Poštovani predsjedniče,

Postizanje ravnopravnosti za sve jedna je od temeljnih obveza Europske komisije posljednjih godina. Kad je riječ o invaliditetu, Komisija je donijela Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. 2030. i novu Strategiju za ljudske resurse.   

Pozdravljam činjenicu da se u tim dvjema strategijama naglašava namjera Komisije da bude primjer u osiguravanju uključivosti i raznolikosti radne snage. Ključno je da uprava EU-a, i kao oblikovateljica politika i kao poslodavac, sudjeluje u uklanjanju strukturnih prepreka s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju.

Nakon jedne od mojih istraga Komisija je 2020. revidirala opće provedbene odredbe Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja (ZSZO). Revizijom se trebalo zajamčiti sveobuhvatno pokrivanje zdravstvenih potreba osoblja EU-a i njihovih obitelji povezanih s invaliditetom. To bi pomoglo u prelasku sa zdravstvene skrbi usmjerene na bolesti na zdravstvene sustave usmjerene na ljude [1]. EU je stranka Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i te su promjene također bile u skladu sa zahtjevima stručnjaka UN-a.

EU trenutačno provodi drugo periodično preispitivanje u skladu s Konvencijom. Ovo je trenutak da se razmotri što je uprava EU-a učinila od prvog preispitivanja i da se procijeni jesu li poduzeti koraci bili djelotvorni u ostvarivanju konkretnih i pozitivnih promjena za predmetne osobe. Može li Komisija stoga dostaviti ažurirane informacije na temelju pitanja u prilogu?

Bio bih Vam zahvalan na odgovoru Komisije do 16. svibnja 2024. Napominjemo da ću vaš odgovor i povezane privitke vjerojatno objaviti na internetu ^[2]. Ako Komisija želi da se o tim pitanjima raspravlja na sastanku, to bi također bilo moguće te bismo u tom slučaju predložili objavu verzije izvješća sa sastanka koja nije povjerljiva.

Odgovorna istražiteljica je gđa Amandine Le Bellec.

Tvoje iskreno,

Emily O'Reilly
Europska ombudsmanica

Strasbourg, 16. veljače 2024.

Prilog – Popis pitanja

A) Može li Komisija Ombudsmanu dostaviti najnovije informacije o mjerama poduzetima na temelju njezine preporuke i njezinih prijedloga za poboljšanje u vezi sa zdravstvenom skrbi iz dokumenta OI/4/2016/EA?[3] Kako izmjene općih provedbenih odredbi ZSZO-a ispunjavaju preporuku Odbora UN-a da bi ZSZO trebao sveobuhvatno pokriti zdravstvene potrebe povezane s invaliditetom na način koji je u skladu s Konvencijom?

B) Novim GIP-ovima ZSZO-a zadržavaju se četiri postojeća kriterija za potpunu nadoknadu zdravstvenih troškova. Može li Komisija obavijestiti Europskog ombudsmana o načinu na koji se ti kriteriji, a posebno oni povezani s „agresivnim dijagnostičkim i/ili terapijskim postupcima”,„ozbiljnim invaliditetom” i „skraćenim očekivanim životnim vijekom” primjenjuju na slučajeve invaliditeta? Što se događa kada nije samo jedan, već nekoliko tih kriterija koji nisu ispunjeni?

C) Može li Komisija iznijeti svoje stajalište o tome je li legitimno razlikovati vrste oštećenja (fizička, mentalna, intelektualna ili osjetilna) ili percipirani „stupanj” invaliditeta pri odlučivanju o dodjeli pune naknade? 

D) Važna promjena uvedena revizijom općih provedbenih planova ZSZO-a iz 2020. jest povećan stupanj fleksibilnosti koji zdravstveni službenici imaju u procjeni jednog kriterija kao ispunjenog s obzirom na druge. Kako Komisija osigurava da ta veća fleksibilnost ne dovede do nepredvidljivosti nadoknada?

E) Može li Komisija obavijestiti Europskog ombudsmana o svim koracima koje je poduzela u skladu s člankom 25. točkom (d) Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom? Je li podizanje svijesti o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i pristupu ljudskim pravima dio osposobljavanja zdravstvenih djelatnika ili osoblja EU-a koje radi za ZSZO?

F) U OI/4/2016/EA ombudsmanica je zatražila pregled broja zahtjeva za priznavanje „teške bolesti” koje su podnijele osobe s invaliditetom ili koji su podneseni u njihovo ime, kao i njihovih ishoda (broj odbijenih zahtjeva, broj pritužbi na temelju članka 90. stavka 2. i naknadne odluke). Budući da ta vrsta statističkih podataka u to vrijeme nije postojala, Komisija je Ombudsmanu dostavila informacije o broju pritužbi povezanih s teškom bolešću, a među njima i o broju pritužbi u kojima su podnositelji pritužbi sami prijavili invaliditet i njihovu konačnom ishodu. Ako je to sada moguće, može li Komisija Ombudsmanu dostaviti pregled zahtjeva povezanih s invaliditetom za priznavanje „ozbiljne bolesti” i njihovih ishoda, počevši od 2020. i stupanja na snagu revidiranih općih provedbenih odredbi? Alternativno, može li Komisija Ombudsmanu dostaviti istu vrstu informacija koje je priopćila u OI/4/2016/EA?

[1] Sastanak Opće skupštine UN-a na visokoj razini, rujan 2023., priopćenje za medije dostupno na: https://www.who.int/news/item/21-09-2023-world-Leaders-commit-to-redouble-efforts-towards-universal-health-coverage-by-2030#:~:text=In%20the%20Political%20Declaration%2C%20Heads,health%20care%20(PHC)%20apach

[2] Ako želite dostaviti dokumente ili informacije koje smatrate povjerljivima, označite ih oznakom „Povjerljivo”. Šifrirane poruke e-pošte mogu se poslati u naš namjenski poštanski sandučić.  Informacije i dokumenti te vrste brišu se iz spisa Europskog ombudsmana ubrzo nakon završetka istrage.

[3] Dostupno na: https://www.ombudsman.europa.eu/lt/decision/en/112191. Ombudsmanica je preporučila da bi „Komisija trebala odmah utvrditi zadaću revizije općih provedbenih odredbi (koje uređuju rad ZSZO-a) kako bi se osiguralo da se s osobama s invaliditetom ubuduće postupa u okviru ZSZO-a na način koji je u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Za potrebe revizije općih provedbenih odredbi Komisija bi trebala utvrditi jasan vremenski okvir za savjetovanje s relevantnim predstavnicima članova osoblja s invaliditetom i predstavnicima članova osoblja s uzdržavanim osobama s invaliditetom. Postupak revizije trebao bi biti usmjeren na kriterije za potpunu nadoknadu zdravstvenih troškova, ali možda će biti potrebno razmotriti i druga pitanja.”

Kad je riječ o prijedlozima, posebno komentirajte prijedloge 1., 4. i 5.