Okolnosti pritužbe

1. Ovaj se predmet odnosi na sastav Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (EGE).

2. Predsjednik Europske komisije donio je 10. siječnja 2011. odluku o imenovanju članova EGE-a za mandat 2011. – 2016. U skladu s tom odlukom to savjetodavno tijelo sastoji se od 15 članova koji su odabrani među prijavama zaprimljenima nakon poziva na iskaz interesa. U odluci je nadalje navedeno da je Komisija nastojala osigurati da u EGE-u postoji odgovarajući raspon stručnih vještina i iskustva.

3. Podnositelj pritužbe, udruga civilnog društva, pisao je 24. lipnja 2011. Komisiji navodeći da je, prema njezinu mišljenju, u EGE-u postojala prekomjerna zastupljenost članova povezanih s vjerskim pokretima. Podnositelj pritužbe dodao je da EGE nije uključivao nijednog člana koji pripada zajednici nevjernika, što je diskriminacija. U tom je pogledu podnositelj pritužbe napomenuo da, prema dvama istraživanjima Eurobarometra, samo 52 % Europljana ima vjerska uvjerenja.

4. Komisija je 11. srpnja 2011. odgovorila. Naveo je da je EGE neovisno, pluralističko i pluriddisciplinarno tijelo koje savjetuje Komisiju u pogledu etičkih pitanja koja se odnose na znanost i nove tehnologije. Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe da je zaprimila 152 zahtjeva nakon poziva na iskaz interesa objavljenog na internetskim stranicama EGE-a. Komisija je navela da se odluka o sastavu EGE-a temeljila na sljedećim kriterijima:

(i) osiguravanje uravnotežene zastupljenosti triju glavnih relevantnih disciplina, a to su 1. etika, teologija i humanističke znanosti, 2. pravo i 3. medicina i biologija;

ii. odgovarajuće iskustvo u području znanosti i tehnologija te uvođenje novih kompetencija;

iii. osiguravanje odgovarajuće ravnoteže između članova EGE-a koji su ponovno imenovani i novoimenovanih članova;

iv. osiguravanje uravnotežene zemljopisne zastupljenosti;

v. dobre odnose s nacionalnim etičkim povjerenstvima; i

vi. Osiguravanje odgovarajuće ravnoteže između muškaraca i žena.

5. Komisija je dodala da svaki član mora potpisati izjavu u kojoj se obvezuje dati svoj savjet neovisno i bez vanjskog uplitanja.

6. Podnositelj pritužbe ponovno je 8. kolovoza 2011. pisao Komisiji. Dovodi u pitanje uključivanje "teologije" kao relevantne discipline, dok se "nereligijska filozofija" ne spominje kao relevantna disciplina. Nadalje, podnositelj pritužbe napomenuo je da su 6 od 15 članova bili profesori teologije (uključujući svećenika i časnu sestru), a 3 druga člana podučavala su na katoličkim sveučilištima.[1] Stoga, prema mišljenju podnositelja pritužbe, 9 članova predstavljalo je europsku vjersku zajednicu. Stoga je podnositelj pritužbe zatražio od Komisije da navede koji su članovi imenovani kako bi zastupali stajališta europske nereligiozne zajednice.

7. Podnositelj pritužbe tvrdi da Komisija nije odgovorila na taj dopis.

8. Podnositelj pritužbe podnio je 23. siječnja 2012. ovu pritužbu Ombudsmanu.

Predmet istrage

9. Podnositelj pritužbe iznio je sljedeće navode i tvrdnje koji su uključeni u istragu Europskog ombudsmana:

Tvrdnje:

(1) Komisija nije osigurala da je Europska skupina za etiku u znanosti i novim tehnologijama (EGE), u svojem sadašnjem sastavu, neovisno i pluralističko tijelo.

(2) Komisija nije pružila zadovoljavajuće objašnjenje zašto se teologija smatra jednom od relevantnih disciplina za članstvo u EGE-u, a filozofija nije.

Zahtjevi:

(1) Komisija bi trebala preispitati sastav EGE-a kako bi se osiguralo da je on uistinu neovisno i pluralističko tijelo.

(2) Komisija bi trebala osigurati da kriteriji koji se upotrebljavaju za imenovanje članova EGE-a nisu diskriminirajući i da ne dovode do prekomjerne zastupljenosti određenih vjerskih skupina ili vjerskih skupina općenito.

Istraga

10. Ombudsmanica je 16. veljače 2012. pozvala Komisiju da dostavi mišljenje o navedenim navodima i tvrdnjama.

11. Komisija je 19. lipnja 2012. dostavila svoje mišljenje, koje je proslijeđeno podnositelju pritužbe na očitovanje.

12. Podnositelj pritužbe podnio je svoja očitovanja 13. rujna 2012.

13. Podnositelj pritužbe dostavio je Europskom ombudsmanu dodatne informacije 10. siječnja 2013.

14. Ombudsmanica je 26. kolovoza 2013. provela dodatne istrage.

15. Komisija je 30. listopada 2013. dostavila svoj odgovor koji je proslijeđen podnositelju pritužbe na očitovanje.

16. Podnositelj pritužbe dostavio je 28. studenoga 2013. svoja očitovanja na odgovor Komisije.

Analiza i zaključci Europskog ombudsmana

A. Tvrdnja o nedostatku neovisnosti i pluralizma u sastavu EGE-a i povezana tvrdnja

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

17. Podnositelj pritužbe u svojoj je pritužbi naveo da su diskrecijske ovlasti Komisije u pogledu imenovanja članova EGE-a ograničene potrebom da se osigura da je EGE neovisno, pluralističko i multidisciplinarno tijelo.

18. U tom pogledu podnositelj pritužbe tvrdio je, kao prvo, da su kršćanski pokreti prekomjerno zastupljeni, dok su druga vjerska ili filozofska stajališta (kao što je skupina nevjernika) nedovoljno zastupljena ili čak uopće nisu zastupljena. Podnositelj pritužbe istaknuo je da su pet [2] od petnaest članova bili profesori katoličke ili protestantske teologije, a tri druga profesori na katoličkim sveučilištima. Osim toga, drugi član pripadao je vjerskom poretku. Tako je devet od petnaest članova došlo iz kršćanskog svijeta, što je, prema mišljenju podnositelja pritužbe, predstavljalo jasnu pretjeranu zastupljenost.

19. Kao drugo, podnositelj pritužbe izrazio je sumnje u pogledu toga hoće li bliske veze koje postoje između određenih članova EGE-a i Katoličke crkve ugroziti njihovu neovisnost. Konkretno, podnositelj pritužbe istaknuo je da su članovi EGE-a uključivali dva svećenika i jednog člana vjerskog reda, koji su dali zakletvu poslušnosti Crkvi.

20. Komisija je u svojem mišljenju naglasila da je izbor članova EGE-a proveden potpuno transparentno nakon javnog poziva na iskaz interesa. Poziv je objavljen na internetskoj stranici EGE-a, a od nacionalnih etičkih vijeća, kao i od ekvivalentnog tijela Vijeća Europe, zatraženo je da šire informacije.

21. Kad je riječ o pitanju neovisnosti, Komisija je navela da se članovi EGE-a imenuju ad personam i ne predstavljaju države članice, političke stranke, lobističke skupine ili religije. Osim toga, potpisali su izjavu u kojoj se navodi da će služiti u svoje ime i da na njih neće utjecati nijedna treća strana.

22. U svojem odgovoru na daljnje istrage Europskog ombudsmana Komisija je odbacila argument podnositelja pritužbe da bi obveze koje su potencijalni članovi preuzeli prema određenoj vjerskoj skupini utjecale na njihovu neovisnost ili spriječile njihovo imenovanje članovima. Komisija smatra da bi to bilo u suprotnosti s člankom 10. (sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti) i člankom 21. (zabrana diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja) Povelje EU-a o temeljnim pravima.

23. Što se tiče pitanja pluralizma, Komisija je u svojem mišljenju naglasila da razmatranja o vjerskim uvjerenjima tužiteljâ nisu imala ulogu u odabiru stručnjaka. Prema njegovu mišljenju, sastav EGE-a odražava zemljopisnu, rodnu i dobnu raznolikost njegovih članova, kao i njihovo raznoliko znanje i stručnost.

24. U svojem odgovoru na daljnje istrage Komisija je dodala da nije zatražila nikakve informacije o vjerskim ili osobnim uvjerenjima kandidata. Komisija je smatrala da se vjerska ili osobna uvjerenja ne bi trebala upotrebljavati kao kriterij za odabir kandidata jer bi to bilo u suprotnosti s Poveljom o temeljnim pravima.

25. Naposljetku, kad je riječ o tvrdnji podnositelja pritužbe da bi Komisija trebala revidirati sastav EGE-a, Komisija je tvrdila da je, s obzirom na prethodna razmatranja, takva reforma bila nepotrebna prije novog mandata EGE-a, počevši od 2016.

26. Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima smatrao da je stajalište Komisije bilo „formalističko” jer je tvrdio da je neovisnost članova zajamčena njihovim imenovanjem ad personam i potpisivanjem izjave o neovisnosti. Podnositelj pritužbe smatra da bi argumente Komisije koji se temelje na Povelji trebalo odbiti.

27. Kad je riječ o pitanju pluralizma, podnositelj pritužbe tvrdio je da činjenica da članovi EGE-a imaju različita područja stručnosti i da postoji zemljopisna, rodna i dobna raznolikost nije relevantna za potrebe ove pritužbe. Prema njezinu mišljenju, činjenica da je katolička, protestantska ili muslimanska, s jedne strane, i svjetovna (npr. laična, agnostička ili ateistička), s druge strane, ima ključan utjecaj na procjenu etičkih pitanja. Podnositelj pritužbe naglasio je da svjetovni pokret uopće nije bio zastupljen.

28. Podnositelj pritužbe nadalje je istaknuo da Komisija nije komentirala prekomjernu zastupljenost članova koji su povezani s vjerskim skupinama i odsutnost predstavnika sekularnog pokreta. Stoga je podnositelj pritužbe smatrao da je Komisija priznala to pitanje i stoga je prihvatila da je diskriminirala (barem de facto) svjetovni pokret.

Procjena Europskog ombudsmana

29. Ombudsmanica napominje da se člankom 3. stavkom 2. prvom alinejom odluke Komisije o produljenju mandata EGE-a [3] predviđa sljedeće:

„Članovi se imenuju ad personam. Zastupnici djeluju u osobnom svojstvu i od njih se traži da savjetuju Komisiju neovisno o bilo kakvom vanjskom utjecaju. EGE je neovisan, pluralistički i multidisciplinaran.”

30. Osim toga, kad je riječ o kriterijima prihvatljivosti, u pozivu na iskaz interesa navedeno je sljedeće:

„Podnositelj zahtjeva mora imati:

• sveučilišna diploma iz jednog od sljedeća tri široka područja:

etika / filozofija / teologija,

Zakon, i

Znanost"

31. U pozivu na iskaz interesa nadalje je bilo predviđeno da podnositelji zahtjeva moraju priložiti izjavu o obvezi djelovanja neovisno o bilo kakvom vanjskom utjecaju.

32. Kad je riječ o argumentima iznesenima u ovom predmetu koji se odnose na pitanje neovisnosti, Ombudsman razumije zadrške podnositelja pritužbe koje se odnose na osobe koje su usko povezane s određenom religijom, posebno one koje su dale „prisegu poslušnosti” ili „ilegiju”. Međutim, Ombudsmanica napominje da se, kako je naglasila Komisija, članovi imenuju na osobnoj osnovi i da moraju potpisati izjavu o neovisnosti. Prema mišljenju Europskog ombudsmana, "neovisnost" koja se zahtijeva u ove svrhe podrazumijeva da bi članovi EGE-a trebali djelovati u skladu sa svojom savješću i ne bi trebali prihvaćati vanjske upute ili naredbe (uključujući one bilo koje vjerske skupine) u vezi s posebnim pitanjima koja su dužni razmotriti. U ovom slučaju to bi značilo da član vjerske skupine ne bi trebao tražiti ni prihvaćati upute svoje "hijerarhije" ili skupine o posebnim pitanjima koja je dužan razmotriti u okviru EGE-a. Nema naznaka da bi bilo koji član EGE-a zatražio ili prihvatio posebne upute bilo koje treće strane protivno proglašenju neovisnosti.

33. Osim toga, Komisija je tvrdila da bi isključivanje određenih osoba kao potencijalnih članova EGE-a samo zato što imaju određene veze s vjerskim skupinama vjerojatno bilo protivno članku 10. (sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi) i članku 21. (zabrana diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja) Povelje o temeljnim pravima. U tom pogledu Ombudsman smatra da bi doista bilo vrlo upitno isključiti iz EGE-a određene osobe samo zbog njihove vjernosti određenoj vjerskoj skupini.

34. Stoga Ombudsman smatra da se argumenti podnositelja pritužbe u pogledu nedostatka neovisnosti određenih članova EGE-a ne mogu prihvatiti.

35. Kad je riječ o pitanju pluralizma, ombudsmanica smatra da je Komisija imala pravo tražiti pluralizam u sastavu EGE-a u pogledu zemljopisnog podrijetla, spola, dobi te znanja i stručnosti članova. Nadalje, podnositelj pritužbe nije osporio da je sastav EGE-a bio „pluralistički” u pogledu tih kriterija.

36. Međutim, podnositelj pritužbe tvrdio je da sastav EGE-a nije pluralistički jer i. nije uključivao predstavnike „sekularnog pokreta” i ii. članovi povezani s vjerskim pokretima bili su prekomjerno zastupljeni.

37. Što se tiče točke i., Komisija je naglasila da razmatranja o vjerskim uvjerenjima (ili njihovoj odsutnosti) tužiteljâ ne bi trebala i nisu imala ulogu u odabiru stručnjaka. Ombudsmanica smatra da je to u načelu ispravan pristup.

38. Međutim, treba napomenuti da je pitanje vjerskih uvjerenja bilo barem implicitno u jednom od kriterija prihvatljivosti ako je teologija utvrđena kao jedna od relevantnih disciplina. Pučki pravobranitelj smatra da je vjerojatnije da će osobe koje imaju diplomu iz teologije imati vjerska uvjerenja. S obzirom na to, čini se da stajalište podnositelja pritužbe nije potpuno nerazumno. Međutim, treba napomenuti i da bi kandidati također mogli imati pozadinu u etici, filozofiji, znanosti i pravu. Osobe bez vjerskih uvjerenja bile su stoga savršeno sposobne prijaviti se za članstvo u EGE-u, pod uvjetom da su imale iskustva u jednoj od tih disciplina. Europski ombudsman stoga nije uvjeren prvim argumentom podnositelja pritužbe. Međutim, smatra da je korisno iznijeti dodatnu primjedbu u tom pogledu.

39. Kad je riječ o točki ii., ombudsmanica podsjeća da se slaže sa stajalištem Komisije da razmatranja koja se odnose na vjerska uvjerenja (ili njihovu odsutnost) kandidata ne bi trebala imati ulogu u odabiru članova EGE-a. U teoriji se očito ne može isključiti da bi sastav EGE-a koji proizlazi iz tog odabira ipak mogao izazvati legitimnu zabrinutost u pogledu pluralističke prirode tog tijela. Međutim, Ombudsman smatra da bi Komisija samo u ekstremnim slučajevima bila obvezna ponovno razmotriti rezultat svojeg početnog postupka odabira.

40. Što se tiče ovog predmeta, podnositelj pritužbe u biti se poziva na argument prema kojem je, prema njegovu mišljenju, šest članova EGE-a bili profesori teologije ili su studirali teologiju te da su tri dodatna člana bili profesori na katoličkim sveučilištima. Podnositelj pritužbe smatra da su osobe s vjerskim uvjerenjima stoga bile prekomjerno zastupljene s obzirom na to da je, prema istraživanjima, malo više od 50 % stanovništva EU-a imalo vjerska uvjerenja. Europski ombudsman nije uvjeren u taj argument. Naime, čak i ako bi se prihvatili argumenti koje je podnositelj pritužbe iznio u pogledu devet predmetnih članova, nema naznaka da se sastav EGE-a ne može smatrati pluralističkim, s obzirom na to da se EGE sastojao od dodatnih šest članova.

41. Stoga Ombudsman smatra da ništa ne upućuje na to da je Komisija povrijedila svoju dužnost osiguravanja pluralizma u trenutačnom sastavu EGE-a.

42. S obzirom na prethodno navedeno, prva tvrdnja podnositelja pritužbe i povezana tvrdnja ne mogu se prihvatiti.

B. Tvrdnja o neuključivanju filozofije u relevantne discipline i povezane tvrdnje

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

43. Podnositelj pritužbe u svojoj je pritužbi kritizirao neuključivanje filozofije kao relevantne discipline, dok se teologija smatrala relevantnom disciplinom. Stoga je tvrdio da bi Komisija trebala osigurati da kriteriji korišteni za imenovanje članova EGE-a ne budu diskriminirajući i da ne dovedu do prekomjerne zastupljenosti određenih vjerskih skupina ili vjerskih skupina općenito.

44. Komisija je u svojem mišljenju pojasnila da je filozofija zapravo bila među relevantnim disciplinama za odabir članova EGE-a. Osim toga, dostavila je primjerak poziva na iskaz interesa kako bi potvrdila tu izjavu.

45. Osim toga, u svojem odgovoru na daljnja ispitivanja dodao je da je teologiju, filozofiju i etiku primjereno uključiti u poziv na iskaz interesa jer se svi oni odnose na moralni karakter ljudskih djela.

46. Naposljetku, Komisija je ponovila da bi bilo neprimjereno provesti odabir među potencijalnim kandidatima na temelju njihove vjere ili uvjerenja.

47. U svojim daljnjim očitovanjima podnositelj pritužbe tvrdio je da je uključivanje teologije kao relevantnog učenika de facto dovelo do prekomjerne zastupljenosti kršćanskog pokreta jer su u praksi jedine priznate diplome o teologiji one o kršćanskoj teologiji.

Procjena Europskog ombudsmana

48. Ombudsmanica smatra da je, s obzirom na tekst poziva na iskaz interesa i pojašnjenja koja je pružila Komisija, tvrdnja podnositelja pritužbe neutemeljena. Zapravo, filozofija je bila među relevantnim disciplinama za odabir članova EGE-a. Ombudsmanica napominje da podnositelj pritužbe to nije osporio u svojim očitovanjima.

49. Nadalje, Europski ombudsman dijeli stajalište Komisije da uključivanje teologije zajedno s filozofijom i etikom nije bilo neprimjereno jer se sve tri discipline odnose, među ostalim, na moralni karakter ljudskih djela. Točno je da je podnositelj pritužbe u svojim daljnjim očitovanjima tvrdio da su jedine priznate diplome o teologiji one o kršćanskoj teologiji. Međutim, čini se jasnim da podnositelj pritužbe do sada nije podnio taj argument Komisiji. Podnositelj pritužbe nije dostavio ni dokaze kojima bi potkrijepio svoj argument. Osim toga, prema shvaćanju Ombudsmana, čini se da mnoga sveučilišta i akademske ustanove u različitim državama članicama nude studije o religijama koje nisu kršćanstvo.

50. Pitanje navodne prekomjerne zastupljenosti vjerskih skupina već je riješeno u okviru ispitivanja prve tvrdnje (vidjeti točke 35. do 41. ovog mišljenja).

51. Stoga se druga tvrdnja podnositelja pritužbe i povezana tvrdnja ne mogu prihvatiti.

C. Zaključci

Na temelju istrage o toj pritužbi Ombudsman je zaključuje sljedećim zaključkom:

U ovom slučaju nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

Daljnja primjedba

U trenutku obnove sastava EGE-a Komisija bi mogla razmotriti pojašnjenje u pozivu na iskaz interesa da se vjerska ili osobna uvjerenja ne uzimaju u obzir pri odabiru i da se „sekularni” kandidati pozivaju na prijavu.

 

Emily O'Reilly

Sastavljeno u Strasbourgu 25. veljače 2014.

---

[1] Kako je navedeno u točki 18., podnositelj pritužbe naknadno je malo razlikovao svoje stajalište u tom pogledu.

[2] Iako je u svojoj prethodnoj korespondenciji s Komisijom podnositelj pritužbe tvrdio da je postojalo šest profesora teologije (vidjeti točku 6. ovog mišljenja), u pritužbi Ombudsmanu ta je brojka smanjena na pet. Nadalje, podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima o mišljenju Komisije napomenuo da je šest članova studiralo teologiju.

[3] Odluka od 13. prosinca 2009., C(2009) 10353 final.