Predmet se odnosio na način na koji je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) rješavala pritužbu povezanu s rezultatima testiranja u postupku zapošljavanja službenika stalnih snaga. Podnositelj pritužbe nije dobio minimalnu ukupnu ocjenu na testu s višestrukim izborom odgovora kako bi mogao prijeći na sljedeći korak u postupku. Podnositelj pritužbe doveo je u pitanje njegove rezultate i izrazio zabrinutost zbog toga što je bio izložen rasnoj i etničkoj diskriminaciji. Podnositelj pritužbe zatražio je pitanja i odgovore koje mu Frontex nije dao.

Nezadovoljan načinom na koji se Frontex bavio tim pitanjem, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu.

Ombudsmanica je pokrenula istragu i zatražila od Frontexa da razmotri dostavljanje popisa podnositelja pritužbe u kojem se u obliku pisama prikazuju odgovori podnositelja pritužbe i točni odgovori na testu s višestrukim izborom odgovora. Frontex je podnositelju pritužbe dostavio informacije u tom smislu.

Ombudsmanica je utvrdila da nije bilo nepravilnosti u načinu na koji je Frontex izračunao rezultate testova podnositelja pritužbe niti je bilo naznaka diskriminacije.

Budući da je Frontex tijekom istrage podnositelju pritužbe dostavio relevantne informacije o testu s višestrukim izborom odgovora, nije bilo daljnjih istraga koje bi opravdale taj aspekt predmeta. Ombudsmanica je zatvorila istragu prijedlogom za poboljšanje Frontexa da obavijesti kandidate u svojim postupcima zapošljavanja o rezultatima dobivenima na bilo kojem eliminacijskom testu s pomoću tablice u kojoj se navodi, s obzirom na broj koji odgovara svakom pitanju, dani odgovor (u obliku pisma), kao i točan odgovor (također u obliku pisma).

Predmet se odnosio na odluku Delegacije Europske unije u Papui Novoj Gvineji da ponudu podnositelja pritužbe odbije kao izuzetno nisku. Podnositelj pritužbe tvrdio je da delegacija nije zatražila posebna pojašnjenja, obrazložila svoju odluku i svoje odbijanje temeljila na elementima koji nisu povezani s cijenom navedenom u ponudi.

Ombudsmanica je utvrdila da je delegacija trebala biti konkretnija pri traženju pojašnjenja od podnositelja pritužbe o cijeni i da je trebala uspostaviti jasnu vezu između cijene i svih elemenata koji su uzeti u obzir u njezinoj procjeni. Delegacija također nije u dovoljnoj mjeri potkrijepila svoju odluku o odbijanju ponude kao izuzetno niske, čime je povrijedila obvezu obrazlaganja. Ti nedostaci predstavljaju nepravilnost u postupanju.

Iako je Komisija tijekom istrage pružila dodatna pojašnjenja, ombudsmanica je utvrdila da se tim pojašnjenjima nisu u dovoljnoj mjeri uklonili utvrđeni nedostaci.

Ombudsmanica je smatrala da u ovom slučaju ne bi bilo primjereno dati odgovarajuću preporuku jer je ugovor dodijeljen. Međutim, iznijela je tri prijedloga čiji je cilj spriječiti da se takvi problemi pojave u budućim sličnim slučajevima.

Podnositelj pritužbe, zastupnik u Europskom parlamentu, izrazio je zabrinutost zbog nepodudaranja Akta o umjetnoj inteligenciji i Kodeksa dobre prakse za umjetnu inteligenciju opće namjene (GPAI). Europska komisija nedavno je potvrdila da je Kodeks, koji su izradili dionici, „odgovarajući” dobrovoljni alat za dobavljače UI sustava opće namjene za dokazivanje usklađenosti s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Međutim, podnositelj pritužbe tvrdio je da se Kodeksom dobavljači UI sustava opće namjene izuzimaju od obveze na temelju Akta o umjetnoj inteligenciji da dokumentiraju ili barem procijene potrošnju energije svojih modela tijekom treniranja i testiranja.

Ombudsmanica je istražila to pitanje i utvrdila da je Komisija razumno objasnila kako njezin Ured za umjetnu inteligenciju namjerava procijeniti potrošnju energije UI sustava opće namjene ako dobavljači nemaju određene informacije potrebne za procjenu. Stoga je Komisija pružila potrebna jamstva da će u tom pogledu ispuniti temeljni cilj Akta o umjetnoj inteligenciji. U tom je kontekstu ombudsmanica napomenula da je Kodeks zamišljen kao privremeno rješenje koje se može dodatno poboljšati i koje će vjerojatno biti zamijenjeno ciljanim instrumentima, kao što su „usklađene norme”, koje su razvile europske organizacije za normizaciju.

Na temelju toga ombudsmanica je utvrdila da u ovoj fazi daljnje istrage te pritužbe nisu opravdane.

Predmet se odnosio na odbijanje Europske komisije da omogući djelomičan ili širi pristup dvama dokumentima povezanima s projektom koji se financira u partnerstvu s UNICEF-om. Kako bi odbila pristup, Komisija se oslonila na pet iznimaka predviđenih zakonodavstvom Unije o pristupu dokumentima, odnosno na potrebu zaštite javnog interesa u pogledu međunarodnih odnosa i financijske, monetarne ili gospodarske politike Unije ili države članice, kao i na zaštitu njezina postupka odlučivanja, poslovnog interesa treće strane te privatnosti i integriteta fizičkih osoba, uključujući njihove osobne podatke.

Na temelju pregleda spornih dokumenata, Ombudsman nije bio uvjeren Komisijinim argumentima prema kojima bi djelomično ili šire otkrivanje (ozbiljno) ugrozilo zaštitu interesa na koje se poziva. Ombudsmanica je iznijela prijedlog rješenja kojim se od Komisije traži da ponovno razmotri svoje stajalište o tom zahtjevu kako bi se omogućio najširi mogući pristup spornim dokumentima. Također je podsjetila Komisiju na njezinu obvezu donošenja odluka u razumnom roku i obrazložila svoje odluke.

Komisija je prihvatila prijedlog Ombudsmana za rješenje i podnositelju pritužbe omogućila djelomičan i širi pristup dokumentima. Ombudsmanica je pozdravila pozitivan odgovor Komisije na njezin prijedlog rješenja kojim je riješena pritužba.  

Predmet se odnosio na postupanje Europske komisije´s s pritužbom zbog povrede u vezi s odlukom Češke´s da spoji svoje tijelo za željeznice s tijelom za tržišno natjecanje. Glavni razlog za zabrinutost bila je činjenica da je spajanjem možda prekršeno pravo EU-a i da Češka možda nije osigurala neovisan i učinkovit nadzor željezničkog sektora.

Ombudsmanica je utvrdila da Komisija podnositelju pritužbe nije dostavila odgovarajuće obrazloženje za svoj zaključak da Češka nije prekršila pravo EU-a. Nakon što je ispitao objašnjenja Komisije pružena tijekom istrage, Ombudsmanica je zaključila da je Komisija pažljivo istražila to pitanje i da se njezina odluka o zatvaranju predmeta temeljila na čvrstim razlozima.

Ombudsmanica je zatvorila istragu i utvrdila da nije bilo nepravilnosti u postupanju u pogledu Komisijine procjene pritužbe zbog povrede. Budući da je Komisija tijekom istrage dala detaljno obrazloženje, taj je aspekt predmeta riješen. Ombudsmanica je predložila Komisiji da podnositeljima pritužbi uvijek pruži odgovarajuće obrazloženje kada namjeravaju zaključiti predmet zbog povrede.

Predmet se odnosio na poziv na podnošenje ponuda koji je organizirala Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u vezi s osiguravanjem odjeće za službenike Frontexa. Podnositelj pritužbe, društvo koje je također sudjelovalo u natječajnom postupku, izrazio je zabrinutost Frontexu u pogledu dodjele ugovora odabranom društvu. Konkretnije, podnositelj pritužbe tvrdio je da je Frontex trebao odbiti odabranu ponudu zbog navodnih financijskih poteškoća ponuditelja i njegovih nedostataka u provedbi drugog ugovora, kao i zbog toga što je ponuda koju je podnio bila, prema njegovu mišljenju, neuobičajeno niska.

Ombudsmanica je utvrdila da je Frontex pravilno proveo provjeru prihvatljivosti uspješnog ponuditelja u skladu s primjenjivim pravilima. Osim toga, utvrdila je da je Frontexova procjena da odabrana ponuda nije izuzetno niska razumna i u skladu s primjenjivim pravilima.

Ombudsmanica je zatvorila istragu i utvrdila da nije bilo nepravilnosti u postupanju.