Kontekst pritužbe

Nacrt [1]

1. Skupina tridesetorice (G30) privatna je organizacija čiji je navedeni cilj služiti kao forum za raspravu i razmjenu mišljenja o globalnim gospodarskim i financijskim pitanjima s ciljem produbljivanja razumijevanja međunarodnih gospodarskih i financijskih pitanja [2]. Skupina ima 33 „sadašnja člana”, dva „viša člana” te nekoliko „emeritusa” i prethodnih članova. Među njima su bivši i sadašnji predsjednici i guverneri središnjih banaka te članovi iz privatnih globalnih financijskih institucija, akademske zajednice i međunarodnih institucija.

2. Svake godine skupina G30 održava dva privatna plenarna sastanka samo za članove i međunarodni seminar o bankarstvu, koji je otvoren široj pozvanoj publici.

3. Podnositelj pritužbe [3] obratio se Ombudsmanu i tvrdio da, s obzirom na nove zadaće nadzora banaka ESB-a, sudjelovanje ESB-a u skupini G30 nije u skladu s neovisnošću, ugledom i integritetom ESB-a.

4. Ombudsmanica je pokrenula istragu o zabrinutosti podnositelja pritužbe da bi članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30, kao i sudjelovanje ESB-a u skupini G30, moglo ugroziti neovisnost, integritet i ugled ESB-a.

Sudjelovanje ESB-a u skupini od trideset

Preporuke Europskog ombudsmana

5. Ombudsmanica je smatrala da je članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 stvorilo dojam da je njegova neovisnost ugrožena. Ombudsmanica je također utvrdila da se sudjelovanje u radu skupine G30 može smatrati usklađenim s pravilima i vrijednostima kojima se uređuje ESB samo ako to sudjelovanje podliježe određenim uvjetima, odnosno: povećanje transparentnosti skupine G30, daljnja poboljšanja Smjernica za vanjsku komunikaciju koje se primjenjuju na članove Izvršnog odbora i donošenje posebnih zaštitnih mjera koje se primjenjuju na članove Nadzornog odbora.

Članstvo

6. Iako priznaje javni interes za suradnju ESB-a s financijskim sektorom, Ombudsmanica je istaknula da bliskost koja proizlazi iz članstva, između nadzornog tijela i nadzornog tijela, nije u skladu s obvezom neovisnosti ESB-a, koja je obilježje njegova poslovanja.

7. Uzimajući u obzir da članstvo u bilo kojoj skupini ili tijelu obično podrazumijeva, u očima građanina, udrugu, pripadnost, povezanost, odnos, pripadnost i uključivanje nekih, uz isključenje drugih, Ombudsman je smatrao da bi predsjednikovo dugotrajno članstvo u skupini G30 moglo barem dovesti do percepcije, u očima građanina, da postoje i neformalni odnosi između njega i članova skupine G30, što se može činiti neprikladnim između regulatora i reguliranog. Ombudsmanica je smatrala da je ta percepcija dodatno ojačana, u očima građana, „tajnošću” koja okružuje prirodu skupine G30, a posebno pitanjem tko i kako postaje članom skupine G30. Imena povjerenika, koji kontroliraju članstvo u skupini G30, još uvijek nisu javna.

8. Sustav pravila kojima se uređuje ESB upućuje na izbjegavanje svake situacije koja bi mogla stvoriti dojam da je neovisnost ESB-a ugrožena ili da može doći do sukoba interesa. Konkretno, pravilima ESB-a od članova Upravnog vijeća, uključujući predsjednika ESB-a, zahtijeva se da osiguraju da aktivnosti, čak i ako nisu povezane s Europskim sustavom središnjih banaka, „ne utječu negativno na njihove obveze i neće naštetiti imidžu ESB-a”. U pravilima ESB-a nadalje se navodi da članovi Izvršnog odbora, uključujući predsjednika ESB-a, „izbjegavaju svaku situaciju koja bi mogla [...] utjecati na nepristrano i objektivno obavljanje njihovih dužnosti [uključujući] bilo kakvu potencijalnu prednost za sebe, svoje obitelji, svoju drugu rodbinu ili krug prijatelja i poznanika”.

9. Osim toga, načela dobre uprave zahtijevaju da privatni odnosi ne utječu na objektivno i nepristrano obavljanje javnih dužnosti niti se čini da na njih utječu.

10. Navedena skraćena verzija njezine analize navela je Ombudsmana da zaključi da bi nastavak članstva predsjednika ESB-a u skupini G30, stvaranjem percepcije da je neovisnost ESB-a ugrožena, mogao nepotrebno naštetiti imidžu ESB-a, a time i ključnom povjerenju javnosti u njega. To predstavlja nepravilnost u postupanju koja bi se mogla ispraviti ako predsjednik ESB-a suspendira članstvo u skupini G30. U tu je svrhu Ombudsman iznio sljedeće preporuke:

1. Članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 moglo bi dovesti do percepcije javnosti da bi neovisnost ESB-a mogla biti ugrožena. Kako bi ESB dopustio da se ta percepcija pojavi tijekom nekoliko godina, riječ je o njegovim nepravilnostima u postupanju. ESB bi stoga trebao osigurati da predsjednik ESB-a suspendira njegovo članstvo tijekom preostalog trajanja njegova mandata.

2. ESB bi trebao nastojati osigurati da ni sljedeći predsjednik ESB-a ni bilo koji drugi član tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje ne postane član skupine G30.

Sudjelovanje

11. Ombudsmanica je potvrdila da skupina G30 ima raznolik sastav, što je čini relevantnim i korisnim forumom za suradnju. Međutim, napravila je razliku između „članstva” i „sudjelovanja”. ESB može sudjelovati u određenim aktivnostima skupine G30 i nastaviti uživati prednosti takvog sudjelovanja, a da pritom nije potrebno da bilo koji član njegovih tijela nadležnih za odlučivanje bude član skupine G30.

12.  U tom je kontekstu Ombudsman procijenio kako bi ESB mogao najbolje osigurati upravljanje sudjelovanjem članova svojih tijela nadležnih za odlučivanje u skupini G30, izbjegavajući pritom svaki mogući utjecaj na njegov integritet, ugled i neovisnost ili percepciju građana da bi takav utjecaj mogao postojati. Ombudsmanica je posebno pomnije ispitala pitanja transparentnosti i vrste zaštitnih mjera koje bi trebale biti na snazi.

Transparentnost

13. Zahtjev za vođenje „otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga” s predstavničkim udrugama i civilnim društvom utvrđen je u Ugovorima EU-a (članak 11. stavak 2. UEU-a). To znači da se najviši standardi transparentnosti uvijek moraju poštovati na svim sastancima ESB-a s financijskim institucijama i povezanim tijelima. Naime, kada ESB započne dijalog sa sudionicima na tržištu u kontaktnim skupinama za tržište (dijalog s institucionalnim ulagačima [4] i dijalog s bankarskom industrijom [5]), ESB objavljuje dnevne redove sastanaka, popise sudionika sastanaka i sažetke.

14. Takve informacije nisu dostupne za sastanke otvorene samo za članove skupine G30. Iako je ESB izjavio da je skupina G30 poduzela korake za poboljšanje svoje transparentnosti, ombudsmanica je zaključila da su standardi transparentnosti skupine G30 niži od standarda koje ESB primjenjuje u drugim forumima. Kako bi se to ispravilo, Ombudsmanica je preporučila ESB-u da osigura da, kada član tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje sudjeluje na sastanku skupine G30, ESB osigura razine transparentnosti usporedive s onima koje osigurava za druge sastanke s predstavnicima financijskog sektora. U protivnom bi se ESB trebao suzdržati od sudjelovanja.

15. ESB je obavijestio Ombudsmana da će skupina G30 nakon svakog sastanka na mrežnim stranicama početi objavljivati dnevni red i imena govornika te sažetak zapisnika s panel-rasprava. Ombudsmanica je napomenula da takve mjere transparentnosti nisu poduzete do datuma na koji je izdala svoje preporuke, koje glase kako slijedi:

3. Ako članovi tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje sudjeluju u događajima skupine G30 koji nisu članovi, na njih bi se trebale primjenjivati iste mjere transparentnosti koje se primjenjuju na druge sastanke članova ESB-a i bankarskog sektora. To uključuje objavljivanje dnevnih redova sastanaka i sažetaka rasprava na tim sastancima koji nisu povjerljivi.

Zaštitne mjere

16. Ombudsmanica je smatrala da bi se Vodeća načela koja se primjenjuju na etičko ponašanje predsjednika ESB-a i članova tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje mogla poboljšati. U trenutačnom stanju Vodećih načela zahtijeva se da član osoblja ESB-a prati članove Izvršnog odbora samo (a) u načelu, (b) na bilateralnim sastancima i (c) ako je to praktično [6]. Ombudsmanica je smatrala da bi se Vodeća načela trebala primjenjivati na sva događanja koja nisu javna i u svim slučajevima. U tu je svrhu Ombudsmanica dala sljedeću preporuku:

4. ESB bi trebao izmijeniti relevantna pravila kako bi osigurao da članove Izvršnog odbora u praksi mora pratiti član osoblja ESB-a na svim sastancima, a ne samo „u načelu”, „na bilateralnim sastancima” i „ako je to praktično”, kao što je trenutačno slučaj.

17. Nadalje, Ombudsmanica je preporučila da ESB također donese odgovarajuća pravila za nadzorni odbor koja odražavaju Vodeća načela, kako slijedi:

5. ESB bi trebao donijeti izričita pravila za svoj Nadzorni odbor, koja odražavaju pravila koja se već primjenjuju na članove Izvršnog odbora ESB-a. To je u interesu jasnoće i pravne sigurnosti te bi doprinijelo potpunoj i pravilnoj primjeni njezinih pravila o etičkom ponašanju.

Odgovor ESB-a na preporuke Europskog ombudsmana

18. ESB je 18. travnja 2018. poslao odgovor na preporuke Ombudsmana.

19. Što se tiče prve i druge preporuke u vezi s članstvom predsjednika ESB-a u skupini G30, ESB se nije složio s nalazom Ombudsmana o nepravilnostima u postupanju. ESB je izjavio da i ESB i njegov prethodnik, Europski monetarni institut (EMI), smatraju skupinu G30 prikladnim forumom za osnivanje nove središnje banke među glavnim središnjim bankama glavnih valuta. ESB je tvrdio da razmjene mišljenja među članicama skupine G30 doprinose boljem razumijevanju međunarodnih gospodarskih i financijskih kretanja od globalnog interesa te su stoga u interesu ESB-a.

20. ESB je predložio da Europski parlament članstvo u forumima ili drugim organizacijama koje uključuju rukovoditelje nadziranih banaka smatra prihvatljivim [7]: (i) ako je u skladu s ustaljenom praksom na globalnoj razini; ii. ako sudjeluju i druge velike središnje banke; iii. ako su uspostavljene odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo moguće uplitanje u nadzornu ulogu ESB-a; i iv. ako ESB ne sudjeluje u raspravama o pojedinačnim bankama pod njegovim nadzorom. ESB je tvrdio da je u potpunosti usklađen s rezolucijom Parlamenta.

21. Naposljetku, ESB je uputio na zaključak Ombudsmana u ranijoj istrazi o istom pitanju [8], tvrdio je da se kontekst nije promijenio i istaknuo da je slijedio prijedloge Ombudsmana. Stoga je ESB vjerovao u valjanost ranije procjene Ombudsmana da članstvo predsjednika u skupini G30 ne predstavlja nepravilnosti u postupanju.

22. ESB je tvrdio da, kako bi se ublažila percepcija javnosti da bi članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 moglo ugroziti neovisnost ESB-a, predsjednik i ostali članovi Izvršnog odbora uvijek djeluju s najvećom pažnjom i ograničavaju svoju uključenost na sudjelovanje u intelektualnim raspravama o pitanjima koja su relevantna za ESB. Nadalje, ESB se uvijek suzdržavao od pružanja bilo kakve financijske potpore ili potpore „u naravi” skupini G30.

23. Predsjednik ESB-a nikada nije sudjelovao ni u jednoj radnoj skupini, ograničavajući svoje sudjelovanje na plenarnim sjednicama za članove. Nadalje, kako bi zaštitio svoju neovisnost, predsjednik ESB-a, kada sudjeluje u zatvorenim događajima, strogo se pridržava obveza utvrđenih Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, Kodeksom ponašanja članova Upravnog vijeća i Dodatnim kodeksom etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora te Vodećim načelima za vanjsku komunikaciju.

24. Ukratko, ESB je tvrdio da, ako su uspostavljene i poštovane odgovarajuće zaštitne mjere, interakcije (uključujući članstvo) poput onih sa skupinom G30 ne ugrožavaju neovisnost ESB-a; naprotiv, oni su pozitivan doprinos sposobnosti ESB-a da ispuni svoj mandat te su stoga nužni, u skladu s praksom središnjih banaka, i moraju biti dopušteni.

25. ESB je napomenuo da njegov Odbor za etiku nije utvrdio neusklađenost članstva u skupini G30 s neovisnošću, ugledom i integritetom ESB-a.

26. ESB je priznao važnost javnog mnijenja, ali je smatrao da bi se pitanja koja proizlaze iz percepcije javnosti trebala rješavati povećanom transparentnošću i boljom komunikacijom, a ne odricanjem od sudjelovanja u aktivnostima koje su u institucionalnom interesu ESB-a.

27. U ovom konkretnom slučaju ESB je tvrdio da je povećana transparentnost u pogledu rada skupine G30 najbolji način da se ispravi ponekad pristrana javna percepcija grupe. Zbog toga je skupina G30 odlučila znatno povećati razinu transparentnosti svojih polugodišnjih plenarnih zasjedanja.

28. ESB je naveo da je znatno povećana transparentnost na strani skupine G30, zajedno s okvirom ESB-a za etiku i integritet, u skladu s nedavnom Rezolucijom Europskog parlamenta i da se njome uklanjaju sve pogrešne predodžbe o tome da je njegova neovisnost ugrožena članstvom predsjednika ESB-a ili njegovim sudjelovanjem u skupini G30.

29. Što se tiče treće preporuke o transparentnosti, ESB je uputio na nedavne inicijative skupine G30 za povećanje transparentnosti: od 78. plenarnog zasjedanja u prosincu 2017. nadalje skupina G30 odražava otvoren i transparentan pristup koji ESB primjenjuje na svoje dijaloge na visokoj razini te nakon svakog sastanka objavljuje dnevni red, uključujući teme i članove panel-rasprava te sažetak zapisnika. Zatim je navela da povećana transparentnost pokazuje da događaji skupine G30 ne rješavaju pitanja mikrobonitetnog nadzora povezana s pojedinačnim financijskim subjektima.

30. ESB je istaknuo da skupina G30 organizira dvije vrste događanja koja su otvorena za nečlanove, povremena predavanja i međunarodne seminare o bankarstvu. Skupina G30 nedavno je poduzela korake za povećanje transparentnosti obiju vrsta događanja. Snimka povremenog predavanja objavljena je 2017. na internetskim stranicama skupine G30, a od 2017. mediji su pozvani da prisustvuju međunarodnim seminarima o bankarstvu skupine G30 i izvješćuju o njima. Nadalje, izvješća i publikacije skupine G30 slobodno su dostupni na internetu; pružaju informacije o temama od interesa za Skupinu i svjedoče o kvaliteti svojih istraživanja.

31. ESB je nadalje tvrdio da, iako o razini transparentnosti događaja u skupini G30 u konačnici odlučuje sama Grupa i da ona očito nije u nadležnosti ESB-a, predsjednik ESB-a i članovi njegovih tijela nadležnih za odlučivanje potpuno su transparentni u pogledu njihove interakcije s skupinom G30. Kao i za sve interakcije s vanjskim stranama, sudjelovanje u događanjima skupine G30 uključeno je u objavljene kalendare članova Izvršnog odbora. Govori na događanjima skupine G30 također se objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a. Nakon zahtjeva za javni pristup dokumentima o sudjelovanju predsjednika na 73. plenarnom zasjedanju skupine G30 koje nije javno, ESB je objavio dnevni red sastanka, pa čak i informativne materijale koje su pripremili zaposlenici ESB-a.

32. ESB je smatrao da je znatno povećana transparentnost skupine G30 vrlo pozitivan razvoj događaja i „sigurno primjeren” kako bi se otklonila zabrinutost Ombudsmana u pogledu netransparentnosti skupine G30.

33. Kad je riječ o četvrtoj i petoj preporuci za jačanje Vodećih načela za vanjsku komunikaciju i njihovu primjenu na Nadzorni odbor, ESB je naveo da, iako smatra da je postojeći okvir za interakciju s vanjskim stranama čvrst i čvrst, smatra da su preporuke Ombudsmana korisne. U tom je pogledu ESB naveo da će njegov predsjednik predložiti da se Vodeća načela, na koja su se članovi Izvršnog odbora i predsjednik, potpredsjednik i predstavnici Nadzornog odbora ESB-a već obvezali, primjenjuju na sve članove Nadzornog odbora i Upravnog vijeća.

Primjedbe podnositelja pritužbe

34. Podnositelj pritužbe 6. svibnja 2018. iznio je primjedbe na odgovor ESB-a. Podnositelj pritužbe općenito se nije složio sa stajalištem ESB-a da su nalazi istrage Ombudsmana u razdoblju 2012. – 2013. i dalje valjani s obzirom na korjenite promjene do kojih je ESB od tada došao.

35. Podnositelj pritužbe dostavio je tri dodatne primjedbe na istragu:

1. „Uspostavljena praksa na globalnoj razini”

36. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je ESB pogrešno protumačio rezoluciju Europskog parlamenta u kojoj se od ESB-a traži da izbjegava članstvo u forumima ili grupama koje uključuju rukovoditelje banaka koje nadzire, osim ako je „to članstvo u skladu s ustaljenom praksom na globalnoj razini i ESB sudjeluje zajedno s drugim glavnim središnjim bankama kao što su Federal Reserve Sjedinjenih Američkih Država ili Bank of Japan”.

37. U tom je pogledu podnositelj pritužbe izjavio da su „predsjednik Federalnih rezervi i potpredsjednik napustili skupinu G30 kada su 2010. odnosno 2014. zauzeli položaj potpredsjednika Federalnih rezervi. Ponovno su se pridružili samo kada su napustili svoje dužnosti predsjednika i potpredsjednika”. Stoga se ne može reći da je članstvo predsjednika ESB-a u skladu s „uspostavljenom” praksom na globalnoj razini.

2. Mikrobonitetni v makrobonitetni

38. Za podnositelja pritužbe, čak i ako skupina G30 ne raspravlja o „mikrobonitetnim pitanjima”, ostaje činjenica da sve rasprave o ključnim pitanjima povezanima s bankarskom regulacijom uvijek imaju izravne posljedice za privatne financijske institucije zastupljene na sastancima skupine G30.

3. Pravila o interakciji s privatnim financijskim sektorom

39. Podnositelj pritužbe tvrdio je da poboljšanja pravila ESB-a koja se odnose na interakciju između članova njegovih upravljačkih tijela i privatnog financijskog sektora sporo dolaze i ne ispunjavaju najviše standarde. Osim toga, savjetodavne skupine ESB-a jasno ukazuju na prekomjernu zastupljenost privatnog financijskog sektora, pri čemu samo mali dio savjetnika zastupa druge interese u društvu.

40. Također je tvrdio da „Vodeća načela” nikada nisu bila dovoljna za zaštitu integriteta i ugleda ESB-a koji je bio zakinut zbog njegove uključenosti u skupinu G30. Prema mišljenju podnositelja pritužbe, članovi upravljačkih tijela ESB-a trebali bi u potpunosti napustiti skupinu G30.

Procjena Europskog ombudsmana nakon preporuka

Prva i druga preporuka

41. Argumenti koje je ESB iznio kako bi podržao svoje stajalište o članstvu svojeg predsjednika u skupini G30 ne uvjeravaju Ombudsmana, podnositelja pritužbe ili građane EU-a u cjelini da se to stajalište može braniti.

42. ESB je tvrdio da su intelektualne razmjene koje se odvijaju među članovima skupine G30 u području međunarodnog nadzora banaka u korist ESB-a.

43. ESB je također naveo da članstvo njegova predsjednika u skupini G 30 pruža dodatnu korist u obliku „pristupa bogatom izvoru dokumenata o gospodarskim i financijskim temama i literaturi o temama koje su važne za središnje bankarstvo”. Prema ESB-u, „svi članovi imaju pristup prezentacijskim materijalima koji se upotrebljavaju na plenarnim sjednicama i primaju unaprijed preslike izvješća studijske skupine prije njihova objavljivanja i objave”. Pod pretpostavkom da bi takve razmjene i informacije mogle biti korisne u smislu poboljšanja ESB-ova razumijevanja pitanja koja se odnose na njegov mandat, Ombudsman ne vidi kako se takve koristi ne mogu ostvariti sudjelovanjem u skupini G30, a ne članstvom u skupini G30.

44. Kako bi pokazao važnost članstva svojeg predsjednika u skupini G30, ESB se vraća u prošlost i tvrdi da su predsjednik Europskog monetarnog instituta Alexandre Lamfalussy, a zatim i član Izvršnog odbora ESB-a Tommaso Padoa-Schioppa, bivši predsjednik Jean-Claude Trichet i njegov sadašnji predsjednik bili članovi skupine G30. Međutim, budući da nikada nije bilo svjesne odluke ESB-a kojom se predviđa da njegov predsjednik bude član skupine G30, ESB se samo oslanja na čisto činjeničnu situaciju kako bi na neki način podrazumijevao da bi se očekivalo da bi i predsjednik ESB-a trebao biti član skupine G30. Međutim, čak i bez navođenja činjenice da njegov prvi predsjednik nije bio član skupine G30, takav je argument daleko od uvjerljivosti.

45. Slično tome, ESB je tvrdio da bi institucije EU-a trebale održavati „otvoren, transparentan i redovit dijalog” s predstavničkim udrugama i civilnim društvom, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. UEU-a. Pučki pravobranitelj slaže se s tim ustavnim imperativom. Međutim, preporuke Ombudsmana ne isključuju dijalog sa skupinom G30 i njezinim članovima. Ombudsmanica samo preporučuje da se takav dijalog ne bi trebao odvijati u kontekstu u kojem su više osoblje ESB-a članovi skupine G30. 

46. ESB se u svojem odgovoru pozvao na rezoluciju Europskog parlamenta u kojoj se navodi da Parlament „naglašava da bi se članovi Izvršnog odbora ESB-a u načelu trebali suzdržati od toga da budu istodobno članovi foruma ili drugih organizacija koje uključuju izvršne direktore iz banaka koje nadzire ESB, osim ako je takvo članstvo u skladu s ustaljenom praksom na globalnoj razini i ako ESB sudjeluje zajedno s drugim središnjim bankama kao što su Federal Reserve Sjedinjenih Američkih Država ili Bank of Japan”. Ombudsmanica ne može vidjeti kako se ovom rezolucijom podupire stajalište ESB-a. Kao što je podnositelj pritužbe također istaknuo u svojim primjedbama, načelo je da se članovi Izvršnog odbora ESB-a (uključujući njegova predsjednika) trebaju suzdržati od članstva u organizacijama kao što je skupina G30. Iznimka je - koja se mora usko tumačiti - da takvo članstvo može biti dopušteno kada je u skladu s ustaljenom praksom drugih središnjih banaka poput Federalnih rezervi SAD-a. Međutim, predsjednik Federalnih rezervi zapravo nije član skupine G30. Kako je navedeno u preporukama, Janet Yellen bila je članica skupine G30 prije nego što je postala predsjednica saveznih rezervi SAD-a. Prekinula je članstvo tijekom mandata u Federalnim rezervama i, ubrzo nakon umirovljenja, ponovno se pridružila kao viša članica. Stoga se ne može tvrditi da je članstvo u skupini G30 u skladu s „uspostavljenom” praksom na globalnoj razini. Naime, dokazi upućuju na suprotno. Osim što SAD nije zastupljen, sadašnji čelnici središnjih banaka Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Poljske, Indije, Brazila, Rusije, Kanade i Australije, na primjer, također nisu članovi. Ako postoji ustaljena praksa središnjih banaka slična ESB-u, kao što je to slučaj sa saveznim pričuvama SAD-a, ta praksa upućuje na preporuku Ombudsmana ESB-u da predsjednik suspendira svoje članstvo u ESB-u. Ta praksa uopće ne podupire stajalište ESB-a.

47. Tijekom istrage ombudsmanica je zatražila od ESB-a da objasni zašto sudjelovanje na relevantnim događanjima skupine G30, za razliku od članstva, ne bi ispunilo potrebu za suradnjom s vanjskim dionicima. ESB tvrdi da „za razliku od sudjelovanja na konferenciji, sastanci skupine G30, s nekima od najpoznatijih svjetskih mišljenja o gospodarskim, monetarnim i financijskim pitanjima, omogućuju dinamičnu, poticajnu i usmjerenu raspravu o različitim aktualnim pitanjima”. Ombudsman smatra da je taj odgovor neuvjerljiv; te smatra da je takav povlašteni pristup i takav odnos između viših predstavnika globalnih banaka i predsjednika ESB-a problematičan. S obzirom na to da imena povjerenika skupine G30 nisu poznata, Ombudsman također ne može znati kako su ti „najpoznatiji umovi” odabrani za članove; niti je poznato koji su kriteriji korišteni za pozivanje osoba iz određenih globalnih banaka, a ne drugih, te za pozivanje određenih središnjih bankara, a ne drugih, da postanu članovi. Ombudsmanica također smatra problematičnim nedostatak raznolikosti, što može dovesti do rizika od „razmišljanja skupina” među članovima skupine G30. Postoji jasan nedostatak ženskih članova i izostanak, na primjer, predstavnika malih i srednjih banaka i predstavnika zaposlenika u bankarskom sektoru.

48. Naposljetku, ESB je nekoliko puta uputio na odluku Ombudsmana iz veljače 2013. u kojoj je zaključeno da „navod da je članstvo predsjednika ESB-a u skupini od trideset članova nespojivo s neovisnošću, ugledom i integritetom ESB-a nije opravdan”. Jasno je da se pravni i regulatorni okvir unutar kojeg ESB djeluje, kao što to tvrdi i podnositelj pritužbe, znatno promijenio od 2013. Istodobno su se znatno povećala očekivanja građana EU-a u općem političkom kontekstu koji se dramatično promijenio u posljednjih pet godina. Ombudsmanica, čiji savjet ESB navodi da ga cijeni, smatra da je njezina dužnost upozoriti na uzbunu i reći da se prakse koje su se prije mogle tolerirati više ne mogu odobravati. Kako bi zadržao i povećao svoju legitimnost i vjerodostojnost, ESB mora stalno nastojati prilagoditi svoje ponašanje dinamičnom i osjetljivom okruženju u kojem živi. Trebao bi se pridržavati najstrožih pravila i najviših etičkih standarda današnjice, a ne onih od jučer. Zbog toga ombudsmanica ustraje na svojoj preporuci da ESB osigura da njegov sadašnji predsjednik sada suspendira članstvo u skupini G30 i da nijedan budući predsjednik ne postane član skupine G30.

49. Iz tih razloga ombudsmanica smatra da komentari ESB-a ne otklanjaju sumnje javnosti u pogledu članstva predsjednika u skupini G30. Umjesto toga, njima se jačaju nalazi ombudsmanice o nepravilnostima u postupanju koje su dovele do njezine prve i druge preporuke. Ombudsmanica stoga ponavlja svoj nalaz i potvrđuje svoje preporuke.

Treća preporuka

50. Ombudsmanica prima na znanje zakašnjela poboljšanja transparentnosti koja je provela skupina G30 [9] i potvrđuje da se tim poboljšanjima ESB približava ispunjavanju standarda transparentnosti kojim se sudjelovanje članova tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje u skupini G30 može uskladiti s pravilima i načelima kojima se uređuje ESB.  

51. Međutim, u pogledu poboljšanja transparentnosti koje je proveo ESB, Ombudsmanica napominje da je ESB objavio informacije o 73. plenarnoj sjednici tek nakon zahtjeva za javni pristup dokumentima. Ombudsmanica stoga smatra da ne bi trebalo biti potrebno da se građani obrate ESB-u i podnesu zahtjeve za javni pristup dokumentima kako bi dobili te informacije; naprotiv, ESB bi trebao proaktivno pružati te informacije. Također, u kontekstu transparentnosti, važno je napomenuti da imena povjerenika skupine G30, koji kontroliraju članstvo, još uvijek nisu poznata.

52. U tu svrhu Ombudsman na kraju ove odluke iznosi dva prijedloga za poboljšanje.  

Četvrta i peta preporuka

53. ESB se osvrnuo na poboljšanja koja je posljednjih godina ostvario u pitanjima etičkih standarda i transparentnosti. Ombudsmanica je javno priznala i povremeno pohvalila napredak koji je ESB ostvario u tom području. Međutim, Ombudsman je u toj istrazi iznio konkretne preporuke čiji je cilj poboljšanje okvira koji već relativno dobro funkcionira.

54. Iako je ESB izjavio da će u budućnosti uvoditi promjene koje nadilaze preporuke Europskog ombudsmana, bez pružanja konkretnih informacija o njima, ipak nije prihvatio posebne izmjene koje je preporučio Europski ombudsman. To nije zadovoljavajuće.

55. Pristup ESB-a tom pitanju ostavlja dojam da se ESB oslanja na prethodna postignuća, ali ne poduzima konkretne korake za daljnja poboljšanja. Umjesto da zauzme to stajalište, ESB je mogao jednostavno i brzo provesti ciljane i posebne preporuke Ombudsmana. To ne bi dovelo u pitanje njegovo pravo na daljnja poboljšanja u budućnosti, čije pravo Ombudsman podupire i u vezi s kojim je uvijek spreman pružiti stručne savjete, ako se to od njega zatraži.

56. Nažalost, ESB to nije učinio. Iz tog razloga ombudsmanica iznosi dodatne nalaze o nepravilnostima u postupanju u tom pogledu.

Zaključci

Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključcima:

ESB nije uspio osigurati da njegov predsjednik suspendira članstvo u skupini G30 i da budući predsjednici ne postanu članovi. Budući da to dovodi do percepcije javnosti da bi neovisnost ESB-a mogla biti ugrožena, Ombudsmanica potvrđuje svoj izvorni nalaz o nepravilnostima u postupanju u tom pogledu.

ESB nije poduzeo konkretne korake kako bi poboljšao Vodeća načela koja se primjenjuju na članove Izvršnog odbora ESB-a i osigurao donošenje sličnih poboljšanih pravila za članove Nadzornog odbora ESB-a. Ombudsmanica smatra da nepostojanje odgovarajućih odredbi u Vodećim načelima, koje se odnose na ponašanje članova Nadzornog odbora ESB-a, predstavlja nepravilnost u postupanju.

Podnositelj pritužbe i Europska središnja banka bit će obaviješteni o toj odluci.

Europski parlament također će biti obaviješten o toj odluci.

Prijedlozi za poboljšanje

ESB bi trebao proaktivno osigurati najveću moguću transparentnost u pogledu sudjelovanja članova tijela ESB-a nadležnih za odlučivanje u događajima skupine G30, primjerice stavljanjem svih relevantnih informacija koje posjeduje na svoje mrežne stranice.

Imena članova Upravnog odbora skupine G30, koji kontroliraju članstvo u Skupini, trenutačno nisu javno poznata. ESB bi trebao objaviti imena članova Odbora povjerenika skupine G30 na svojim mrežnim stranicama.

 

Emily O⇨Reilly

Europski ombudsman

Strasbourg, 3.7.2018.

 

[1] Za više pojedinosti o pozadini i istrazi Europskog ombudsmana o ovom predmetu vidjeti preporuke Europskog ombudsmana dostupne na https://www.ombudsman.europa.eu/cases/recommendation.faces/en/88592/html.bookmark

[2] Za više informacija vidjeti http://www.group30.org/

[3] Organizacija civilnog društva „Opservatorij za korporativnu Europu”

[4] https://www.ecb.europa.eu/paym/groups/iid/html/index.en.html

[5] https://www.ecb.europa.eu/pub/fsr/html/bid.en.html

[6] „Drugo, kada razmatraju pozive za izlaganje na događanjima koja nisu javna ili za prihvaćanje bilateralnih sastanaka, npr. s bankarima, predstavnicima industrije ili s posebnim interesnim skupinama i interesnim skupinama, članovi Izvršnog odbora osigurat će da se ne otkrivaju informacije osjetljive na financijsko tržište. U načelu i kada je to praktično, član osoblja ESB-a trebao bi biti prisutan na bilateralnim sastancima.

Treće, članovi Izvršnog odbora ponovno potvrđuju da se pridržavaju načela tihog razdoblja, pri čemu govori i javne primjedbe, dani sedam dana prije svakog zakazanog sastanka Upravnog vijeća o monetarnoj politici, ne bi trebali utjecati na očekivanja u vezi s budućim odlukama monetarne politike.

Slično tome, članovi Izvršnog odbora ne sastaju se niti razgovaraju s medijima, sudionicima na tržištu ili drugim vanjskim interesima u vezi s pitanjima monetarne politike tijekom tog razdoblja te bi trebali odmah obavijestiti ESB-ove funkcije obavješćivanja i praćenja usklađenosti ako to nehotice učine.”

[7] Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2018. o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016. (2017/2124(INI)), točka 44., dostupna na http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-/EP/TEXT+TA+P8-TA-2018-0025+0+DOC+XML+V0//EN&language=EN

[8] Odluka Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage o pritužbi 1339/2012/FOR protiv Europske središnje banke, dostupna na http://www.ombudsman.europa.eu/cases/decision.faces/en/49139/html.bookmark

[9] http://group30.org/događanja