Okolnosti pritužbe

1. Podnositelj pritužbe, španjolski državljanin, sudjelovao je u otvorenom natječaju koji je u ime Europske komisije organizirao Europski ured za odabir osoblja (EPSO). Nakon što je tužiteljica položila pisane testove, obaviještena je da je bila isključena iz natječaja jer nije ispunjavala jedan od kriterija prihvatljivosti, odnosno temeljito poznavanje njezina glavnog jezika, španjolskog. EPSO je obavijestio podnositeljicu pritužbe da su u okviru pisanog ispita njezino znanje jezika 1 ocijenila dva izvorna govornika španjolskog jezika. Na temelju svojeg „relevantnog izvješća o evaluaciji” povjerenstvo za odabir zaključilo je da njezino znanje tog jezika nije temeljito.

2. Podnositelj pritužbe zatražio je preispitivanje te odluke. Istaknula je da je izvorni govornik španjolskog jezika i da je stekla sveučilišne diplome u Španjolskoj. Stoga je bila zaprepaštena kad je primijetila da se njezino znanje španjolskog jezika može smatrati nedovoljnim. Zatražila je da je se obavijesti o kriterijima koji su primijenjeni kako bi se ocijenilo njezino znanje njezina glavnog jezika te da joj se dostave „relevantna izvješća o evaluaciji” koja su sastavili pokazatelji na koje se EPSO pozvao.

3. EPSO je zadržao svoje stajalište. Navela je da se, u skladu s Obavijesti o natječaju, znanje glavnog jezika kandidata ocjenjuje pisanim testom. U pisanom sažetku podnositelja pritužbe sastavljenom na španjolskom jeziku, markeri, koji su bili stručni lingvisti, identificirali su loše konstruirane rečenice, sustavni nedostatak naglaska i pogreške u interpunkciji. Povjerenstvo za odabir potvrdilo je njihove konačne ocjene i one su se odrazile u putovnici kompetencija za koju je podnositelj pritužbe dobio presliku. Osim toga, zbog povjerljive prirode postupaka povjerenstva za odabir EPSO podnositelju pritužbe nije mogao pružiti detaljnije informacije.

4. Podnositelj pritužbe stoga se obratio Europskom ombudsmanu.

Istraga

5. Europska ombudsmanica pokrenula je istragu o navodu podnositelja pritužbe da joj EPSO nije dostavio (a) unaprijed utvrđene kriterije za ocjenjivanje i (b) obrazac za ocjenjivanje koji se odnosi na njezino znanje španjolskog jezika te zahtjev da joj EPSO dostavi oba dokumenta.

6. Istraga je prvotno upućena EPSO-u kao tijelu koje je organiziralo natječaj. Međutim, EPSO je obavijestio Ombudsmana da je, s obzirom na to da je natječaj organiziran u ime Komisije, na njemu da odgovori na istragu Ombudsmana. Ombudsmanica je stoga zatražila od Komisije da dostavi mišljenje o navedenim tvrdnjama i tvrdnjama.

7. Komisija je to učinila. Ombudsmanica je zatim od Komisije zatražila sveobuhvatnije mišljenje [1], koje je Komisija dostavila. Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe na stajališta Komisije.

8. Ombudsmanica je zatim provela daljnje istrage u vezi s tom pritužbom tražeći od Komisije da pojasni određene aspekte. Službe Ombudsmana također su pregledale spise Komisije, uključujući pisani test podnositelja pritužbe i ocjene markera tog testa. Podnositelj pritužbe obaviješten je o svim tim koracima i dostavio je primjedbe.

9. Pri donošenju odluke o tom predmetu ombudsmanica je uzela u obzir argumente i mišljenja stranaka.

Navodni propust da se podnositelju pritužbe dostave (a) unaprijed utvrđeni kriteriji za ocjenjivanje i (b) obrazac za ocjenjivanje koji se odnosi na njezino znanje španjolskog jezika i povezana tvrdnja

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

10. Što se tiče aspekta (a), Komisija je u svojem prvom mišljenju navela da jezični pokazatelji ocjenjuju i. je li jezik kojim se kandidati služe jasan i razumljiv te ii. jesu li rečenice dobro sastavljene. Evaluacija je obuhvaćala i iii. znanje kandidata o gramatici, interpunkciji i vokabularu. Nadalje, prije tog postupka jezični pokazatelji prošli su posebno osposobljavanje kako bi se osigurala ujednačena primjena evaluacijskih kriterija.

11. Kad je riječ o aspektu (b), Komisija je u svojem drugom mišljenju potvrdila početno stajalište EPSO-a da su evaluacijski listovi dio radnih dokumenata povjerenstva za odabir i da su kao takvi obuhvaćeni tajnošću njegova rada. Komisija stoga nije mogla otkriti te listove podnositelju pritužbe. U svakom slučaju, Komisija smatra da je putovnica za kompetencije podnositelja pritužbe sadržavala sve relevantne informacije potrebne za razumijevanje razloga zbog kojih nije položila pisani ispit.

12. U odgovoru na zahtjev Ombudsmana „i. da se ponovno razmotri stajalište da su u ovom slučaju informacije sadržane u putovnici kompetencija mogle podnositelju pritužbe omogućiti da shvati zašto se njezine jezične vještine smatraju nedostatnima i ii. da općenito razmotri je li struktura putovnica kompetencija primjerena za prenošenje svih potrebnih informacija kandidatima”, Komisija je u daljnjem odgovoru poslala dodatna pojašnjenja e-poštom. Kad je riječ o točki i., Komisija je tvrdila da je podnositelj pritužbe primio „primjedbe na njezina dva testa prevođenja... uz putovnicu kompetencija.” Kad je riječ o točki ii., Komisija je pojasnila da u novoj strukturi natječaja više ne postoje eliminacijski jezični testovi u fazi centra za procjenu, osim jezičnih natječaja. Jezične vještine sada se ocjenjuju u prvom koraku natječaja. Stoga više nije potrebno ponovno razmotriti strukturu i sadržaj putovnice kompetencija u pogledu procjene jezičnih vještina.

Procjena Europskog ombudsmana

13. Ombudsmanica napominje da je Komisija u svojem prvom mišljenju propisno objasnila kriterije ocjenjivanja koje su pokazatelji, a zatim i povjerenstvo za odabir, koristili za procjenu znanja kandidata o njihovu glavnom jeziku. To je podnositelju pritužbe omogućilo da razumije prema kojim su kriterijima procijenjene njezine jezične kompetencije na njezinu glavnom jeziku. Ombudsmanica stoga smatra da je Komisija poduzela korake za rješavanje aspekta (a) pritužbe.

14. Kad je riječ o aspektu (b), nakon što je Ombudsman pokrenuo istragu o toj pritužbi, Službenički sud donio je presudu u kojoj je jasno naveo da povjerenstva za odabir ne moraju kandidatima dostaviti preslike evaluacijskih listova upotrijebljenih u pisanim i usmenim ispitima jer su oni dio usporedne procjene povjerenstva i obuhvaćeni su tajnošću njegova rada [2]. Iako Ombudsmanica smatra da je na taj način transparentnost postupaka odabira Europske unije dodatno smanjena, ona taj nedavni razvoj može priznati samo u sudskoj praksi sudova Unije i pridržavati se te prakse, pod uvjetom da ostane nepromijenjen.

15. Ombudsmanica stoga smatra da ne postoje nepravilnosti u postupanju u pogledu EPSO-ova odbijanja da podnositelju pritužbe dostavi evaluacijske listove.

16. Neovisno o prethodno navedenom zaključku, ombudsmanica smatra da se sudskom praksom Službeničkog suda samo oslobađaju institucije koje organiziraju postupke odabira obveze otkrivanja evaluacijskih listova. Međutim, ne oslobađa ih se, a posebno povjerenstva za odabir, obveze izrade detaljnih i jasnih tablica za ocjenjivanje i označivanje, čime će se osigurati da biljezi i članovi povjerenstva pravedno i objektivno ocjenjuju i ocjenjuju dokumente kandidata. Osim toga, svaka institucija EU-a koja organizira otvorene natječaje dužna je kandidatima pružiti odgovarajuće obrazloženje kako bi mogli razumjeti zašto nisu uspjeli.

17. Upravo je to razlog zbog kojeg je Ombudsmanica smatrala da je u ovom slučaju potrebno pregledati spise Komisije u pogledu uspješnosti podnositelja pritužbe u pisanom testu. Naime, prije istrage Ombudsmana podnositelj pritužbe nije dobio dovoljno informacija o razlozima zbog kojih se njegova uspješnost smatrala nedovoljnom. Putovnica o kompetencijama koju je podnositelj pritužbe primio nije sadržavala nikakvo upućivanje na njezino znanje španjolskog jezika ni na jezične nedostatke njezina pisanog testa. Dodatne informacije pružene su tek tijekom istrage Ombudsmana.

18. Pregled pisanog testa podnositelja pritužbe omogućio je Ombudsmanu da utvrdi da se ocjena markera doista temeljila na prethodno utvrđenim kriterijima koje je EPSO spomenuo podnositelju pritužbe. Nakon što je vidio dokumente, Ombudsman može potvrditi izjave markera da je podnositelj pritužbe napravio sustavne pravopisne pogreške, posebno u pogledu naglaska, koristio frazalne strukture koje nisu tipične za španjolski jezik i imale su nekoliko interpunkcijskih propusta. Osim toga, najvjerojatnije zbog vremenskih ograničenja, dio njezina ispita bio je praktički nečitljiv.

Zaključak

Na temelju istrage o toj pritužbi Ombudsman je zaključuje sljedećim zaključkom:

Komisija je riješila prvi aspekt pritužbe.

S obzirom na nedavne promjene u sudskoj praksi Službeničkog suda i zaključke donesene na temelju uvida u spise Komisije, ne mogu se utvrditi nepravilnosti u postupanju u pogledu drugog aspekta pritužbe.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

Emily O'Reilly

Europski ombudsman
u Strasbourgu, 17/06/15

[1] Mišljenje Komisije odnosilo se samo na aspekt (a) tvrdnje, odnosno na prethodno utvrđene kriterije za evaluaciju, ali se nije odnosilo na aspekt (b) u pogledu obrazaca za evaluaciju.

[2] Predmet F-127/11 od 21. veljače 2014. Gonzalo de Mendoza Asensi protiv Europske komisije, još nije objavljen u ECR-u, stavak 99.