(Izrađeno u skladu s člankom 3. stavkom 6. Statuta Europskog ombudsmana (1))

COMPLAINT

Osnovne informacije

U veljači 2005. podnositelj pritužbe podnio je pritužbu Europskom ombudsmanu protiv Europskog ureda za odabir osoblja („EPSO”) u vezi s otvorenim natječajem COM/A/2/02 – Okoliš, u kojem je sudjelovala (pritužba 422/2005/TN). Međutim, budući da nakon korekcije testova nije bila među 80 najboljih kandidata, nije bila uvrštena na popis uspješnih kandidata.

Podnositeljica pritužbe izjavila je da je u ožujku 2004. pisala EPSO-u tražeći informacije o i. njezinim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testa i ii. broju Šveđana koji su sudjelovali u usmenom testu. Primila je odgovor EPSO-a u kojem se navodi da joj on ne može dati tražene informacije jer su povjerljive. Smatrala je da je EPSO-ov argument nerazuman. Podnositeljica pritužbe stoga je tvrdila da je EPSO dao nerazuman odgovor na njezine zahtjeve za pružanje informacija. Tvrdila je da je nerazumno držati u tajnosti od kandidata koje su njihove jake i slabe točke bile na testu (2).

Ombudsmanica je zaključila da, u skladu s člankom 195. Ugovora o EZ-u, ne postoje dostatni razlozi za istragu te tvrdnje jer podnositelj pritužbe nije dostavio dovoljno dokaza kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju da je EPSO dao nerazuman odgovor. Ombudsmanica je smatrala da bi prije pokretanja istrage bilo korisno analizirati EPSO-ov odgovor. Predmet je stoga zaključen i podnositelj pritužbe obaviješten je da bi, ako želi nastaviti s tim pitanjem podnošenjem nove pritužbe Ombudsmanu, trebala dostaviti relevantne popratne dokaze, odnosno presliku EPSO-ova dopisa s odgovorom.

Ovaj prigovor

Podnositelj pritužbe podnio je novu pritužbu Ombudsmanu u vezi s tim pitanjem, u osnovi ponavljajući prethodno navedene argumente. Dostavila je i presliku EPSO-ova odgovora od 2. travnja 2004. i rezultate testova koje joj je EPSO dostavio.

Podnositelj pritužbe iznio je i niz navoda i jednu tvrdnju koju je Ombudsman proglasio nedopuštenom jer se čini da podnositelj pritužbe, kako se zahtijeva člankom 2. stavkom 4. Statuta Europskog ombudsmana, nije prethodno primijenio administrativne pristupe EPSO-u u vezi s predmetnim pitanjima.

Međutim, Ombudsmanica je odlučila pokrenuti istragu o sljedećim tvrdnjama:

Podnositeljica pritužbe tvrdila je da je EPSO na njezin zahtjev za informacije dao nerazuman odgovor o i. njezinim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testiranja i ii. broju Šveđana koji su sudjelovali na usmenom testiranju.

INQUIRY

Mišljenje EPSO-a

EPSO je u svojem mišljenju ukratko iznio sljedeće primjedbe:

Osnovne informacije

Podnositeljica pritužbe obaviještena je o svojim rezultatima u otvorenom natječaju COM/A/2/02 dopisom od 16. ožujka 2004. Dopisom od 23. ožujka 2004. podnositelj pritužbe pisao je EPSO-u tražeći, među ostalim, informacije o svojim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testiranja i o tome koliko je Šveđana sudjelovalo u usmenom testiranju.

EPSO je odgovorio dopisom od 2. travnja 2004., objašnjavajući da je povjerenstvo za odabir raspravljalo o kriterijima za odabir i raspodjeli bodova te ih je utvrdilo na sastanku prije usmenog testiranja. Nakon usmenog testiranja povjerenstvo za odabir odlučilo je i donijelo jednoglasnu konačnu odluku za svakog kandidata. Usmeni test bio je dio natječaja tijekom kojeg je provedena usporedna ocjena uspješnosti kandidata. Rasprave povjerenstva za odabir dio su njegova rada, koji je tajan, te povjerenstvo za odabir stoga nije moglo pružiti više informacija od onih koje su već dostavljene dopisom od 16. ožujka 2004. Podnositelj pritužbe obaviješten je i da se informacije o državljanstvu kandidata također smatraju tajnima.

Ovaj prigovor
Raspodjela bodova na usmenom testiranju

Usmeni test opisan je u dijelu B.3. Obavijesti o natječaju kako slijedi:

„Razgovor s povjerenstvom za odabir kako bi ono moglo dovršiti procjenu vaše prikladnosti za obavljanje dužnosti iz prethodno navedene točke A.1. Intervju će biti usmjeren i na vaše specijalizirano znanje u odabranom području, vaše znanje o glavnim kretanjima u europskoj integraciji i politikama Zajednice, vaše znanje drugog jezika Zajednice koje ste naveli u obrascu za prijavu (vidjeti A.II.3) i vašu sposobnost prilagodbe multikulturnom radnom okruženju unutar europske javne službe.”

Usmeni test bio je označen na ljestvici od 0 do 40, a prolazna ocjena bila je 20.

Kako bi ocijenilo uspješnost kandidata tijekom usmenog testiranja, povjerenstvo za odabir prije održavanja testiranja sastavilo je obrazac za ocjenjivanje u skladu s Obavijesti o natječaju. Obrazac za ocjenjivanje sadržavao je kriterije za odabir utvrđene u Obavijesti o natječaju, odnosno:

1. specijalizirano znanje u odabranom području;
2. Glavni razvoj događaja u europskoj integraciji i politikama Zajednice;
3. sposobnost prilagodbe multikulturnom radnom okruženju; i
4. Poznavanje drugog jezika Zajednice.

Kako bi se zajamčila objektivnost i jednakost natječaja, povjerenstvo za odabir ujednačeno je i dosljedno primjenjivalo te kriterije pri ocjenjivanju svih kandidata na predmetnom natječaju. Međutim, obrazac za evaluaciju dio je rada Odbora koji je, u skladu s člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, tajan. Ombudsman je taj pristup smatrao utemeljenim u svojoj odluci u predmetu 481/2002/IP (3). To je razlog zbog kojeg se obrazac za ocjenjivanje ne može otkriti kandidatu.

Valja podsjetiti na to da povjerenstvo za odabir tijekom usmenog testiranja ne samo da utvrđuje jesu li odgovori kandidata na pitanja „ispravni” ili „pogrešni”, nego i općenito i neovisno ocjenjuje ima li kandidat sposobnost obavljati zadaće navedene u Obavijesti o natječaju. Ocjena kandidata tijekom usmenog testiranja ne temelji se samo na sadržaju odgovora, već i na tome kako odgovori pokazuju sposobnost kandidata da logički razmišljaju i da se prilagode multikulturnom radnom okruženju. Povjerenstvo je obvezno usporediti kvalifikacije kandidata tijekom usmenog testiranja. Cilj je svakog natječaja za zapošljavanje odabrati one kandidate koji su najprikladniji za obavljanje zadataka radnih mjesta koja treba popuniti. Povjerenstvo za odabir stoga mora ispitivati kvalifikacije kandidata na način kojim se osigurava odabir samo najkvalificiranijih kandidata.

U sudskoj praksi potvrđeno je da rad povjerenstva za odabir tijekom usmenih testova nije automatski, nego se sastoji od evaluacije kojom se predviđa margina prosudbe.

U skladu s obvezom navođenja razloga za odluke kojima se nekome nanosi šteta, EPSO je, nakon što je zaključio da nije među kandidatima koji su postigli 80 najboljih rezultata, obavijestio podnositelja pritužbe o svojim rezultatima na svakom od različitih testova. Osim toga, EPSO ju je obavijestio o rezultatima kandidata s 80. najboljim rezultatom, odnosno 57,7. Podnositelj pritužbe dobio je samo rezultat 50,5 za testove d) i e) zajedno.

Pri donošenju odluke povjerenstvo za odabir slijedilo je sudsku praksu sudova Zajednice kojima se uređuju natječaji za zapošljavanje, kao i relevantne odredbe Pravilnika o osoblju. U sudskoj praksi istaknuto je da, s obzirom na to da rezultati kandidata na različitim testovima u natječaju predstavljaju dostatno objašnjenje za evaluaciju povjerenstva, povjerenstvo za odabir nije obvezno navesti koji su se odgovori kandidata smatrali nedostatnima i razloge za to kako bi objasnilo zašto dotični kandidat nije uvršten na popis uspješnih kandidata (4).

Statistika

Svrha je statističkih podataka koje vodi EPSO ispuniti vlastite potrebe kao organizatora natječaja. Od EPSO-a se tijekom natječaja ne može zahtijevati da „na zahtjev” i u skladu s posebnim željama kandidata dostavi statističke podatke ili informacije koji nisu dio uobičajenog natječajnog postupka. Prekoračenje onoga što se kandidatima pruža tijekom natječajnog postupka bilo bi u suprotnosti s načelom dobrog upravljanja resursima i moglo bi dovesti u pitanje posebne zadaće osoblja. Također bi bilo protivno cilju natječaja, a to je da se institucijama omogući zapošljavanje dužnosnika s najvišim stupnjem sposobnosti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Treba naglasiti da se statistički podaci o državljanstvu kandidata uzimaju u obzir samo u svrhu organizacije natječaja i praćenja postupaka. Povjerenstvo za odabir nema pravo uzeti u obzir te informacije u vezi s testovima.

Međutim, s obzirom na to da je otvoreni natječaj COM/A/2/02 dovršen, EPSO je mogao odgovoriti na pitanje i obavijestiti podnositelja pritužbe da je samo jedan od dvoje Šveđana pozvanih na usmeni test uvršten na popis uspješnih kandidata.

Primjedbe podnositelja pritužbe

Podnositelj pritužbe pozvan je da podnese primjedbe na mišljenje EPSO-a. Podnositelj pritužbe nije dostavio primjedbe.

OMBUDSMAN-ovi uspjesi da dođu do prijateljskog rješenja

Razmatranja Europskog ombudsmana

Nakon pažljivog razmatranja pritužbe i mišljenja ombudsmanica nije bila uvjerena da je EPSO na odgovarajući način odgovorio na obje tvrdnje podnositelja pritužbe. To se stajalište temeljilo na sljedećim razmatranjima.

1 Zahtjev za informacije o rezultatima u različitim dijelovima usmenog testa

1.1 Ombudsmanica je napomenula da je u EPSO-ovu dopisu podnositelju pritužbe od 2. travnja 2004. sažeto navedeno sljedeće: Prije usmenog testiranja povjerenstvo za odabir pažljivo je raspravljalo o ocjenjivanju i raspodjeli bodova među različitim kriterijima navedenima u Obavijesti o natječaju. Nakon završetka usmenih testova povjerenstvo za odabir jednoglasno je utvrdilo konačnu ocjenu za svakog kandidata nakon što je razmotrilo i uzelo u obzir ocjenu svakog člana povjerenstva za odabir za svaki pojedini kriterij. Pitanja postavljena tijekom usmenog testiranja uglavnom su bila otvorena. Kako bi se utvrdilo je li kandidat jednostavno položio usmeni test ili ga je položio s razlikom, povjerenstvo za odabir nije zahtijevalo samo „ispravne” odgovore, nego i logičko i dobro strukturirano obrazloženje. Povjerenstvo za odabir podsjetilo je da je usmeni test bio dio natječaja za zapošljavanje, a ne tradicionalni ispit, tijekom kojeg je provedena usporedna procjena uspješnosti svih kandidata. Ocjena usmenog testiranja predstavljala je povjerljiv dio rada povjerenstva te EPSO stoga nije mogao pružiti druge informacije osim rezultata koji su priopćeni u njegovu dopisu od 16. ožujka 2004.

1.2 Ombudsmanica je smatrala razumnim EPSO-ovo objašnjenje da povjerenstvo za odabir tijekom usmenog testiranja ne samo da ispituje ispravnost odgovora koje je dao kandidat, nego i općenito ocjenjuje sposobnost kandidata da logično razmišlja i da se prilagodi multikulturnom okruženju, kao i sposobnost kandidata da obavlja zadaće navedene u relevantnoj obavijesti o natječaju. Ombudsmanica je smatrala i da je razumno usmeno testiranje, kako je opisano u dijelu B.3. Obavijesti o natječaju, smatrati jednim ispitom, bez jasno definiranih i zasebnih dijelova, te da bi povjerenstvo za odabir doista imalo pravo provesti opću procjenu uspješnosti kandidata i dati im samo konačnu ocjenu.

1.3 Međutim, Ombudsman je istaknuo da je EPSO u svojem dopisu od 2. travnja 2004. upućenom podnositelju pritužbe naveo da je prije usmenog testiranja povjerenstvo za odabir pažljivo raspravljalo o evaluaciji i raspodjeli bodova među različitim kriterijima navedenima u Obavijesti o natječaju (5). Ombudsmanica je na temelju tog dopisa zaključila da je povjerenstvo za odabir zapravo napravilo raščlambu ocjena kandidata, dajući pojedinačnu ocjenu za svaki od aspekata do kojih je došlo tijekom usmenog ispita i koji su navedeni u Obavijesti o natječaju, te da nije samo izradilo konačnu ocjenu. EPSO-ov argument prema kojem je takav evaluacijski list usmenog testa, kada ga povjerenstvo za odabir odluči upotrijebiti, element rada povjerenstva koji je obuhvaćen obvezom tajnosti, sprečava EPSO da ga priopći kandidatima, nije uvjerio Ombudsmana. U tim je okolnostima Ombudsmanica donijela privremeni zaključak da bi EPSO-ovo odbijanje da podnositelju pritužbe dostavi svoje rezultate u različitim dijelovima usmenog testiranja, uz obrazloženje da su te informacije povjerljive, moglo predstavljati nepravilnost u postupanju.

2 Zahtjev za informacije o tome koliko je Šveđana sudjelovalo u usmenom testiranju

2.1 Ombudsman je podsjetio da načela dobre uprave zahtijevaju da dužnosnici institucija Zajednice budu uslužni i što korisniji te da što je moguće potpunije i točnije odgovaraju na pitanja koja postavlja javnost (6). Kad je riječ o EPSO-ovim argumentima da nije dostavio tražene informacije, Ombudsman je smatrao da nisu izneseni nikakvi dokazi koji bi upućivali na to da bi pružanje zatraženih informacija bilo protivno načelu dobrog upravljanja resursima u mjeri u kojoj bi to načelo imalo prednost pred načelima dobre uprave. Ombudsmanica je nadalje napomenula da EPSO nije objasnio na koji način smatra da bi pružanje traženih informacija bilo protivno svrsi natječaja, odnosno na koji bi način pružanje tih informacija štetilo zapošljavanju najsposobnijih dužnosnika. Osim toga, na temelju EPSO-ova obrazloženja da se zatražene informacije mogu dostaviti nakon završetka natječaja, Ombudsman nije mogao vidjeti zašto te informacije nisu mogle biti dostavljene u trenutku podnošenja zahtjeva, s obzirom na to da se činilo da je zahtjev podnesen nakon utvrđivanja popisa uspješnih kandidata za predmetni natječaj.

2.2 S obzirom na prethodno navedeno, Ombudsmanica je smatrala da se čini da je EPSO pogriješio kada je odbio pružiti predmetne informacije u trenutku podnošenja zahtjeva. Međutim, s obzirom na to da su informacije o tome koliko je Šveđana sudjelovalo na usmenom testiranju navedene u EPSO-ovu mišljenju, koje je proslijeđeno podnositelju pritužbe, Ombudsmanica nije utvrdila razloge za daljnje razmatranje pitanja je li EPSO-ov odgovor na zahtjev podnositelja pritužbe kao takav nerazuman.

Prijedlog prijateljskog rješenja

Člankom 3. stavkom 5. Statuta Europskog ombudsmana Europskom ombudsmanu nalaže se da u najvećoj mogućoj mjeri traži rješenje s dotičnom institucijom kako bi se uklonio slučaj nepravilnosti u postupanju i zadovoljio podnositelj pritužbe.

Na temelju razmatranja navedenih u točki 1.3., Ombudsmanica je stoga EPSO-u iznijela sljedeći prijedlog prijateljskog rješenja:

EPSO bi mogao ponovno razmotriti svoju odluku da podnositelju pritužbe ne dostavi svoje rezultate u različitim dijelovima usmenog testiranja.

EPSO-ov odgovor na prijedlog Europskog ombudsmana

EPSO je u svojem odgovoru na prijedlog Ombudsmana podsjetio na to da je obveza povjerenstva za odabir utvrđena u Obavijesti o natječaju, u kojoj je propisano samo da usmeni test treba biti označen s 40 bodova. U Obavijesti o natječaju nije navedeno kako bi se bodovi trebali raspodijeliti među područjima znanja koja će se testirati. Međutim, kako bi se kandidati ocijenili na ravnopravnoj osnovi, povjerenstvo za odabir odlučilo je raspodijeliti 40 bodova na temelju važnosti četiriju kriterija. Odluka o tome hoće li se bodovi raspodijeliti među kriterijima isključiva je odgovornost povjerenstva za odabir koje djeluje u skladu sa svojim širokim diskrecijskim pravom, kako je priznato u relevantnoj sudskoj praksi. Činjenica da je to učinjeno u ovom predmetu i da je EPSO u znak transparentnosti dopisom od 2. travnja 2004. dobrovoljno obavijestio podnositelja pritužbe o svojoj odluci u tom pogledu ne obvezuje ga da pruži dodatne informacije. Budući da je u Obavijesti o natječaju naveden samo najveći broj bodova za usmeni test, nijedan kandidat nije obaviješten o raspodjeli tih 40 bodova.

Kako je Europski ombudsman potvrdio u svojoj odluci u predmetu 481/2001/IP, obrazac za ocjenjivanje usmenog testiranja koji je sastavilo povjerenstvo za odabir tajni je dokument i stoga se ne šalje kandidatu na zahtjev. Obrazac za ocjenjivanje sadržava, među ostalim, broj bodova dodijeljenih pri ocjenjivanju znanja i sposobnosti kandidata. Pristupom tim pojedinostima o dobivenim rezultatima EPSO bi djelomično otkrio i sadržaj obrasca za evaluaciju koji je sastavilo povjerenstvo za odabir. Međutim, obrazac za ocjenjivanje smatra se tajnim u cijelosti.

Zahtjev za obrazloženje odluke koja se odnosi na kandidata ne može obvezati povjerenstvo za odabir da otkrije rezultate svojih rasprava o evaluaciji usmenog testa. Dokumenti koje povjerenstvo za odabir odluči sastaviti kako bi mu pomogli u utvrđivanju konačnog rezultata interni su dokumenti u kojima se navode rezultati njegovih rasprava i ne mogu se priopćiti.

Činjenica da je predmetni dokument, u kojem se opisuju vijećanja Odbora, tajan, kao i činjenica da tražene informacije nisu priopćene nijednom kandidatu, znači da EPSO ne može pozitivno odgovoriti na zahtjev Ombudsmana.

Međutim, EPSO se obvezao da će kandidate na budućim natječajima obavijestiti ne samo o njihovoj konačnoj ocjeni na usmenom testiranju, nego i o raščlambi njihovih ocjena ako tijelo za imenovanje u Obavijesti o natječaju odluči utvrditi stroži pravni okvir koji povjerenstvo za odabir treba slijediti.

Primjedbe podnositelja pritužbe

Podnositelj pritužbe pozvan je da podnese primjedbe na EPSO-ov odgovor. Podnositelj pritužbe nije dostavio primjedbe.

ODLUKA

1 Zahtjev za informacije o rezultatima u različitim dijelovima usmenog testa

1.1 Podnositelj pritužbe sudjelovao je u otvorenom natječaju COM/A/2/02 - Okoliš, ali nije bio među 80 najboljih kandidata koji su uvršteni na popis uspješnih kandidata. U ožujku 2004. pisala je EPSO-u tražeći informacije o, među ostalim, njezinim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testiranja. Nakon što je od EPSO-a primila odgovor u kojem je navela da joj ne može dati tražene informacije jer su povjerljive, žalila se Ombudsmanu tvrdeći da je EPSO dao nerazuman odgovor na njezin zahtjev za informacije o njezinim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testiranja.

1.2 Nakon što je pažljivo analizirao pritužbu i mišljenje EPSO-a, Ombudsmanica je napomenula da je u svojem dopisu od 2. travnja 2004. upućenom podnositelju pritužbe EPSO naveo da je prije usmenog testiranja povjerenstvo za odabir pažljivo raspravljalo o evaluaciji i raspodjeli bodova među različitim kriterijima navedenima u Obavijesti o natječaju (7). Ombudsmanica je na temelju tog dopisa zaključila da je povjerenstvo za odabir zapravo napravilo raščlambu ocjena kandidata, dajući pojedinačnu ocjenu za svaki od aspekata do kojih je došlo tijekom usmenog ispita i koji su navedeni u Obavijesti o natječaju, te da nije samo izradilo konačnu ocjenu. EPSO-ov argument prema kojem je takav evaluacijski list usmenog testa, kada ga povjerenstvo za odabir odluči upotrijebiti, element rada povjerenstva koji je obuhvaćen obvezom tajnosti, sprečava EPSO da ga priopći kandidatima, nije uvjerio Ombudsmana. U tim je okolnostima Ombudsmanica donijela privremeni zaključak da bi EPSO-ovo odbijanje da podnositelju pritužbe dostavi svoje rezultate u različitim dijelovima usmenog testiranja, uz obrazloženje da su te informacije povjerljive, moglo predstavljati nepravilnost u postupanju. Ombudsmanica je stoga EPSO-u uputila prijedlog prijateljskog rješenja i predložila da EPSO ponovno razmotri svoju odluku da podnositelju pritužbe ne dostavi rezultate u različitim dijelovima usmenog testiranja.

1.3 U svojem odgovoru na prijedlog Ombudsmana EPSO je naveo da je obveza povjerenstva za odabir utvrđena u Obavijesti o natječaju, u kojoj je predviđeno samo da usmeni test treba biti označen od 40 bodova. U Obavijesti o natječaju nije navedeno kako bi se bodovi trebali raspodijeliti među područjima znanja koja će se testirati. Međutim, kako bi se kandidati ocijenili na ravnopravnoj osnovi, povjerenstvo za odabir odlučilo je raspodijeliti 40 bodova na temelju važnosti četiriju kriterija. Odluka o tome hoće li se bodovi raspodijeliti među kriterijima isključiva je odgovornost povjerenstva za odabir koje djeluje u skladu sa svojim širokim diskrecijskim pravom, kako je priznato u relevantnoj sudskoj praksi. Činjenica da je to učinjeno u ovom predmetu i da je EPSO u znak transparentnosti dopisom od 2. travnja 2004. dobrovoljno obavijestio podnositelja pritužbe o svojoj odluci u tom pogledu ne obvezuje ga da pruži dodatne informacije.

EPSO je nadalje tvrdio da je, kako je Ombudsman priznao u svojoj odluci u predmetu 481/2001/IP, obrazac za ocjenjivanje usmenog testiranja koji je sastavilo povjerenstvo za odabir tajni dokument. Obrazac za ocjenjivanje sadržava, među ostalim, broj bodova dodijeljenih pri ocjenjivanju znanja i sposobnosti kandidata. Pristupom tim pojedinostima o dobivenim rezultatima EPSO bi djelomično otkrio i sadržaj obrasca za evaluaciju koji je sastavilo povjerenstvo za odabir. Međutim, obrazac za ocjenjivanje smatra se tajnim u cijelosti. Dokumenti koje povjerenstvo za odabir odluči sastaviti kako bi mu pomogli u utvrđivanju konačnog rezultata interni su dokumenti u kojima se navode rezultati njegovih rasprava koji se ne mogu priopćiti. Činjenica da je predmetni dokument, u kojem se opisuju vijećanja Odbora, tajan, kao i činjenica da tražene informacije nisu priopćene nijednom kandidatu, znači da EPSO ne može pozitivno odgovoriti na zahtjev Ombudsmana.

Međutim, EPSO je obavijestio Ombudsmana da se obvezao obavijestiti kandidate na budućim natječajima ne samo o njihovoj konačnoj ocjeni na usmenom testiranju, nego i o raščlambi njihovih ocjena ako tijelo za imenovanje u Obavijesti o natječaju odluči utvrditi stroži pravni okvir koji povjerenstvo za odabir treba slijediti.

1.4 Ombudsman podsjeća da je razlog zbog kojeg je EPSO odbio obavijestiti podnositelja pritužbe o njezinim rezultatima u različitim dijelovima usmenog testiranja taj što smatra da su te informacije obuhvaćene člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, u kojem se navodi da je "postupak povjerenstva za odabir tajan."Ombudsman u tom pogledu napominje da EPSO tvrdi da je u predmetnoj obavijesti o natječaju propisano da će se za usmeni test dati najviše 40 bodova, ali da nije utvrđeno kako bi se ti bodovi trebali raspodijeliti među kriterijima koje treba analizirati. Međutim, ako se u budućim obavijestima o natječajima utvrdi stroži pravni okvir za povjerenstvo za odabir, EPSO će obavijestiti kandidate o raščlambi njihovih ocjena na usmenim testovima. Stoga se čini da EPSO tvrdi da raščlamba ocjena više ne bi bila obuhvaćena člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju ako je predviđena u Obavijesti o natječaju.

1.5 Međutim, Ombudsman podsjeća da su institucije Zajednice obvezane Pravilnikom o osoblju, kao što je članak 6. Priloga III., prilikom sastavljanja obavijesti o natječajima. Podsjećajući na sudsku praksu Revizorskog suda, Ombudsman napominje da ocjene dodijeljene kandidatima odražavaju usporednu procjenu Odbora; ta usporedna procjena povjerenstva za odabir stoga je obuhvaćena odredbom o tajnosti iz članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju; stoga je, strogo govoreći, konačna ocjena na usmenom testiranju također obuhvaćena člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju; međutim, konačni žig ipak se priopćuje kandidatu kako bi institucija ispunila svoju obvezu obrazlaganja svojih odluka (8).

1.6 Ombudsman stoga zaključuje da činjenica da "pravni okvir" za označavanje nije utvrđen u obavijesti o natječaju ne omogućuje priopćavanje ocjena kandidatima. Stoga, ako EPSO smatra da se raščlamba ocjena može priopćiti kandidatima u budućnosti, Ombudsman ne može vidjeti zašto se raščlamba ocjena, ako takva raščlamba ocjena već postoji, trenutačno ne može priopćiti kandidatima. Činjenica da ni jedan drugi kandidat nije obaviješten o raščlambi žigova ne predstavlja problem u tom pogledu jer bi načelo jednakog postupanja bilo povrijeđeno samo ako bi se zahtjevi drugih kandidata za pristup tim žigovima odbili.

1.7 Na temelju navedenog Ombudsman smatra da je pristup predložen u njegovu prijedlogu prijateljskog rješenja i dalje prikladan način rješavanja tog pitanja te će stoga svoj prijedlog ponovno iznijeti u obliku nacrta preporuke.

Zaključak

S obzirom na navedeno, Europski ombudsman u skladu s člankom 3. stavkom 6. Statuta Europskog ombudsmana EPSO-u podnosi sljedeći nacrt preporuke:

Nacrt preporuke

EPSO bi mogao ponovno razmotriti svoju odluku da podnositelju pritužbe ne dostavi svoje rezultate u različitim dijelovima usmenog testiranja.

EPSO i podnositelj pritužbe bit će obaviješteni o tom nacrtu preporuke. U skladu s člankom 3. stavkom 6. Statuta Europskog ombudsmana EPSO dostavlja detaljno mišljenje do 31. listopada 2008. Detaljno mišljenje moglo bi se sastojati od prihvaćanja odluke Europskog ombudsmana i opisa mjera poduzetih za provedbu nacrta preporuke.

Strasbourg, 11. srpnja 2008.

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

---

(1) Odluka Europskog parlamenta 94/262 od 9. ožujka 1994. o uredbama i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana, SL 1994., L 113, str. 15.

(2) U pritužbi 422/2005/TN podnositelj pritužbe iznio je i niz drugih tvrdnji koje su proglašene nedopuštenima. Budući da ti navodi nisu obuhvaćeni istragom ove pritužbe, nisu izričito navedeni u ovoj odluci.

(3) Ombudsmanica napominje da se čini da je točan broj predmeta 481/2001/IP. Odluka se može pronaći na internetskoj stranici Europskog ombudsmana (http://www.ombudsman.europa.eu).

(4) Predmet T-153/95 Kaps protiv Suda [1996.] ECR-SC I-A-233 i II-663.

(5) Naglašava Europski ombudsman. Ombudsman podsjeća da je EPSO u svojem dopisu od 2. travnja 2004. naveo da se o raspodjeli bodova među različitim „kriterijima” navedenima u Obavijesti o natječaju raspravljalo prije usmenog testiranja. Ombudsmanica smatra da su u toj raspravi nabrojana „područja” ili „aspekti” o kojima treba raspravljati i koje treba ocijeniti tijekom usmenih ispita, a ne „kriteriji odabira”.

(6) Vidjeti, primjerice, članak 12. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja, dostupnog na internetskoj stranici Europskog ombudsmana (http://www.ombudsman.europa.eu).

(7) Naglašava Europski ombudsman. Ombudsman podsjeća da je EPSO u svojem dopisu od 2. travnja 2004. naveo da se o raspodjeli bodova među različitim „kriterijima” navedenima u Obavijesti o natječaju raspravljalo prije usmenog testiranja. Ombudsmanica smatra da su u toj raspravi nabrojana „područja” ili „aspekti” o kojima treba raspravljati i koje treba ocijeniti tijekom usmenih ispita, a ne „kriteriji odabira”.

(8) Vidjeti, primjerice, predmet C-254/95 Parlament protiv Innamorati [1996.] ECR I-3423, stavci 24. i 28.–31. Ombudsman podsjeća da se predmet Innamorati odnosio na obvezu obrazlaganja i način usklađivanja te obveze s člankom 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju. Međutim, Ombudsman napominje da kasnija sudska praksa upućuje na to da se apsolutna narav članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju može dodatno ograničiti, primjerice, načelom transparentnosti (vidjeti, na primjer, predmet T-72/01 Pyres protiv Komisije [2003.] ECR-SC IA-169 i II-861, stavak 70.).