Predmet se odnosio na postupanje Europske središnje banke (ESB) s postupovnim aspektima povezanima s izvješćem zviždača koje je podnositelj pritužbe [1] podnio 2022. Izvješće zviždača odnosilo se na navodnu obiteljsku vezu između službenika za zapošljavanje i zaposlene osobe.

Podnositelj pritužbe doživio je ponašanje navodnih počinitelja kaznenih djela za koje je smatrao da predstavlja neprimjereno ponašanje (uključujući uznemiravanje). Podnositelj pritužbe zatražio je povezanu administrativnu istragu.

ESB je odlučio ocijeniti prijavu zviždača zajedno s pitanjem navodnog neprimjerenog ponašanja. Obavijestila je podnositelja pritužbe i da dostavljeni dokazi ne opravdavaju pokretanje upravne istrage. Podnositelj pritužbe osporio je obje točke upravnom pritužbom koju je ESB proglasio nedopuštenom zbog nepostojanja osobnog interesa (zajedničko rješavanje dvaju pitanja) ili zbog nepostojanja odluke koja se može pobijati (nepokretanje administrativne istrage).

Podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu osporavajući odluku ESB-a o nedopuštenosti. Tijekom istrage Ombudsmana podnositelj pritužbe također je zatražio od Ombudsmana da pobliže razmotri postupanje s prijavama i pritužbama zviždača u ESB-u.

Ombudsmanica je utvrdila da razlozi koje je ESB naveo za proglašenje administrativne pritužbe podnositelja pritužbe nedopuštenom nisu uvjerljivi.

Ombudsmanica je napomenula i da je tijekom njezine istrage došlo do znatnih promjena u tom pitanju te da su povezane unutarnje istrage na visokoj razini još uvijek u tijeku. Osim toga, ESB je dovršio samoinicijativnu reviziju svojeg okvira izvješćivanja, istrage i disciplinskog okvira. U tim je okolnostima Ombudsman zaključio da u tom trenutku nisu bile opravdane daljnje istrage te je zaključio istragu.

 

[1] Zbog anonimnosti, među ostalim u pogledu spola podnositelja pritužbe, u tekstu se podnositelj pritužbe naziva „oni”/„njihovi”/„njihovi”.

 

Predmet se odnosio na način na koji je Europski ured za odabir osoblja (EPSO) rješavao zahtjeve za preispitivanje kandidata koji nije uspio u dva postupka odabira. Među ostalim, podnositelj pritužbe tvrdio je da EPSO nije na odgovarajući način odgovorio na njegove zabrinutosti te je postavio pitanje je li na odgovarajući način preispitao njegovu uspješnost.

Nakon što je Ombudsman pokrenuo istragu, EPSO je podnositelju pritužbe dostavio dodatne odgovore. Ombudsmanica je utvrdila da postoje nedosljednosti između njih i odgovora koje je prvotno primila te da nije jasno je li EPSO stvarno preispitao svoje početne odluke. Tijekom istrage EPSO je dao dodatna pojašnjenja kako bi to objasnio.

Ombudsmanica je zaključila zaključak da daljnje istrage nisu opravdane jer je EPSO u konačnici pružio razumna objašnjenja o tome kako je postupio sa zahtjevima podnositelja pritužbe za preispitivanje. Međutim, istraga je otkrila probleme s EPSO-ovim standardnim odgovorima na zahtjeve za preispitivanje. Kako bi se to riješilo, ombudsmanica je EPSO-u predložila poboljšanje i zatražila od njega da u budućnosti osigura da kandidati koji su podnijeli zahtjev za preispitivanje dobiju jasan, točan i potpun odgovor kojim ih se obavješćuje o tome je li provedeno preispitivanje te o razlozima za odluku EPSO-a.

 

Tri slučaja odnosila su se na način na koji je Europska komisija primijenila svoja pravila za bolju regulativu i druge postupovne zahtjeve pri pripremi zakonodavnih prijedloga o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (983/2025/MIK), borbi protiv krijumčarenja migranata (2031/2024/VB) i zajedničkoj poljoprivrednoj politici (1379/2024/MIK). Komisija je te prijedloge smatrala hitnima te je stoga propustila korake predviđene u svojim pravilima, kao što su procjene učinka i javna savjetovanja. Podnositelji pritužbe, koji su organizacije civilnog društva, smatrali su da se tim propustima krše pravila Komisije o boljoj regulativi. U dva slučaja podnositelji pritužbe tvrdili su i da Komisija nije ocijenila usklađenost zakonodavnih prijedloga s klimatskim ciljevima EU-a, kako je propisano Europskim zakonom o klimi. U jednom je predmetu podnositelj pritužbe nadalje bio zabrinut da je Komisija prekršila svoj Poslovnik o savjetovanjima među službama.

Na temelju svojih istraga Ombudsmanica je utvrdila postupovne nedostatke u načinu na koji je Komisija pripremila predmetne zakonodavne prijedloge, što je, promatrano zajedno, predstavljalo nepravilnosti u postupanju. Kako bi se uklonili ti nedostaci, Ombudsmanica je preporučila da Komisija osigura predvidljivu, dosljednu i neproizvoljnu primjenu svojih pravila za bolju regulativu definiranjem „hitnih” situacija kojima se opravdava odstupanje od njihovih zahtjeva te evidentiranjem i objašnjavanjem razloga za sva odobrena odstupanja. Nadalje, ako se odobre odstupanja, Komisija bi trebala uspostaviti postupak kako bi osigurala da hitna priprema zakonodavnih prijedloga i dalje bude u skladu s načelima transparentnog i uključivog zakonodavnog postupka koji se temelji na dokazima. Kako bi pomogla Komisiji u toj zadaći, Ombudsmanica je iznijela i četiri prijedloga za poboljšanje, koji su uključivali: pojašnjavanje pravila savjetovanja s dionicima za hitne prijedloge; osiguravanje pravodobne objave analitičkih dokumenata kojima se zamjenjuju procjene učinka i navode dokazi kojima se potkrepljuju njezini prijedlozi kako bi se omogućila javna rasprava prije donošenja zakonodavstva; izdavanje smjernica za provedbu procjena klimatske dosljednosti; pružanje i evidentiranje obrazloženja pri skraćivanju razdoblja savjetovanja među službama ispod utvrđenih pragova.

U svojem odgovoru Ombudsmanu Komisija je pristala razmotriti definiranje „hitnih” situacija tijekom predstojeće revizije pravila za bolju regulativu te evidentirati i objaviti razloge za primjenu odstupanja od njihovih zahtjeva. Komisija se obvezala i da će osigurati ciljana savjetovanja o svojim „hitnim” prijedlozima, objaviti analitičke dokumente s dokazima kojima se potkrepljuju njezini prijedlozi u roku od tri mjeseca od donošenja, uključiti procjene klimatske dosljednosti u analitičke dokumente i memorandume s objašnjenjima za buduće prijedloge te pružiti obrazloženja za skraćena savjetovanja među službama.

Podnositelji pritužbe u svojim su primjedbama na odgovor Komisije smatrali da obveze Komisije nisu ni jasne ni dovoljno konkretne da bi se zajamčio transparentan i uključiv zakonodavni postupak koji se temelji na dokazima.

Ombudsmanica je pozdravila sveukupni konstruktivan odgovor Komisije na njezine preporuke i prijedloge za poboljšanje. Međutim, odgovor Komisije još nije dovoljno jasan u pogledu konkretnih koraka koje namjerava poduzeti kako bi provela preporuke i prijedloge Ombudsmana za poboljšanje.

Ombudsmanica će stoga pratiti to pitanje na temelju budućih pritužbi i nakon što Komisija dovrši reviziju pravila za bolju regulativu. U ovoj fazi daljnje istrage nisu opravdane, a Europski ombudsman zaključio je tri predmeta.