Pretraživanje istraga

The case concerned a former employee’s alleged unfair dismissal from and harassment at the European Investment Bank (EIB).

The Ombudsman’s inquiry focused on the issue that the EIB had allegedly wrongly denied the complainant the benefit of what is known as the ‘conciliation procedure’ provided for under Article 41 of the EIB’s Staff Regulations (which lays down that staff members may bring proceedings before the Court of Justice of the EU when a dispute arises with the EIB and that, prior to doing so, they should seek an amicable settlement, through the conciliation procedure). The Ombudsman made the preliminary finding that, by considering that the conciliation procedure could not be applied to a former member of staff who was not in receipt of an EIB pension, the EIB had committed maladministration. The Ombudsman therefore proposed that the EIB initiate the conciliation procedure without delay, as regards both the dismissal and the harassment issues. The Bank agreed to initiate the conciliation procedure as regards the dismissal issue, and referred the complainant to another procedure concerning the issue of harassment.

The Ombudsman concluded that, following her intervention, a solution had been found. She therefore closed the case.

Slučaj se odnosio na aktivnosti OLAF-a nakon primitka izvješća zviždača kojim se Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) povezuje s navodnim manipuliranjem izvješća o istrazi sigurnosti zračnog prometa. Nakon prvotne procjene, ombudsmanicu je zabrinula navodna odluka OLAF-a o odbacivanju slučaja i upućivanju predmeta natrag EASA-i, unatoč činjenici da je zviždač svjesno odlučio uputiti izvješće OLAF-u, a ne EASA-i. Početni stav ombudsmanice bio je da bi takva odluka mogla negativno utjecati na opću učinkovitost odredbi o zviždačima. Stoga je odlučila istražiti sporni slučaj.

Nakon pregleda spisa OLAF-a, ombudsmanica je otkrila da je OLAF s razlogom razmišljao o pokretanju istrage. Pokazalo se i da OLAF zapravo nije zatvorio slučaj, nego je zatražio od EASA-e da istraži slučaj i izvijesti o rezultatima istrage. Nadalje, OLAF je zadržao pravo pokretanja službene istrage u kasnijoj fazi. S tim saznanjima, ombudsmanica je zaključila da je OLAF na odgovarajući način postupio sa zviždačkim izvješćem podnositelja žalbi. Ombudsmanica je napomenula da je OLAF trebao jasnije obavijestiti podnositelja žalbe da prosljeđivanje predmeta EASA-i ne znači da OLAF neće poduzimati daljnje mjere po tom pitanju. U tom je pogledu imala i dodatnu napomenu.

The complainant is a temporary agent with the European Parliament. She fell ill while on annual leave. The case concerned Parliament's refusal to convert the complainant's annual leave into sick leave. The Ombudsman inquired into the issue and found no maladministration as the complainant was required to provide a current address at the time, or soon after, she submitted her medical certificate for the sick leave. That requirement was not met.

Ovom se istragom na vlastitu inicijativu željelo utvrditi kako Europska komisija jamči poštovanje temeljnih prava ugrađenih u Povelju Europske unije o temeljnim pravima prilikom provedbe kohezijske politike EU-a u državama članicama. Istraga je pokrenuta kad je Unija započela novo sedmogodišnje razdoblje financiranja, od 2014. do 2020., unutar novog pravnog okvira.

Kohezijskom politikom EU-a nastoje se smanjiti razlike s obzirom na stupanj razvijenosti pojedinih regija u EU-u. S obzirom na vidljivost Unije u projektima koji se financiraju iz fondova kohezijske politike, od unapređenja hitne službe u Rumunjskoj do razminiranja u Hrvatskoj, Ombudsmanica vjeruje da bi Komisija trebala poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi zajamčila poštovanje temeljnih prava prilikom trošenja sredstava tih fondova. Činjenica da Komisija nije izravno odgovorna za upravljanje fondovima ne bi smjela biti razlogom za izostanak djelovanja ako dođe do povrede temeljnih prava ili postoji opasnost za to.

Istragom na vlastitu inicijativu bili su obuhvaćeni Komisija, nacionalni pučki pravobranitelji i predstavnici civilnog društva. Na temelju informacija dobivenih od njih, Ombudsmanica je donijela osam smjernica u cilju poboljšanja stanja kako bi pomogla Komisiji u nadzoru nad državama članicama u tom području.