Predmet se odnosio na navodno nepravedno otpuštanje i uznemiravanje bivšeg zaposlenika u Europskoj investicijskoj banci (EIB).

Istraga Ombudsmana bila je usmjerena na pitanje da je EIB navodno pogrešno podnositelju pritužbe uskratio korist od takozvanog „postupka mirenja” predviđenog člankom 41. Pravilnika o osoblju EIB-a (kojim se utvrđuje da članovi osoblja mogu pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije u slučaju spora s EIB-om i da bi prije toga trebali tražiti sporazumno rješenje u okviru postupka mirenja). Ombudsmanica je preliminarno utvrdila da je EIB počinio nepravilnosti u postupanju time što je smatrao da se postupak mirenja ne može primijeniti na bivšeg člana osoblja koji nije primao EIB-ovu mirovinu. Ombudsmanica je stoga predložila da EIB bez odgode pokrene postupak mirenja u pogledu pitanja otkaza i uznemiravanja. Banka je pristala pokrenuti postupak mirenja u pogledu pitanja otkaza te je podnositelja pritužbe uputila na drugi postupak u pogledu pitanja uznemiravanja.

Ombudsmanica je zaključila da je nakon njezine intervencije pronađeno rješenje. Stoga je zaključila slučaj.

Predmet se odnosio na radnje OLAF-a nakon primitka izvješća o zviždačima kojim se Europsko tijelo za sigurnost zračnog prometa (EASA) povezuje s navodnom manipulacijom izvješćem o inspekciji zaštite zračnog prometa. Nakon preliminarne procjene ombudsmanica je bila zabrinuta zbog odluke OLAF-a da odbaci predmet i vrati predmet EASA-i unatoč činjenici da je zviždač svjesno odlučio podnijeti svoje izvješće OLAF-u, a ne EASA-i. Ombudsmanica je zauzela preliminarno stajalište da bi takva odluka mogla negativno utjecati na učinkovitost odredbi o zviždačima općenito. Stoga je odlučila istražiti to pitanje.

Nakon inspekcije OLAF-ovih spisa ombudsmanica je utvrdila da je OLAF na odgovarajući način razmotrio treba li pokrenuti istragu. Također se pokazalo da OLAF zapravo nije zaključio predmet, nego je od EASA-e zatražio da ispita to pitanje i izvijesti o rezultatima svoje istrage. Osim toga, OLAF je zadržao pravo na pokretanje službene istrage u kasnijoj fazi. U tom je kontekstu ombudsmanica utvrdila da je OLAF na odgovarajući način obradio izvješće podnositelja pritužbe o zviždačima. Ombudsmanica je napomenula da je OLAF trebao izričitije obavijestiti podnositelja pritužbe da njegovo upućivanje predmeta EASA-i ne znači da OLAF neće poduzimati daljnje mjere u vezi s tim pitanjem. U tom je pogledu iznijela još jednu primjedbu.

Podnositelj pritužbe privremeni je djelatnik Europskog parlamenta. Ona se razboljela dok je bila na godišnjem odmoru. Predmet se odnosio na odbijanje Parlamenta da godišnji odmor podnositelja pritužbe pretvori u bolovanje. Ombudsmanica je istražila to pitanje i utvrdila da nije bilo nepravilnosti u postupanju jer je podnositelj pritužbe morao dostaviti trenutačnu adresu u to vrijeme ili ubrzo nakon što je podnio liječničku potvrdu za bolovanje. Taj zahtjev nije ispunjen.

Ova istraga na vlastitu inicijativu odnosi se na način na koji Europska komisija osigurava poštovanje temeljnih prava sadržanih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima pri provedbi kohezijske politike EU-a u državama članicama. Pokrenuta je nakon što je Unija započela novo sedmogodišnje razdoblje financiranja koje obuhvaća razdoblje 2014. – 2020. u okviru novog pravnog okvira.

Cilj je kohezijske politike EU-a smanjiti razlike u stupnju razvijenosti različitih regija u EU-u. S obzirom na vidljivost Unije u projektima koji se financiraju u okviru kohezijske politike, od poboljšanja hitnih službi u Rumunjskoj do uklanjanja minskih polja u Hrvatskoj, ombudsmanica smatra da bi Komisija trebala učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala poštovanje temeljnih prava dok se novac troši. Činjenica da Komisija nije izravno odgovorna za upravljanje sredstvima nikada se ne bi trebala koristiti kao razlog za nedjelovanje ako su temeljna prava povrijeđena ili postoji rizik od njihova kršenja.

Istraga na vlastitu inicijativu uključivala je Komisiju, nacionalne pučke pravobranitelje i predstavnike civilnog društva. Na temelju svojih povratnih informacija Ombudsman je izradio osam smjernica za poboljšanje kako bi podržao Komisiju koja nadzire države članice u tom području.

Europska građanska inicijativa (EGI) dostupna je od travnja 2012. i omogućuje skupini od najmanje milijun građana EU-a da pozove Europsku komisiju da predloži novo zakonodavstvo EU-a. Nakon što je zaprimio niz pritužbi, Ombudsman je odlučio istražiti pravilno funkcioniranje postupka europske građanske inicijative te ulogu i odgovornost Komisije u tom pogledu. Ombudsmanica je pozvala organizatore europskih građanskih inicijativa, organizacije civilnog društva i druge zainteresirane osobe da dostave informacije o tome koliko dobro europska građanska inicijativa funkcionira. Na temelju tih odgovora Ombudsman je Komisiji iznio niz prijedloga za povećanje učinkovitosti postupka europske građanske inicijative.

Ta je istraga pokrenuta u kontekstu posjeta Europskog ombudsmana Europskom institutu za ravnopravnost spolova. Posjet je bio dio programa posjeta Europskog ombudsmana agencijama EU-a s ciljem širenja dobre prakse među agencijama u njihovim odnosima s građanima. U okviru posjeta ombudsmanica je ispitala i. početne kontakte Instituta s javnošću, ii. transparentnost, dijalog i odgovornost, iii. zapošljavanje, iv. natječaje i ugovore, v. sukobe interesa i vi. zviždače. Ombudsmanica je Institutu dala šest prijedloga za poboljšanje uspješnosti u tim područjima. EIGE je u svojem odgovoru potvrdio da poduzima mjere, među ostalim, stavljanjem informacija o svojem radu na raspolaganje na svim službenim jezicima EU-a i donošenjem detaljnijih odredbi o zviždačima.

Budući da je posjet Ombudsmana sugerirao da Institut treba učiniti više kako bi se riješili i spriječili slučajevi uznemiravanja, posebno je pratila to pitanje te je ohrabrena odlučnim mjerama koje je Institut poduzeo kao odgovor. Kako bi se promicala daljnja poboljšanja, ombudsmanica je, među ostalim, predložila da EIGE redovito organizira osposobljavanje u tom području koje je od ključne važnosti za rad Instituta.

Europska komisija trenutačno pregovara, u ime Europske unije, o sveobuhvatnom sporazumu o partnerstvu za trgovinu i ulaganja sa Sjedinjenim Američkim Državama (Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja – TTIP). Pregovori su privukli nezapamćeni javni interes s obzirom na mogući gospodarski, socijalni i politički učinak TTIP-a.

Istragom Europskog ombudsmana nastoji se osigurati da javnost može pratiti napredak tih pregovora u najvećoj mogućoj mjeri i doprinijeti oblikovanju njihova ishoda. U srpnju 2014. Ombudsman je Komisiji predstavio prvi skup prijedloga. Ombudsmanica je tijekom istrage prikupila i ideje od javnosti kako bi razgovore učinila transparentnijima i pristupačnijima. Nakon što su Europski parlament i civilno društvo izrazili zabrinutost, Komisija je u studenome 2014. iznijela niz ambicioznih mjera transparentnosti.

Ombudsmanica sada iznosi deset dodatnih prijedloga Komisiji u vezi sa zajedničkim pregovaračkim tekstovima, većim proaktivnim objavljivanjem dokumenata o TTIP-u i većom transparentnošću sastanaka o TTIP-u. Ombudsmanica smatra da bi Komisija slijedeći te prijedloge osigurala da pregovarački proces TTIP-a ima veću legitimnost i povjerenje javnosti.  

U lipnju 2013. Vijeće EU-a izdalo je Europskoj komisiji pregovaračke smjernice za sudjelovanje u pregovorima, u ime Unije, o sporazumu o partnerstvu za trgovinu i ulaganja sa Sjedinjenim Američkim Državama (Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP)). Godinu dana kasnije Vijeće još uvijek nije javno objavilo pregovarački mandat, iako se činilo da je lako dostupan na internetu. Ombudsmanica je pokrenula istragu na vlastitu inicijativu i pozvala Vijeće da u interesu transparentnosti, dobre uprave, učinkovite uporabe resursa i, u konačnici, poticanja povjerenja javnosti razmotri proaktivno objavljivanje dokumenta. U listopadu 2014. Vijeće je zajedničkom suglasnošću odlučilo objaviti mandat.