Okolnosti pritužbe

1. Podnositelj pritužbe, dužnosnik koji radi u agenciji EU-a, položio je ispit za provjeru svoje stručnosti na traženoj razini na svojem trećem jeziku (nizozemskom), koji je organizirao EPSO [1]. Nakon što je obaviješten da nije dobio minimalni bodovni prag (60/100), zatražio je da ga se obavijesti o bodovima dodijeljenima u svakom dijelu ispita [2], kao i o mogućim mogućnostima žalbe.

2. EPSO je podnositelja pritužbe obavijestio o svojim ocjenama u svakom dijelu ispita [3]. Kad je riječ o mogućnostima žalbe, navela je da nije predviđen žalbeni postupak za testove ocjenjivanja znanja trećeg jezika.

3. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je žig dodijeljen u pisanom testu bio ispod njegovih očekivanja. Nakon njegova inzistiranja EPSO je pristao na to da drugi ocjenjivač preispita pisani test. Nakon toga EPSO je obavijestio podnositelja pritužbe da mu je drugi ocjenjivač dodijelio jedan bod manje. Nadalje, drugi ocjenjivač izjavio je da je tekst podnositelja pritužbe vrlo sličan tekstu dostupnom na internetskim stranicama za testiranje te je stoga EPSO mogao smatrati da tekst nije „izrađen neovisno”. Međutim, EPSO je podnositelju pritužbe priznao pravo na sumnju i nije ga isključio iz tog dijela ispita.

4. Nezadovoljni odgovorom EPSO-a, podnositelj pritužbe podnio je pritužbu Ombudsmanu 22. prosinca 2015.

Istraga

5. Ombudsmanica je pokrenula [4] istragu o sljedećim tvrdnjama i tvrdnjama:

EPSO nije osigurao, s jedne strane, nepristran i neovisan nadzor pisanog testa podnositelja pritužbe i, s druge strane, dosljedno objašnjenje njegova žiga.

EPSO bi trebao poduzeti odgovarajuće korake kako bi ispravio prethodno navedene navode.

EPSO bi trebao pojasniti postojeće mogućnosti preispitivanja/žalbe u pogledu testova za procjenu za treće jezike s obzirom na relevantna pravila [5].

6. Tijekom istrage ombudsmanica je 5. srpnja 2016. zaprimila mišljenje EPSO-a, a zatim i primjedbe podnositelja pritužbe kao odgovor na mišljenje EPSO-a 17. srpnja 2016. Nakon zahtjeva Ombudsmana EPSO je 27. listopada i 10. studenoga 2016. poslao dodatne informacije. Istražni tim Ombudsmana pregledao je i sljedeće dokumente: ispit podnositelja pritužbe (svi odjeljci) i odgovarajuće ocjene dvaju ocjenjivača. Pri provođenju istrage Ombudsman je uzeo u obzir argumente i mišljenja stranaka.

Navod da EPSO nije osigurao nepristranu ponovnu procjenu pisanog testa podnositelja pritužbe i nije dao jasno objašnjenje za svoj žig i povezani zahtjev.

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

7. Podnositelj pritužbe tvrdio je da ocjena njegova testa pisanja nije bila nepristrana jer su na ocjenjivače utjecali relativno loši rezultati u drugim dijelovima istog ispita. Također je doveo u pitanje neovisnost drugog ocjenjivača jer činjenica da su oba ocjenjivača radila za istog izvođača [6] nije osigurala nepristranost postupka ponovne procjene. Podnositelj pritužbe smatra da je ponovnu procjenu trebala provesti treća strana.  

8. Podnositelj pritužbe tvrdio je da su EPSO-ova objašnjenja o njegovu razredu na pismenom testu nedosljedna. EPSO je tek nakon više razmjena poruka elektroničke pošte i Ombudsmanove intervencije jasno naveo da njegov tekst sadržava gramatičke i sintaktičke pogreške koje opravdavaju njegovu ocjenu. EPSO je u međuvremenu tvrdio da tekst podnositelja pritužbe možda nije podnesen neovisno, što je argument koji je naposljetku povukao. Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je da EPSO nije profesionalno postupao u njegovu predmetu, što je ugrozilo njegovu vjerodostojnost.

9. EPSO je naveo da je početnu evaluaciju pisanog testa podnositelja pritužbe proveo certificirani jezični ocjenjivač u skladu s prethodno utvrđenim korektivnim kriterijima. Također je uvjerila podnositelja pritužbe u neovisnost drugog ocjenjivača i napomenula da mu je drugi ocjenjivač dodijelio jedan bod manje od prvog ocjenjivača (20/30 umjesto početnih 21/30 bodova) zbog pogrešaka u gramatici i sintaktici. EPSO je ponovio svoju izjavu da je drugi ocjenjivač utvrdio da je tekst podnositelja pritužbe vrlo sličan tekstu na internetu, što bi moglo dovesti u pitanje valjanost pisanog testa podnositelja pritužbe. Međutim, EPSO ga zbog nedostatnih dokaza nije diskvalificirao na toj osnovi. Naposljetku, EPSO se ispričao zbog „nesretnog i nepreciznog teksta svoje poruke [...] u priopćavanju rezultata postupka preispitivanja” [7].

Procjena Europskog ombudsmana

10. Ispitivanje pisanja koje je proveo podnositelj pritužbe ocijenjeno je na temelju unaprijed utvrđenih kriterija za označivanje kao što su: pridržavanje uputa; jasnoća poruke; sposobnost zagovaranja stajališta; leksički raspon; gramatička točnost; ortografska kontrola; originalnost i stil. Svaki je ocjenjivač ocijenio i obilježio uspješnost podnositelja pritužbe u svakom od tih kriterija u zasebnim tablicama za označivanje [8]. Njihove ocjene za svaki kriterij nisu se u potpunosti podudarale [9], ali njihova ukupna ocjena pisane produkcije podnositelja pritužbe pokazuje dosljednost (21 odnosno 20 bodova).

11. Inspekcija pismenog testa podnositelja pritužbe koju je proveo istražni tim Ombudsmana [10] pokazala je da ocjenjivanje obaju ocjenjivača odražava kvalitetu teksta podnositelja pritužbe.

12. Kad je riječ o argumentu podnositelja pritužbe da je na ocjenu drugog ocjenjivača utjecala njegova primjedba da je tekst podnositelja pritužbe vrlo sličan tekstu dostupnom na internetu [11], Ombudsman ističe da je ocjena koju je dao drugi ocjenjivač zapravo vrlo slična ocjeni prvog ocjenjivača. Kao drugo, podrazumijeva se da je opažanje drugog ocjenjivača proslijeđeno EPSO-u kao dodatna informacija u okviru ponovne procjene (elektronička pošta podizvođača EPSO-u u kojoj su sažeti rezultati pisanog testa). EPSO je u svakom slučaju smatrao da nema dovoljno dokaza za postupanje u skladu s opažanjem.

13. Kad je riječ o neovisnosti drugog ocjenjivača, ombudsmanica napominje da podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve konkretne dokaze kojima bi se dovela u pitanje njegova nepristranost. Sama činjenica da je drugog ocjenjivača zaposlio isti ugovaratelj ne dokazuje njegovu nepristranost.

14. S obzirom na prethodno navedenu analizu, Ombudsman u ocjeni pisanog testa podnositelja pritužbe ne nalazi nikakvu očitu pogrešku ili naznake pristranosti.

Tvrdnja da bi EPSO trebao pojasniti dostupne mogućnosti preispitivanja/žalbe

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

15. Podnositelj pritužbe istaknuo je da su mu u korespondenciji s EPSO-om dvaput dostavljene pogrešne informacije: EPSO je 11. prosinca 2015. odgovorio da „u postupku za treći ^jezik nije predviđena mogućnost žalbe”, a 17. prosinca 2015. izjavio je da „u postupku za potvrđivanje trećeg ^jezika nije predviđena revizija uspješnosti kandidata”. Naglasio je i da se EPSO složio s preispitivanjem njegova pisanog testa zbog njegove ustrajnosti.

16. Podnositelj pritužbe tvrdio je da zbog pogrešnih informacija koje je EPSO dostavio o mogućnosti žalbe nije zatražio preispitivanje svih dijelova svojeg ispita [12]. Da su mu dostavljene točne informacije, zatražio bi takvu provjeru.

17. EPSO je prepoznao svoju pogrešku i ispričao se zbog nje. Također je potvrdio da zajednička pravila kojima se utvrđuje postupak provedbe članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju predviđaju postupke pravne zaštite. Međutim, istaknuo je da je EPSO, unatoč svojoj početnoj pogrešci, preispitao pisani test podnositelja pritužbe, čime je ispravio svoju pogrešku i postupio u skladu s primjenjivim pravilima.

Procjena Europskog ombudsmana

18. Člankom 12. Zajedničkih pravila kojima se utvrđuje postupak provedbe članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju predviđeni su postupci preispitivanja i žalbe [13]. Stoga se čini da je EPSO doista dostavio obmanjujuće informacije podnositelju pritužbe.

19. Međutim, Ombudsman napominje da je EPSO ispravio svoju pogrešku i, na zahtjev podnositelja pritužbe, preispitao njegov test pisanja. Stoga podnositelju pritužbe nije uskraćeno njegovo pravo na preispitivanje testa. Nadalje, nakon intervencije Ombudsmana EPSO je priznao svoju pogrešku i ispričao se podnositelju pritužbe. Stoga Ombudsman ne smatra da su potrebne daljnje istrage o tom pitanju.

20. Ombudsman nadalje napominje da podnositelj pritužbe nije osporio rezultate drugih dijelova ispita ni u kontekstu svoje korespondencije s EPSO-om ni u svojoj prvotnoj pritužbi Ombudsmanu. Nadalje, čini se da je podnositelj pritužbe u svojoj pritužbi Ombudsmanu prihvatio rezultate drugih dijelova ispita navodeći: „za dio koji se odnosi na čitanje ponestalo mi je vremena i nisam imao vremena za čitanje teksta pa sam bio vrlo nizak, ali ostali rezultati ispita bili su dobri”. U tom je kontekstu teško pretpostaviti da je zbog EPSO-ova postupanja podnositelj pritužbe odustao od traženja preispitivanja drugih dijelova svojeg testa.

21. Ombudsmanica smatra da nije potrebna daljnja istraga te tvrdnje. Međutim, kako bi se u budućnosti izbjegle slične situacije, Ombudsman predlaže da EPSO u svoje elektroničke poruke kojima obavještava kandidate o njihovim rezultatima uključi poveznicu na Zajednička pravila kojima se utvrđuje postupak provedbe članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju kako bi ih se obavijestilo o cjelokupnom postupku i njihovim pravima [14].

Zaključci

Na temelju istrage o toj pritužbi Ombudsman je zaključuje sljedećim zaključkom [15]:

U pogledu prvog navoda nema nepravilnosti, a u pogledu drugog navoda daljnja ispitivanja nisu opravdana.

Podnositelj pritužbe i EPSO bit će obaviješteni o toj odluci.

Prijedlozi za poboljšanje

EPSO bi u svoje e-poruke u kojima obavješćuje kandidate o rezultatima jezičnih testova trebao uključiti poveznicu na Zajednička pravila kojima se utvrđuje postupak za provedbu članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju kako bi ih obavijestio o cjelokupnom postupku i njihovim pravima.

Emily O'Reilly

Europski ombudsman

Strasbourg, 14. prosinca 2016.

[1] U skladu s člankom 45. stavkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije „dužnosnici su dužni prije prvog promaknuća nakon zapošljavanja dokazati sposobnost rada na trećem jeziku među onima iz članka 55. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji. Tijela za imenovanje institucija sporazumno donose zajednička pravila o provedbi ovog stavka. Tim se pravilima zahtijeva pristup osposobljavanju za dužnosnike na trećem jeziku i utvrđuju detaljna pravila za procjenu sposobnosti dužnosnika za rad na trećem jeziku, u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (d) Priloga III.” Za potvrđivanje sposobnosti dužnosnika za rad na trećem jeziku potrebna je razina B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike kao minimalna razina. 

[2] Ispit se sastojao od pet dijelova: razumijevanje slušanja; razumijevanje čitanja; korištenje jezika; pisanje; Govoreći.

[3] slušanje 10/15; čitanje 2/10; korištenje jezika 9/15; pisanje 21/30; i govor 15/30; ukupna ocjena 57/100.

[4] Uvodni dopis poslan je EPSO-u 17. veljače 2016.

[5] Zajedničkim pravilima kojima se utvrđuje postupak provedbe članka 45. stavka 2. Pravilnika o osoblju, koja su sve institucije donijele 13. prosinca 2006., predviđeni su postupci pravne zaštite iz članka 12. (glava IV., žalbe, zahtjevi za pravnu zaštitu i pritužbe).

[6] EPSO je podugovarao testove za procjenu trećeg jezika na nizozemskom jeziku s privatnim poduzećem.

[7] EPSO je odgovorio: „U stvari, rezultat koji ste postigli na pismenom ispitu (20./30.) dodijeljen je na temelju načela da imate koristi od sumnje jer je (...) jezični procjenitelj istaknuo da tekst koji ste izradili pokazuje vrlo blisku sličnost s tekstom koji se može pronaći na jednom od internetskih stranica za testiranje. U takvim okolnostima postoji dovoljno razloga da se smatra da pismenu produkciju ne proizvodi samostalno kandidat koji daje razloge za diskvalifikaciju iz ovog dijela ispita, a dodijeljena ocjena trebala bi iznositi 0 bodova”.

[8] Prvi ocjenjivač označio je tekst 27. studenoga 2015., a drugi 13. prosinca 2015. nakon zahtjeva podnositelja pritužbe.

[9] Oznaka je bila ista u četiri kriterija, dok se razlikovala u tri.

[10] Ombudsmanov tim uključivao je izvornog nizozemskog govornika.

[11] Napominje se da je, s jedne strane, označivanje drugog ocjenjivača vrlo blizu označivanju prvog i drugog ocjenjivača te da nema relevantnih primjedbi na tablicu za ocjenjivanje.

[12] U svojim e-porukama od 11. prosinca 2015. (u 11:20 i 12:01) podnositelj pritužbe zatražio je preispitivanje samo svojeg pisanog testa. EPSO je izjavio da „postoje neki dijelovi ispita koji se mogu osporiti: pisani tekst i govor”. u e-poruci od 11. prosinca 2015. (u 12:14).

[13] Glava IV., Žalbe, „1.Svjedoci koji smatraju da je odluka donesena u kontekstu procjene predviđene člancima 7. i 8. naštetila njihovim interesima mogu, u roku od 20 kalendarskih dana od datuma slanja dopisa kojim ih se obavješćuje o rezultatima procjene, zatražiti preispitivanje slanjem dopisa s obrazloženjem tijelu za imenovanje njihove institucije ili, prema potrebi, direktoru Ureda. Tijelo za imenovanje ili direktor prosljeđuje ga predsjedniku Odbora za ocjenjivanje ako je to pitanje u nadležnosti Odbora. U svakom slučaju, odgovor se šalje kandidatu u roku od 20 dana od primitka pisma. Ako na kraju tog razdoblja nije zaprimljen odgovor, to se smatra implicitnom odlukom o odbijanju odgovora. 2. Kandidat tijelu za imenovanje može podnijeti pritužbu u smislu članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju protiv prešutne odluke o odbijanju u skladu sa stavkom 1. ovog članka.”

[14] To će također biti u skladu s člankom 19. Kodeksa dobrog administrativnog postupanja u kojem se navodi da „Odluka institucije koja može negativno utjecati na prava ili interese privatne osobe sadržava naznaku o dostupnim mogućnostima žalbe ... i rokovima za njihovo ostvarivanje”. 

[15] Informacije o postupku preispitivanja dostupne su na internetskoj stranici Europskog ombudsmana: http://www.ombudsman.europa.eu/en/resources/otherdocument.faces/en/70669/html.bookmark