Kontekst pritužbe

1. Pravilima EU-a o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada ^[1] predviđa se da stranka može dobiti status „europske političke stranke” ako ispunjava određene uvjete. Jedan od tih uvjeta jest da stranka mora poštovati vrijednosti na kojima se temelji EU, odnosno poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.^[2] Jedna od posljedica toga što je „europska politička stranka” jest da Europski parlament može stranci osigurati financijska sredstva za nadoknadu troškova.

2. Pravilima se predviđa neovisno „tijelo” koje provjerava ispunjava li stranka kriterije za svojstvo „europske političke stranke”.

3. Parlament (ili Komisija ili Vijeće) može u bilo kojem trenutku zatražiti od Tijela da provjeri poštuje li politička stranka i dalje prethodno navedene temeljne vrijednosti EU-a.^[3] Parlament to može odlučiti na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog zahtjeva „skupine” europskih građana.

4.  Ako Tijelo utvrdi da je došlo do očitog i ozbiljnog kršenja temeljnih vrijednosti EU-a, Tijelo može donijeti odluku koja može dovesti do toga da stranka izgubi status „europske političke stranke”. Tijelo može donijeti takav zaključak tek nakon savjetovanja s „Odborom neovisnih uglednih osoba”. Svaka takva odluka Tijela priopćuje se Parlamentu i Vijeću i stupa na snagu samo ako Parlament i Vijeće nemaju prigovora.

5. U veljači 2019. podnositelj pritužbe, španjolska nevladina organizacija The Good Lobby, podnio je dva zahtjeva Parlamentu da od Tijela zatraži da provjeri poštuju li dvije europske političke stranke i dalje temeljne vrijednosti EU-a.

6. Parlament je obavijestio podnositelja pritužbe da, kako bi dokazao da ga podržava najmanje 50 građana, zahtjev mora potpisati najmanje 50 građana čiji se identitet može utvrditi. Napomenula je da su predmetni zahtjevi podneseni u ime nevladine organizacije, a ne skupine građana.

7. Podnositelj pritužbe zatim je Parlamentu dostavio popis 57 osoba, njihove adrese e-pošte, državljanstva i zemlje boravišta.

8. Parlament je odgovorio da popis koji mu je dostavljen ne sadržava potpise. Ponovno je pozvala podnositelja pritužbe da mu dostavi potpise osoba koje podupiru zahtjeve.

9. Podnositelj pritužbe zatim je Parlamentu dostavio 50 obrazaca za koje je naveo da su ih potpisali građani koji podupiru zahtjeve.

10. Svaki obrazac sadržava ime osobe, njezinu adresu e-pošte, državljanstvo i zemlju boravišta. Osim toga, svaki obrazac sadržava okvir s informacijama koji osoba koja podnosi obrazac može označiti kako bi naznačila potporu za zahtjeve. Obrasci, međutim, nisu potpisani.

11. Parlament je obavijestio podnositelja pritužbe da ti obrasci, s obzirom na to da nisu potpisani, nisu dokaz da predmetne osobe podupiru ta dva zahtjeva. Ponovno je zatražio od podnositelja pritužbe da podnese potpisane zahtjeve.

12. Kad je podnositelj pritužbe odgovorio da ne mora podnijeti potpise, Parlament ga je obavijestio da su zahtjevi nedopušteni.

13. Podnositelj pritužbe zatim se obratio pučkom pravobranitelju.

Istraga

14. Ombudsmanica je pokrenula istragu o sljedećim aspektima pritužbe:

1) je li Parlament opravdano tražio dokaz u obliku potpisa i

2) je li Parlament podnositelju pritužbe u dovoljnoj mjeri objasnio kako dokazati da je 50 građana podržalo zahtjeve za provjeru.

15. Ombudsmanica je svoju ocjenu u ovom predmetu temeljila na materijalima koje je dostavio podnositelj pritužbe, a koji uključuju odgovore Parlamenta na njih. Nije bilo potrebno dobiti odgovor Parlamenta o dvama aspektima predmeta.

Argumenti koje su iznijeli podnositelj pritužbe i Parlament

16. Podnositelj pritužbe tvrdi da je Parlamentu dostavio dostatne dokaze da je najmanje 50 građana podržalo zahtjeve. Tvrdio je da stajalište Parlamenta da građani moraju potpisati zahtjev nema pravnu osnovu i da je u suprotnosti s duhom Uredbe 1141/2014.

17. Parlament tvrdi da, kako bi se dokazalo da građani podržavaju zahtjev, zahtjev mora potpisati najmanje 50 građana.

18. Podnositelj pritužbe u svojoj pritužbi Ombudsmanu također ustraje u tome da Parlament nikada nije objasnio kako bi podnositelj pritužbe mogao dokazati da je 50 građana podržalo zahtjeve za provjeru.

Procjena Europskog ombudsmana

19. U Uredbi 1141/2014 navodi se da Parlament, djelujući na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog zahtjeva skupine građana podnesenog u skladu s relevantnim odredbama svojeg Poslovnika, može Tijelu podnijeti zahtjev za provjeru da određena europska politička stranka i dalje poštuje temeljne vrijednosti EU-a.

20. Ombudsmanica napominje da se mogućnošću građana da podnesu takve zahtjeve produbljuje demokratska priroda EU-a jer se građanima omogućuje da bliže i intenzivnije sudjeluju u postupku čiji je cilj osigurati poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a.

21. U Uredbi 1141/2014 navodi se da građani koji podnose zahtjev moraju poštovati Poslovnik Parlamenta.

22. U Poslovniku Parlamenta navodi se da se „skupina građana” mora sastojati od najmanje 50 građana [4].

23. Ombudsmanica napominje da se predmetni postupak koristi kako bi se provjerilo poštuje li europska politička stranka više temeljne vrijednosti EU-a, kao što su demokracija ili poštovanje ljudskih prava. To je vrlo ozbiljna tvrdnja.^[5] Ako se dokaže, ta tvrdnja ima ozbiljne posljedice, odnosno gubitak statusa europske političke stranke. Pravila uvijek treba tumačiti s obzirom na njihovu svrhu. S obzirom na tu svrhu, razumno je tumačiti Poslovnik na način da se njime uvodi zahtjev kojim se nastoji dokazati da su osobe koje iznose takve navode stvarne osobe i da su građani EU-a.

24. Takvo je tumačenje u skladu i s praksom u drugim područjima u kojima su građani ovlašteni sudjelovati u demokratskom životu EU-a. Na primjer, europska građanska inicijativa ^[6] još je jedan instrument participativne demokracije koji građanima omogućuje da predlože konkretne pravne promjene u bilo kojem području u kojem Europska komisija ima ovlasti predlagati zakonodavstvo. Nakon što inicijativa prikupi milijun potpisa (pri čemu su minimalni pragovi dosegnuti u najmanje sedam zemalja), Europska komisija mora odlučiti hoće li poduzeti mjere. Potpisi mogu biti u pisanom obliku ili u obliku elektroničkih potpisa.^[7]

25. Zaključak da bi svaki građanin trebao potpisati zahtjev može se zaključiti i pažljivim čitanjem Poslovnika Parlamenta. Iako se u tim pravilima izričito ne navodi da svi građani koji čine skupinu moraju potpisati zahtjev, u njima se navodi da zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu pokrenuti ili potpisati zahtjev ^[8]. Taj tekst podrazumijeva da bi zahtjev trebale potpisati osobe koje imaju pravo podnijeti zahtjev (odnosno građani koji nisu zastupnici u Europskom parlamentu).

26. Europski ombudsman smatra da zahtjev za dostavljanje potpisa ne čini podnošenje zahtjeva za provjeru nerazumno teškim ili praktički nemogućim. Broj potrebnih navijača, njih 50, relativno je malen. Za usporedbu, broj potpisnika europske građanske inicijative iznosi milijun.

27. Stoga je zahtjev Parlamenta za potpisivanje bio razuman i proporcionalan.

28. Osim toga, Ombudsmanica smatra da je Parlament na odgovarajući način obavijestio podnositelja pritužbe o potrebi za potpisivanjem jer je u njegovim odgovorima od 22. veljače, 18. ožujka i 30. travnja 2019. utvrđeno da bi zahtjeve trebalo potpisati najmanje 50 građana koji se mogu identificirati.

29. Unatoč toj jasnoj uputi, ni popis ni obrasci nisu potpisani. Parlament je stoga opravdano odbio zahtjeve podnositelja pritužbe za provjeru kao nedopuštene.

30. Pravo građana EU-a da od europske političke stranke zatraže provjeru usklađenosti s temeljnim vrijednostima EU-a vrlo je važno demokratsko pravo. Građani EU-a trebali bi biti ohrabreni i osnaženi za ostvarivanje tog prava. Ombudsmanica stoga potiče Parlament da stavi na raspolaganje odgovarajuće informacije o tome kako podnijeti zahtjev za provjeru usklađenosti europskih političkih stranaka s temeljnim vrijednostima EU-a. To bi trebalo obuhvaćati informacije o zaštiti osobnih podataka građana koji podnose zahtjev.

Zaključak

Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:

Europski parlament nije nepravilno postupio.

Podnositelj pritužbe i Parlament bit će obaviješteni o toj odluci.

Emily O'Reilly

Europski ombudsman

Strasbourg, 17. rujna 2019.

[1] Uredba 1141/2014 o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:02014R1141-20190327&from=EN.

[2] Članak 3. stavak 1. točka (c) Uredbe 1141/2014.

[3] Članak 10. stavak 3. Uredbe 1141/2014.

[4] Članak 223.a stavak 3. Poslovnika Europskog parlamenta: http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/RULES-8-2019-03-25-RULE-223-1_EN.html.

[5] To se odražava u preambuli (13) i članku 10. stavku 3. Uredbe 1141/2014, u kojima se navodi da bi europsku političku stranku trebalo izbrisati iz registra samo u slučaju očitog i ozbiljnog kršenja vrijednosti EU-a.

[6] Vidjeti Uredbu 211/2011 o građanskoj inicijativi: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:02011R0211-20190530&from=EN.

[7] Ombudsmanica potiče Parlament da obrađuje zahtjeve koji su elektronički potpisani u skladu s Uredbom 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0910&from=EN.

[8] Članak 223.a stavak 3. Poslovnika.