dodatne popratne informacije. Komisija je ukratko iznijela sljedeće točke:

1. Trenutačno se razmatralo uvrštenje osam tvari za zaštitu bilja u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Prema Komisiji, odluka o uvrštenju tvari donosi se Direktivom Komisije o izmjeni Direktive 91/414/EEZ, podložno pozitivnom mišljenju Stalnog odbora u skladu s postupkom „komitologije”.
2. Nacrt Direktive Komisije o izmjeni Direktive 91/414/EEZ podnesen je Stalnom odboru 3. ožujka 2006. Međutim, nije dobio potrebnu većinu glasova, a Stalni odbor nije donio mišljenje. Stoga je Komisija 13. lipnja 2006. Vijeću podnijela prijedlog.
3. Drugi proizvođači sredstava za zaštitu bilja istodobno su s podnositeljem pritužbe podnijeli slične zahtjeve za pristup dokumentima. S obzirom na to da je relevantni odjel u Glavnoj upravi Komisije za zdravlje i zaštitu potrošača provodio preispitivanje tih osam tvari, ti se zahtjevi nisu mogli obraditi u rokovima predviđenima Uredbom 1049/2001 bez potpunog zaustavljanja rada odjela.
4. Osim toga, Komisija je primila zahtjev od Mreže za djelovanje u području pesticida za svih osam tvari koje se preispituju, uključujući tvar S.
5. U trenutku kada je podnositelj pritužbe podnio pritužbu Ombudsmanu, Komisija još nije dovršila svoju analizu traženih dokumenata, nije postignut dogovor o pravednom rješenju i istekao je rok za odgovor Komisije. Stoga je donesena implicitna odluka o odbijanju pristupa zatraženim dokumentima. Međutim, Komisija je u međuvremenu dovršila analizu zatraženih dokumenata.

Stajalište Komisije o zahtjevima za pristup

Nakon što je dovršila analizu zatraženih dokumenata, Komisija je dostavila popis od 25 dokumenata za koje je utvrdila da su obuhvaćeni područjem primjene zahtjeva podnositelja pritužbe. Prema Komisijinu mišljenju, popis ne uključuje dokumente koje je podnositelj pritužbe već dostavio ili koji su mu poslani.

Nadalje, Komisija je dostavila preslike dvaju dokumenata koji su javno dostupni: i. zapisnik sa sastanka Komisije na kojem je donesen Prijedlog direktive Vijeća (br. 24 na gore navedenom popisu) i ii. Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 91/414/EEZ (17) (br. 25 na gore navedenom popisu). Komisija je dodala da će nakon donošenja Direktive o izmjeni Direktive 91/414/EEZ nacrt Direktive Komisije postati javno dostupan u skladu s člankom 9. stavkom 3. detaljnih pravila Komisije za primjenu Uredbe 1049/2001 (18). Komisija je objasnila i da Vijeće tek treba donijeti odluku o uvrštenju S-a u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Ako Vijeće ne donese predloženu Direktivu, Komisija bi trebala odlučiti hoće li uvrstiti S u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ.

Komisija je zatim navela da, s obzirom na to da je postupak odlučivanja još uvijek u tijeku, pristup svim preostalim dokumentima treba odbiti na temelju članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe 1049/2001 (19) jer bi njihovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo taj postupak. Točnije, otkrivanje tih dokumenata izložilo bi stručnjake iz država članica i službe Komisije vanjskom pritisku. Podnositelj pritužbe bio je zainteresiran za ishod tekućih rasprava o uvrštenju S-a u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Otkrivanje pripremnih dokumenata i sadržaja rasprava u okviru Stalnog odbora stvorilo bi rizik od aktivnog lobiranja članova tog odbora kako bi se utjecalo na konačnu odluku.

Međutim, Komisija je dostavila pregled dokumenata kojima je odbila pristup, zajedno s kratkim opisima:

1. nacrti izvješća o preispitivanju S-a (dokumenti br. 1 i 2), koji su pripremni dokumenti za odluku o toj tvari.
2. Zapisnici sa sastanaka radne skupine za zakonodavstvo Stalnog odbora (dokumenti br. 6, 8, 9, 11 i 15), koji odražavaju rasprave među stručnjacima iz država članica, kao i rasprave između tih stručnjaka i predstavnika Komisije. Međutim, sažetak zapisnika sa sastanaka Stalnog odbora dostupan je na internetskoj stranici Europa (20), kao i sažetak zapisnika sa sastanka od 3. ožujka 2006. odjeljka „Genetički [izmijenjeni] rizici za hranu i hranu za životinje i okoliš” tog odbora, na kojem je glasovanje o S-u održano (21).
3. Dva dokumenta (br. 12 i 13) koja je dostavila Belgija, a koja su „opravdani prijedlozi” za dodjelu Belgiji duljeg razdoblja za upotrebu S-a na određenim usjevima u slučaju njezina povlačenja.
4. Napomene francuskih i talijanskih tijela (dokumenti br. 4 i 5) u kojima se objašnjavaju stajališta tih država članica u pogledu opasnih tvari te vrste. Komisija je objasnila svoje stajalište u pogledu dokumenata br. 4 i 5 zajedno sa svojim stajalištem o dokumentima koje je dostavila Belgija, navedenima u prethodnoj točki iii. Komisija je istaknula da, s obzirom na to da je jasno da članak 4. stavak 3. Uredbe 1049/2001 u svakom slučaju sprečava otkrivanje tih dokumenata, nema razloga za savjetovanje s dotičnim državama članicama u njihovu svojstvu trećih strana u smislu članka 4. stavka 4. Uredbe 1049/2001 (22).
5. Interne bilješke za povjerenika Kyprianoua (dokumenti br. 7, 10 i 23), koje su informativni dokumenti u kojima se povjerenika obavješćuje o trenutačnom stanju i neriješenim pitanjima u pogledu preispitivanja Priloga I. Direktivi 91/414/EEZ.
6. Mišljenja iznesena tijekom savjetovanja među službama (dokumenti br. 16 do 22), koja odražavaju stajališta različitih glavnih uprava u pogledu predloženog nacrta Direktive. Od tih dokumenata, dokument br. 21 (savjet Pravne službe Komisije) također je obuhvaćen iznimkom iz članka 4. stavka 2. druge alineje Uredbe 1049/2001 (23) jer bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu pravnog savjetovanja kako je definirano sudskom praksom sudova Zajednice (24).

Komisija je također navela da, s obzirom na to da dokumenti kojima je uskraćen pristup sadržavaju samo stajališta koja su izrazili predstavnici država članica ili stajališta Komisije, nije bilo dijelova koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim izuzećima. Nadalje, Komisija ne vidi prevladavajući javni interes za otkrivanje tih dokumenata jer: (i) je interes podnositelja pritužbe očito privatne prirode; i ii. interes za donošenje odluke o S-u bez vanjskog pritiska očito je javni interes i njime se uzimaju u obzir svi predmetni interesi, a posebno javno zdravlje.

Odgovor Komisije na navode podnositelja pritužbe

Prema Komisiji, navodi i tvrdnje podnositelja pritužbe mogu se logički podijeliti u tri kategorije:

1. primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe 1049/2001 i navodno kršenje članka 253. Ugovora o EZ-u (obveza obrazlaganja);
2. postupovnim aspektima i navodnom kršenju članka 41. stavka 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; i
3. navodne pokušaje da se podnositelja pritužbe odvrati od ostvarivanja prava na podnošenje ponovnog zahtjeva.

Kao prvo, Komisija se osvrnula na navode koji se odnose na obvezu obrazlaganja. Komisija je u tom pogledu zauzela stajalište da je ta skupina navoda na odgovarajući način uzeta u obzir u revidiranom stajalištu Komisije o zahtjevima podnositelja pritužbe za pristup. Komisija je dodala da se člankom 253. Ugovora o EZ-u utvrđuje opće načelo prema kojem odluke moraju biti obrazložene a da pritom ne podrazumijevaju dodatne obveze u odnosu na one sadržane u Uredbi 1049/2001.

Drugo, Komisija je razmotrila postupovne aspekte. U tom je pogledu Komisija priznala da je njezin izostanak odgovora u roku od 15 radnih dana na dopise podnositelja pritužbe od 19. kolovoza 2005. i 13. rujna 2005. u suprotnosti s njezinim Kodeksom dobrog administrativnog postupanja (25), a time i s člankom 41. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Komisija se ispričala što prethodno navedene dopise nije pravilno obradila.

Nadalje, Komisija je priznala da nije utvrdila zahtjev za pristup procjenama rizika stručnjaka iz država članica i nacrtu izvješća o preispitivanju sadržanom u tim dopisima. Međutim, Komisija je istaknula da podnositelj pritužbe nije podnio ponovni zahtjev u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1049/2001 (26).

Komisija je izrazila žaljenje zbog toga što nije mogla obraditi ponovni zahtjev podnositelja pritužbe od 8. studenoga 2005. u rokovima utvrđenima u Uredbi 1049/2001. Međutim, odbio je navode o primjeni članka 6. stavka 3. točke 27. i članka 8. stavka 2. točke 28. Uredbe 1049/2001. Komisija je smatrala da je u okolnostima ovog slučaja imala pravo produljiti rok za obradu ponovnog zahtjeva. Komisija je također tvrdila da je imala pravo predložiti pravedno rješenje nakon što je utvrdila da zbog razloga objašnjenih u njezinu dopisu od 22. prosinca 2005. podnositelju pritužbe neće moći dovršiti analizu zatraženih dokumenata čak ni u produljenom roku.

Naposljetku, Komisija je odbacila tvrdnju o zlouporabi ovlasti pokušavajući odvratiti podnositelja pritužbe od ostvarivanja njegova prava na podnošenje ponovnog zahtjeva. Komisija je objasnila da je samo u završnim napomenama dopisa od 20. listopada 2005. upućenog podnositelju pritužbe glavni direktor za zdravlje i zaštitu potrošača istaknuo da su resursi njegovih usluga ograničeni i da je potrebno uspostaviti ravnotežu između obrade zahtjeva za pristup i preispitivanja predmetnih tvari. Komisija je dodala da je namjera glavnog direktora bila objasniti poteškoće njegovih službi u obradi zahtjeva za pristup u rokovima utvrđenima u Uredbi 1049/2001.

Primjedbe podnositelja pritužbe

Nakon što je zaprimio mišljenje Komisije i poziv Ombudsmana da iznese primjedbe, podnositelj pritužbe obavijestio je Ombudsmana da prihvaća primjedbe Komisije u ovom predmetu i da ne želi iznijeti daljnje primjedbe u tom pogledu. Dodao je da cijeni instituciju Europskog ombudsmana, kao i njegov važan doprinos zaštiti dobre uprave u Europskoj uniji.

ODLUKA

1 Navodno nepravilno postupanje sa zahtjevima za pristup dokumentima

1.1 Dana 19. kolovoza 2005., 13. rujna i 27. rujna 2005., C ("podnositelj pritužbe") podnio je zahtjeve za pristup dokumentima koji se odnose na reviziju aktivne tvari S na temelju Direktive 91/414/EEZ. Podnositelj pritužbe podnio je 8. studenoga 2005. ponovni zahtjev za pristup zatraženim dokumentima.

U svojoj pritužbi Europskom ombudsmanu podnositelj pritužbe tvrdio je da je postupanje Komisije sa zahtjevima za pristup dokumentima zahvaćeno sljedećim postupovnim i pravnim nedostacima:

1. pogrešna primjena izuzeća iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka točke 29. Uredbe 1049/2001;
2. pogrešna primjena postupovnih odredbi iz članka 4. stavka 4. točke 30., članka 6. stavka 3. točke 31., članka 7. stavka 2. točke 32. i članka 8. stavka 2. točke 33. Uredbe 1049/2001;
3. kršenje članka 253. Ugovora o EZ-u (34) (ne navodeći razloge za odbijanje zahtjeva podnositelja pritužbe od 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005.);
4. kršenje članka 41. stavka 2. prve alineje Povelje Europske unije o temeljnim pravima (35) (odbijanjem zahtjeva podnositelja pritužbe od 13. rujna 2005. i 27. rujna 2005. i neodgovaranjem na njegov zahtjev od 19. kolovoza 2005.); i
5. zlouporaba ovlasti (pokušavanjem odvraćanja podnositelja pritužbe od ostvarivanja njegova prava na podnošenje ponovnog zahtjeva u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1049/2001).

Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi mu Komisija trebala odobriti pristup zatraženim dokumentima.

1.2 Komisija je u svojem mišljenju zauzela stajalište i o zahtjevima podnositelja pritužbe za pristup i o njegovim navodima i tvrdnjama.

1.3 Kad je riječ o zahtjevima podnositelja pritužbe za pristup i povezanoj tvrdnji, Komisija je dostavila preslike dvaju dokumenata koji su bili javno dostupni. Osim toga, Komisija je objasnila da, s obzirom na to da je postupak odlučivanja koji se odnosi na osobu S još uvijek u tijeku, pristup svim preostalim dokumentima treba odbiti na temelju članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe 1049/2001 jer bi njihovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo taj postupak. Međutim, Komisija je pružila pregled, popraćen kratkim opisima, dokumenata kojima je odbila pristup . Komisija je objasnila i zašto djelomična objava nije moguća i zašto ne vidi prevladavajući javni interes za otkrivanje predmetnih dokumenata. Naposljetku, Komisija je napomenula da se prethodno navedenim objašnjenjem revidiranog stajališta Komisije o zahtjevima za pristup na odgovarajući način odgovara na navode podnositelja pritužbe o primjeni izuzeća iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe 1049/2001 i o kršenju obveze obrazlaganja.

1.4 Što se tiče postupovnih aspekata, Komisija je priznala da je nedostavljanjem odgovora u roku od 15 radnih dana na dopise podnositelja pritužbe od 19. kolovoza 2005. i 13. rujna 2005. prekršila Kodeks dobrog administrativnog postupanja Komisije, a time i članak 41. stavak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Komisija se ispričala što nije pravilno obradila te dopise.

Komisija je također priznala da nije utvrdila zahtjev za pristup procjenama rizika stručnjaka iz država članica i nacrtu izvješća o preispitivanju sadržanom u tim dopisima. Komisija je izrazila žaljenje zbog toga što nije mogla obraditi ponovni zahtjev podnositelja pritužbe u rokovima utvrđenima u Uredbi 1049/2001.

Međutim, Komisija je zauzela stajalište da ima pravo produljiti rok za obradu ponovnog zahtjeva podnositelja pritužbe i predložiti pravedno rješenje nakon što utvrdi da neće moći dovršiti analizu zatraženih dokumenata čak ni u produljenom roku. Na temelju toga Komisija je odbacila navode o primjeni članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 2. Uredbe 1049/2001.

1.5 Naposljetku, Komisija je iznijela primjedbe na svoja upućivanja na ograničene resurse i potrebu za postizanjem ravnoteže između obrade zahtjeva za pristup i preispitivanja predmetnih tvari. Komisija je navela da je glavni direktor za zdravlje i zaštitu potrošača pri davanju tih objašnjenja nastojao utvrditi poteškoće svojih službi u postupanju sa zahtjevima za pristup u rokovima utvrđenima u Uredbi 1049/2001. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju o zlouporabi ovlasti.

1.6 Podnositelj pritužbe u svojim očitovanjima prihvaća objašnjenja koja je dala Komisija i ne želi iznositi daljnja opažanja.

Zaključak

Iz mišljenja Komisije i primjedbi podnositelja pritužbe proizlazi da je Komisija poduzela korake kako bi riješila to pitanje i time zadovoljila podnositelja pritužbe. Ombudsman stoga zaključuje predmet.

Predsjednik Komisije bit će obaviješten o toj odluci.

Tvoje iskreno,

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

---

(1) SL 1991., L 230, str. 1.

(2) Člankom 4. Direktive 91/414/EEZ predviđa se, među ostalim, da države članice osiguravaju da sredstvo za zaštitu bilja nije odobreno, osim ako su aktivne tvari tog sredstva navedene u Prilogu I. Direktivi 91/414/EEZ i ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u tom Prilogu.

U skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište , svaki proizvođač koji želi osigurati uvrštenje aktivne tvari iz Priloga I. ovoj Direktivi ili njezinih soli, estera ili amina u Prilog I. Direktivi o tome obavješćuje Komisiju u roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.”

(3) "Članak 5.

1. S obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, aktivna tvar uvrštava se u Prilog I. na početno razdoblje od najviše 10 godina ako se može očekivati da će sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar ispunjavati sljedeće uvjete:

(a) njihovi ostaci, nakon primjene u skladu s dobrom praksom zaštite bilja, nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi ili životinja ili na podzemne vode ili neprihvatljiv utjecaj na okoliš, a navedeni ostaci, ako su toksikološki ili okolišno značajni, mogu se mjeriti metodama opće uporabe;

(b) njihova uporaba, koja proizlazi iz primjene u skladu s dobrom praksom zaštite bilja, nema nikakve štetne učinke na zdravlje ljudi ili životinja ili bilo kakav neprihvatljiv utjecaj na okoliš kako je predviđeno u članku 4. stavku 1. točki (b) podtočkama iv. i v.”

(4) Podnositelj pritužbe uputio je na drugu aktivnu tvar za koju je, prema podnositelju pritužbe, takvo izvješće postojalo.

(5) Kako je podnositelj pritužbe naveo u svojoj pritužbi Ombudsmanu.

(6) Uredba Komisije (EZ) br. 1335/2005 od 12. kolovoza 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2076/2002 i odluka 2002/928/EZ, 2004/129/EZ, 2004/140/EZ, 2004/247/EZ i 2005/303/EZ u pogledu vremenskog razdoblja iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ i daljnje uporabe određenih tvari koje nisu uvrštene u njezin Prilog I., SL 2005., L 211, str. 6.

(7) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ, SL 2003., L 41, str. 26.

(8) Tematsko izvješće uslijedilo je nakon nacrta preporuke koji Vijeće Europske unije nije prihvatilo. Pritužba se odnosila na činjenicu da su sastanci Vijeća koje djeluje u zakonodavnom svojstvu javni samo u mjeri predviđenoj člancima 8. i 9. Poslovnika Vijeća od 22. srpnja 2002.

(9) SL 2000., C 364, str. 1.

(10) "Pristup dokumentu koji je sastavila institucija za internu uporabu ili koji je institucija zaprimila, a koji se odnosi na pitanje o kojem institucija nije donijela odluku, odbija se ako bi njegovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo proces odlučivanja institucije, osim ako za njegovo otkrivanje postoji prevladavajući javni interes."

Kad je riječ o dokumentima treće strane, institucija se savjetuje s trećom stranom kako bi procijenila je li primjenjivo izuzeće iz stavka 1. ili 2., osim ako je jasno da se dokument objavljuje ili ne.”

(12) "U slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, dotična institucija može neformalno stupiti u kontakt s podnositeljem zahtjeva radi pronalaženja pravednog rješenja."

(13)„U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja, podnositelj zahtjeva može u roku od 15 radnih dana od primitka odgovora institucije podnijeti ponovni zahtjev kojim od institucije traži da preispita svoje stajalište.”

(14) "U iznimnim slučajevima, na primjer u slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, rok [za obradu ponovnih zahtjeva u roku od 15 radnih dana od registracije] predviđen u stavku 1. može se produljiti za 15 radnih dana, pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva unaprijed obaviješten i da su navedeni detaljni razlozi."

Uredbe, direktive i odluke koje su zajednički donijeli Europski parlament i Vijeće, kao i takvi akti koje su donijeli Vijeće ili Komisija, navode razloge na kojima se temelje i odnose se na sve prijedloge ili mišljenja koji su trebali biti dobiveni u skladu s ovim Ugovorom.

(16) "Ovo pravo [na dobru upravu] uključuje:

- pravo svake osobe da bude saslušana prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati (…)".

(17) [].

(18) Odluka Komisije od 5. prosinca 2001., SL 2001., L 345, str. 94.

Pristup dokumentu koji je sastavila institucija za internu uporabu ili koji je institucija zaprimila, a koji se odnosi na pitanje o kojem institucija nije donijela odluku, odbija se ako bi otkrivanje dokumenta ozbiljno ugrozilo proces odlučivanja institucije, osim ako za njegovo otkrivanje postoji prevladavajući javni interes.

(20) Sažeti zapisi Stručne skupine Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja (SCFCAH): Phytopharmaceuticals dostupni su na internetskim stranicama Glavne uprave za zdravlje i zaštitu potrošača (http://ec.europa.eu/food/committees/regulatory/scfcah/phytopharmaceuticals/index_en.htm).

(21) Sažeti zapisnik s 9. sastanka (3. ožujka 2006.) Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, odsjeka GM Food & Feed and Environmental Risk, Section Phytopharmaceuticals, dostupan je na internetskim stranicama Glavne uprave za zdravlje i zaštitu potrošača (http://ec.europa.eu/food/committees/regulatory/scfcah/modif_genet/summary08_en.pdf).

Kad je riječ o dokumentima treće strane, institucija se savjetuje s trećom stranom kako bi procijenila je li primjenjivo izuzeće iz stavka 1. ili 2., osim ako je jasno da se dokument objavljuje ili ne.

Institucije odbijaju pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:

- (…)

- sudskim postupcima i pravnim savjetima,

- (…)

osim ako postoji prevladavajući javni interes za otkrivanje.”

(24) Predmet T-84/03 Turco protiv Komisije [2004.] ECR II-4061.

(25) Kodeks dobrog administrativnog ponašanja osoblja Europske komisije u odnosima s javnošću, SL 2000., L 267, str. 64.

(26) „U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja, podnositelj zahtjeva može u roku od 15 radnih dana od primitka odgovora institucije podnijeti ponovni zahtjev kojim od institucije traži da preispita svoje stajalište.”

(27) "U slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, dotična institucija može neformalno stupiti u kontakt s podnositeljem zahtjeva radi pronalaženja pravednog rješenja."

(28) "U iznimnim slučajevima, na primjer u slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, rok [za obradu ponovnih zahtjeva u roku od 15 radnih dana od registracije] predviđen u stavku 1. može se produljiti za 15 radnih dana, pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva unaprijed obaviješten i da su navedeni detaljni razlozi."

(29) "Pristup dokumentu koji je sastavila institucija za internu uporabu ili koji je institucija zaprimila, a koji se odnosi na pitanje o kojem institucija nije donijela odluku, odbija se ako bi otkrivanje dokumenta ozbiljno ugrozilo proces odlučivanja institucije, osim ako za njegovo otkrivanje postoji prevladavajući javni interes."

Kad je riječ o dokumentima treće strane, institucija se savjetuje s trećom stranom kako bi procijenila je li primjenjivo izuzeće iz stavka 1. ili 2., osim ako je jasno da se dokument objavljuje ili ne.”

(31) "U slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, dotična institucija može neformalno stupiti u kontakt s podnositeljem zahtjeva radi pronalaženja pravednog rješenja."

(32) „U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja, podnositelj zahtjeva može u roku od 15 radnih dana od primitka odgovora institucije podnijeti ponovni zahtjev kojim od institucije traži da preispita svoje stajalište.”

(33) „U iznimnim slučajevima, na primjer u slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, rok [za obradu ponovnih zahtjeva u roku od 15 radnih dana od registracije] predviđen u stavku 1. može se produljiti za 15 radnih dana, pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva unaprijed obaviješten i da su navedeni detaljni razlozi.”

Uredbe, direktive i odluke koje su zajednički donijeli Europski parlament i Vijeće, kao i takvi akti koje su donijeli Vijeće ili Komisija, navode razloge na kojima se temelje i odnose se na sve prijedloge ili mišljenja koji su trebali biti dobiveni u skladu s ovim Ugovorom.

(35) "Ovo pravo [na dobru upravu] uključuje:

pravo svake osobe na saslušanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati (…)"