Predmet se odnosio na činjenicu da je član osoblja Ureda Europske komisije za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO) podnositelju pritužbe slučajno poslao poruku elektroničke pošte koju je smatrao uvredljivom.

Ombudsmanica je utvrdila da je sadržaj predmetne poruke elektroničke pošte doista neprimjeren, ali je smatrala da je Komisija poduzela odgovarajuće mjere za rješavanje tog pitanja, posebno isprikom podnositelju pritužbe i poduzimanjem mjera za sprečavanje takvih incidenata u budućnosti, posebno podsjećanjem članova osoblja na njihovu obvezu pristojne komunikacije.

Ombudsmanica je zaključila zaključak da daljnje istrage nisu opravdane.  

Predmet se odnosio na odbijanje Europske komisije da dodijeli pomoć članu osoblja kako bi se pokrile posebne obrazovne potrebe njegova djeteta, što je mogućnost predviđena Pravilnikom o osoblju EU-a. Komisija je svoju odluku temeljila na internim pravilima o potpori koja su dogovorile institucije EU-a. Pravilima je propisano da se djeca za čije se invaliditete smatra da su ispod određenog praga (20 %) ne smatraju prihvatljivima. U predmetima koji se odnose na školovanje djeteta Komisija zahtijeva i da podnositelj zahtjeva dostavi potvrdu europskih škola u kojoj se navodi da škola ne može zadovoljiti djetetove potrebe, što podnositelj pritužbe nije učinio. 

Ombudsmanica je utvrdila da nije bilo očite pogreške u načinu na koji je Komisija rješavala predmet te je zaključila da nije bilo nepravilnosti u postupanju Komisije.

Međutim, Ombudsmanica je smatrala da odredbe pravila o pragu invaliditeta od 20 % mogu biti u suprotnosti s obvezama Komisije na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD). Ombudsmanica je stoga predložila da Komisija pokrene postupak preispitivanja pravila, uzimajući u obzir nalaze ove istrage. To podrazumijeva postupak donošenja odluka koji uključuje druge institucije EU-a.

Predmet se odnosio na odbijanje Europske komisije da članu osoblja s djetetom s invaliditetom dodijeli „dvostruku naknadu za uzdržavano dijete”, koja je predviđena Pravilnikom o osoblju EU-a za pomoć u skrbi o djeci s invaliditetom. Komisija je svoju odluku temeljila na internim pravilima koja je dogovorila uprava EU-a u pogledu naknade, prema kojima se djeca za čije se invaliditete smatra da su ispod određenog praga ne smatraju prihvatljivima.

Ombudsmanica je smatrala da je upotreba pragova stupnja invaliditeta za automatsko isključivanje određene djece s invaliditetom u suprotnosti s relevantnom odredbom Pravilnika o osoblju. Naknadom se pokrivaju slučajevi koji uključuju „teške troškove”, a Pravilnik o osoblju ne upućuje na stupanj invaliditeta. Osim toga, iako bi utvrđivanje pragova za stupanj invaliditeta radi utvrđivanja prihvatljivosti za financijsku potporu moglo učiniti stvari jednostavnijima i predvidljivijima iz administrativne perspektive, čini se da je to u suprotnosti s obvezama uprave EU-a na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD).

Tijekom istrage ombudsmanica je Komisiji podnijela prijedlog rješenja da pokrene postupak preispitivanja primjenjivih pravila, u koji će biti uključene druge institucije EU-a. Također je pozvala Komisiju da ponovno razmotri zahtjev podnositelja pritužbe za dvostruki doplatak za uzdržavano dijete, uzimajući u obzir prethodno navedeno utvrđenje, odnosno da ga ne odbije samo zbog stupnja invaliditeta za koji se smatra da njegovo dijete ima. Budući da bi postupak revizije primjenjivih pravila mogao potrajati i kako bi se zajamčilo jednako postupanje, Ombudsmanica je također pozvala Komisiju da tu istragu uzme u obzir pri razmatranju svih neriješenih i budućih zahtjeva za dvostruki doplatak za uzdržavano dijete. To podrazumijeva procjenu svakog zahtjeva za doplatak za dvostruko uzdržavano dijete na pojedinačnoj osnovi, a ne isključivanje zahtjeva samo zato što se smatra da je invaliditet djeteta ispod određenog praga.

Kao odgovor na prijedlog rješenja Komisija je pokrenula postupak preispitivanja pravila kojima se utvrđuje pristup praga, što bi moglo dovesti do njihove revizije. Ombudsmanica pozdravlja činjenicu da je Komisija djelovala u vezi s tim aspektom svojeg prijedloga rješenja.

Međutim, Komisija je navela i da će pričekati ishod tog postupka prije ponovne procjene zahtjeva podnositelja pritužbe ili drugih zahtjeva. S obzirom na to da bi to moglo potrajati i s obzirom na nalaze te istrage, Ombudsman je i dalje nezadovoljan tim aspektom predmeta. Još jednom traži od Komisije da razmotri fleksibilniju primjenu pravila za zahtjeve od sada nadalje. Ombudsmanica je i dalje uvjerena da su predmetna pravila trebala biti revidirana mnogo prije kako bi se provele obveze koje je EU preuzeo. Ombudsmanica stoga traži od Komisije da poduzme daljnje mjere u roku od tri mjeseca i namjerava preispitati predmet ako ishod revizije nije primjeren ili traje predugo. Ombudsmanica će također skrenuti pozornost drugih institucija na svoje nalaze.

 

Istraga se odnosila na način na koji Europska komisija prati koriste li države članice strukturne i investicijske fondove EU-a za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na samostalan život i uključenost u zajednicu (deinstitucionalizacija) te primjenjuje li Komisija sankcije ako to ne učini.

Tijekom istrage Ombudsman je primio doprinose nacionalnih pučkih pravobranitelja i organizacija civilnog društva.  

Ombudsmanica je utvrdila da bi Komisija mogla pružiti jasnije smjernice o potrebi promicanja deinstitucionalizacije u kontekstu upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova. Također je smatrala da bi Komisija mogla poduzeti korake za poboljšanje praćenja aktivnosti koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te da bi trebala zauzeti proaktivniji pristup provedbi, posebno ako se pojavi zabrinutost da su aktivnosti koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u suprotnosti s obvezom promicanja deinstitucionalizacije. Ombudsmanica je istaknula i potrebu za posebnim oprezom u pogledu sredstava dodijeljenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Ombudsmanica je zatvorila istragu i dala deset prijedloga za poboljšanje smjernica koje je izdala Komisija i postupka praćenja. Naglasila je potrebu za brzim djelovanjem Komisije s obzirom na dodatne programe financiranja uspostavljene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, kao i nedavne izmjene postojećih pravila.

Ombudsmanica će razmotriti povratak na to pitanje u budućnosti kako bi procijenila napredak.