Strasbourg, 7. studenoga 2007.

Poštovani gospodine X.,

Dana 14. veljače 2006. podnijeli ste pritužbu Europskom ombudsmanu protiv Europske komisije u vezi s odlukom povjerenstva za odabir da vaše ime ne uvrsti na popis uspješnih kandidata koji se objavljuje na internom natječaju COM/PA/04.

Pritužbu sam 14. ožujka 2006. proslijedio predsjedniku Komisije. Komisija je svoje mišljenje poslala 5. srpnja 2006.

Dana 6. srpnja 2006. proslijedio sam vam ga s pozivom na očitovanje, koji ste poslali 28. kolovoza 2006.

Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene. Ispričavam se na vremenu koje je bilo potrebno za rješavanje Vaše pritužbe.

COMPLAINT

Prema podnositelju pritužbe, relevantne činjenice bile su, ukratko, sljedeće:

Podnositelj pritužbe, dužnosnik Europske komisije, sudjelovao je 2004. u internom natječaju („concours de passage de catégorie”) COM/PA/04 – opcija „Programiranje i upravljanje projektima unutar i izvan Europske unije”, koji je Komisija organizirala radi sastavljanja popisa uspješnih kandidata za zapošljavanje administratora razreda A7/A6.

Komisija je 30. listopada 2004. obavijestila podnositelja pritužbe da je položio predselekcijske testove te ga je 3. prosinca 2004. pozvala da sudjeluje na usmenom testu.

U svojem dopisu od 3. prosinca 2004. Komisija je obavijestila podnositelja pritužbe da će „na vaš dolazak dobiti primjerak testa c) (pisani dio usmenog testa) koji ćete predočiti i razviti tijekom usmenog testa koji će trajati 45 minuta.” Kako biste položili usmeni test, kandidati su morali dobiti najmanje 50 bodova od ukupno 100. Kandidati koji su na usmenom testiranju (b) postigli najbolje ocjene bit će uvršteni na popis uspješnih kandidata.

Valja napomenuti da, iako je u Obavijesti o natječaju navedeno da kandidati za pisani test (c) moraju pripremiti samo jednu od dviju tema po svojem izboru, podnositelj pritužbe odlučio je odgovoriti na te dvije teme.

Usmeni test podnositelja pritužbe održan je 14. siječnja 2005. Podnositelj pritužbe smatra da su mu uvjeti u kojima je proveden usmeni test bili štetni zbog triju razloga:

1. Podnositelj pritužbe istaknuo je da članovi povjerenstva za odabir nisu dovoljno upoznati s jednim od područja u kojima su postavljena pitanja, odnosno s bazom podataka „ABAC”.
2. Podnositelj pritužbe izjavio je da je bio diskriminiran zbog toga što povjerenstvo za odabir nije poštovalo pismo saziva od 3. prosinca 2004. Podnositelj pritužbe smatra da mu, suprotno pismu saziva u kojem se navodi da kandidati tijekom intervjua moraju predočiti i izraditi dio (c) svojih pisanih testova, nikada nisu postavljena pitanja koja se odnose na dio (c) njegova pisanog testa tijekom intervjua. Podnositelj pritužbe istaknuo je da su drugim kandidatima postavljena pitanja o dijelu (c) njihovih pisanih testova i da su mu dva kandidata priložila svjedočenje o pritužbi kako bi potkrijepili to stajalište.
3. Podnositelj pritužbe izjavio je da je bio žrtva daljnje diskriminacije u vezi s odabirom teme koju je povjerenstvo za odabir odabralo za razgovor. Podnositelj pritužbe smatra da mu je, s obzirom na to da se u pisanom testu bavio obama temama (umjesto samo jednom, kako je predviđeno u Obavijesti o natječaju), trebalo dopustiti da u kontekstu naknadnog usmenog testa odabere bilo koju od tih dviju tema. Izjavio je da će odabrati prvu temu. Iako je obavijestio povjerenstvo za odabir da je pripremio samo prvi predmet pisanog testa (c) za usmeni test, povjerenstvo za odabir izvršilo je pritisak na njega da odgovori na pitanja o objema temama, za razliku od ostalih kandidata kojima su postavljena samo pitanja u pogledu područja njihova izbora.

Tužitelj je 3. veljače 2005. obaviješten da je dobio 52 od 100 bodova, ali da njegovo ime nije uvršteno na popis uspješnih kandidata, s obzirom na to da su najbolji kandidati dobili najmanje 69 od 100 bodova.

Podnositelj pritužbe podnio je 17. lipnja 2005. žalbu na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju protiv odluke povjerenstva za odabir da njegovo ime ne uvrsti na popis uspješnih kandidata. Podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da dostavi primjedbe o sljedećim trima navodima:

1. Povjerenstvo za odabir raspolagalo je nepotpunim tehničkim znanjem u području jednog od pitanja koja su mu postavljena.
2. Povjerenstvo za odabir nije poštovalo izjavu iz dopisa o sazivu od 3. prosinca 2004., koja je dovela do nejednakog postupanja.
3. Podnositelj pritužbe bio je žrtva nejednakog postupanja u vezi s predmetom intervjua koji je odabralo povjerenstvo za odabir.

U svojoj pritužbi na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju podnositelj pritužbe zahtijevao je organiziranje novog usmenog testiranja. Nadalje, zatražio je od Komisije da dokaže da su članovi povjerenstva za odabir znali za bazu podataka ABAC i da dostavi iskaze svih članova povjerenstva za odabir kako bi se potvrdilo da je podnositelj pritužbe obavijestio povjerenstvo za odabir da je pripremio samo prvu temu za usmeni test.

Tijelo za imenovanje obavijestilo je 14. listopada 2005. podnositelja pritužbe da je odlučilo potvrditi svoju odluku o neuvrštavanju njegova imena na popis uspješnih kandidata te je opovrgnulo njegove tri tvrdnje. Tijelo za imenovanje navelo je da, kad je riječ o prvom pitanju koje je istaknuo podnositelj pritužbe, povjerenstvo za odabir ima diskrecijsku ovlast u ocjenjivanju kandidata i da je tehničko znanje povjerenstva za odabir provjereno. Tijelo za imenovanje nadalje je istaknulo da je, kad je riječ o drugoj točki, povjerenstvo za odabir kandidatima postavilo pitanja s popisa koji je sastavljen prije testiranja i da podnositelj pritužbe nije dokazao da je bio žrtva diskriminacije. Kad je riječ o trećoj točki, tijelo za imenovanje navelo je da, s obzirom na to da se podnositelj pritužbe u pisanom dijelu bavio objema temama, povjerenstvo za odabir ima pravo odlučiti koja će se od tih dviju tema ispitati tijekom intervjua podnositelja pritužbe.

Nakon dopisa Komisije od 14. listopada 2005. podnositelj pritužbe zatražio je 17. studenoga 2005., na temelju Uredbe 1049/2001 EZ (1), pristup popisu pitanja postavljenih tijekom usmenog testiranja. Komisija je 9. prosinca 2005. podnositelju pritužbe odgovorila da ne postoji dokument u kojem se opisuju pitanja koja je povjerenstvo za odabir postavilo svakom kandidatu i da je tijekom usmenog testiranja povjerenstvo za odabir odabralo pitanja s unaprijed utvrđenog popisa pod nazivom „katalog pitanja”. Istog je dana podnositelj pritužbe podnio ponovni zahtjev za pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja. Komisija je 9. siječnja 2006. obavijestila podnositelja pritužbe da je rok za njegov odgovor produljen do 31. siječnja 2006. Komisija je 7. veljače 2006. obavijestila podnositelja pritužbe da takav popis postoji, ali da taj popis ne sadržava sva pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja. Komisija je nadalje obavijestila podnositelja pritužbe da se Uredba 1049/2001 EZ ne primjenjuje na njegov slučaj te mu je odbila dati pristup tom popisu na temelju članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju. Komisija je nadalje navela da bi, čak i ako bi se Uredba 1049/2001 EZ primjenjivala na predmet podnositelja pritužbe, predmetni dokument bio obuhvaćen iznimkom predviđenom u članku 4. stavku 3. drugoj alineji Uredbe. Stoga bi pristup navedenom dokumentu bio odbijen jer bi ozbiljno ugrozio proces odlučivanja institucije.

U svojoj pritužbi Ombudsmanu podnositelj pritužbe iznio je sljedeće navode:

1. Povjerenstvo za odabir raspolagalo je nepotpunim tehničkim znanjem u području jednog od pitanja koja su mu postavljena.
2. Nepoštovanje izjave povjerenstva za odabir iz Komisijina pisma saziva od 3. prosinca 2004. dovelo je do nejednakog postupanja.
3. Podnositelj pritužbe bio je žrtva nejednakog postupanja u vezi s odabirom teme za razgovor koji je provelo povjerenstvo za odabir.
4. Komisija je pogrešno odbila podnositelju pritužbe pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja.

Podnositelj pritužbe zatražio je da se njegov usmeni test za natječaj COM/PA/04 poništi i da se organizira novi usmeni test.

U zaključku svoje pritužbe Ombudsmanu podnositelj pritužbe naveo je da bi Komisija i. trebala dokazati da je povjerenstvo za odabir znalo za bazu podataka ABAC; ii. trebao bi Europskom ombudsmanu proslijediti spise svih kandidata na internom natječaju kako bi mogao provjeriti popis postavljenih pitanja; i iii. trebao bi dati iskaz svih članova povjerenstva za odabir u vezi s činjenicom da je podnositelj pritužbe obavijestio povjerenstvo da je pripremio samo prvu temu za razgovor.

Ombudsman je u svojem odgovoru od 14. ožujka 2006. obavijestio podnositelja pritužbe da je odlučio pokrenuti istragu o navodima i tvrdnjama koje je istaknuo. Međutim, Ombudsman je nadalje obavijestio podnositelja pritužbe da tri točke istaknute u zaključku njegove pritužbe shvaća kao prijedloge, a ne kao tvrdnje, koje bi se stoga razmatrale samo u slučaju da se tijekom ove istrage pojavi potreba.

INQUIRY

Mišljenje Komisije

Mišljenje Komisije o pritužbi sažeto je glasilo kako slijedi:

Što se tiče prigovora podnositelja pritužbe prema kojem je povjerenstvo za odabir raspolagalo nepotpunim tehničkim znanjem u području jednog od pitanja koja su mu postavljena

Povjerenstvo za odabir ispitalo je kandidata o jednom od središnjih pitanja pisanog teksta, odnosno o mogućnosti da različite službe Komisije višestruko financiraju isto događanje. Pisano pitanje posebno je postavilo "strategiju kako bi se izbjeglo ponavljanje takve vrste propusta u budućnosti". Povjerenstvo za odabir raspravljalo je o tom pitanju s podnositeljem pritužbe u usmenom dijelu ispita te je u svojoj pritužbi prepoznalo oklijevanja i poteškoće s kojima se suočio u rješavanju tog pitanja.

Prema mišljenju podnositelja pritužbe, povjerenstvo za odabir sastavilo je „točan” odgovor na pitanje, koji je zatim pokušao dokazati kao pogrešan. Ovaj točan odgovor potkrijepljen je odgovorom nepoznatog kolege iz Glavne uprave Komisije za proračun. Prema mišljenju tog kolege, baza podataka ABAC trebala je postati jedina baza podataka Komisije o ugovorima te bi u konačnici bila alat za izbjegavanje dvostrukog financiranja. Komisija je izjavila da bi se tim objašnjenjem radije podržao takozvani „točan odgovor”.

Komisija smatra da podnositelj pritužbe nije pravilno protumačio pitanje povjerenstva za odabir. Kao prvo, Komisija je istaknula da povjerenstvo za odabir nije sastavilo nikakvu vrstu „točnog” odgovora niti je čak sugeriralo da je za to pitanje postojao „točan” odgovor. Naime, povjerenstvo za odabir tijekom razgovora s kandidatima nikada nije navelo niti predložilo što bi bio „točan” odgovor na bilo koje od postavljenih pitanja. Drugo, pitanje „izbjegavanja ponavljanja takve vrste propusta u budućnosti” postavljeno je u prvom pitanju testa (c). Povjerenstvo za odabir pokrenulo je to pitanje sa svim kandidatima koji su odlučili odgovoriti na to pitanje. Stoga se prema podnositelju pritužbe postupalo jednako i nije mogao tvrditi da postavljena pitanja nisu bila povezana s pisanim dijelom usmenog testiranja. Kao treće, u ovom je slučaju povjerenstvo za odabir dodatno ispitalo podnositelja pritužbe u bazi podataka ABAC u pogledu sprečavanja dvostrukog financiranja. Međutim, povjerenstvo za odabir postavilo je to pitanje kako bi mu pomoglo da raspravi o prvotno postavljenom pitanju, s obzirom na to da je podnositelj pritužbe, kao što je sam priznao u svojoj pritužbi, imao poteškoća u rješavanju tog pitanja. Upućivanje na bazu podataka ABAC stoga je bio prijedlog koji mu je podnesen kako bi mogao iznijeti valjane argumente. U svakom slučaju, taj se prijedlog nije mogao smatrati izjavom da je baza podataka ABAC "rješenje" za "izbjegavanje ponavljanja ove vrste propusta u budućnosti".

Što se tiče tvrdnje podnositelja pritužbe da je nepoštovanje izjave povjerenstva za odabir iz Komisijina pisma saziva od 3. prosinca 2004. dovelo do nejednakog postupanja

Detaljno utvrđivanje pitanja koja je podnositelj pritužbe naveo u vezi s prethodnom tvrdnjom moglo bi se lako usporediti s tekstom prvog pisanog pitanja kako bi se dokazalo da je povjerenstvo za odabir doista formuliralo pitanja u vezi s pisanim tekstom.

Povjerenstvo za odabir nadalje je potvrdilo da je od podnositelja pritužbe, kao i od svih ostalih kandidata, vrlo izričito i jasno zatraženo da predstave i razviju predmet pisanog testa, koji je, kako je objašnjeno u sljedećoj točki, čak i ponovljen za oba pitanja.

Kad je riječ o tvrdnji podnositelja pritužbe da je bio žrtva nejednakog postupanja u pogledu odabira teme za razgovor koji je vodilo povjerenstvo za odabir

Izbor teme za pisani dio usmenog testiranja zapravo je dodijeljen svim kandidatima. Međutim, taj je odabir trebalo donijeti u „pisanoj” fazi, a ne u „usmenoj” fazi natječaja. Zapravo, tekst "testa (c)", koji je za pisani dio ovog natječaja dodijeljen kandidatima za sekciju "Programiranje i upravljanje projektima unutar i izvan Europske unije", jasno je naznačen i na naslovnici i na vrhu prve stranice - "Odgovorite na jedno od dva pitanja". Podnositelj pritužbe bio je jedini kandidat koji je odgovorio na oba pitanja.

Pri rješavanju te situacije povjerenstvo za odabir na početku intervjua obavijestilo je podnositelja pritužbe da neće zauzeti stajalište o činjenici da je odgovorio na oba pitanja umjesto samo na jedno. Povjerenstvo za odabir zatim je obavijestilo podnositelja pritužbe da će ga, kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema drugim kandidatima, saslušati samo u vezi s jednom od tema. Podnositelj pritužbe tvrdio je da jednako postupanje znači da je u toj fazi natječaja, odnosno u intervjuu, trebao odabrati jednu od tema. Prema Komisijinu mišljenju, to se nije činilo ispravnim, s obzirom na to da je od njega zatraženo da taj izbor donese u isto vrijeme kao i od drugih kandidata te stoga nije trebao odobriti poseban tretman u tom pogledu. Komisija je navela da je podnositelju pritužbe zapravo pružena veća vjerojatnost nego ostalim kandidatima.

Komisija je nadalje istaknula da se, nakon što je ponovno raspravljala o tom pitanju s povjerenstvom za odabir kako bi odgovorila na ovu pritužbu, čini očitim da povjerenstvo za odabir nije nepošteno postupalo prema podnositelju pritužbe. Naprotiv, da je povjerenstvo za odabir pogriješilo, moglo bi se samo reći da nije trebalo prihvatiti pisani dio usmenog testiranja kojim se očito nije poštovalo osnovno pravilo prema kojem bi trebalo odgovoriti samo na jedno od dvaju pitanja. Nakon što je primljen na razgovor, podnositelj pritužbe ostvario je korist od prvog stupnja povoljnog postupanja. Nadalje, povjerenstvo za odabir pristalo je postavljati pitanja i o drugoj temi koju je kandidat pripremio nakon što je ustrajao na tome da se samo pripremio za tu temu. Što se tiče prve teme, sva postavljena pitanja temeljila su se na unaprijed definiranim standardnim pitanjima koja su korištena za pripremu pitanja za sve ostale kandidate. Komisija je izjavila da se ponovno čini da je, ako je povjerenstvo za odabir pogriješilo, to bila relativna prednost podnositelja pritužbe. Stoga se činilo da tvrdnja podnositelja pritužbe nije opravdana.

Što se tiče tvrdnje podnositelja pritužbe da je Komisija pogrešno odbila pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja

Komisija je navela da je već odgovorila na taj podnesak u svojem odgovoru od 7. veljače 2006. na ponovni zahtjev podnositelja pritužbe podnesen u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1049/2001 EZ. U tom odgovoru od 7. veljače 2006. Komisija je objasnila da je, nakon temeljitog razmatranja različitih pitanja o kojima je riječ, došla do zaključka da rad povjerenstva za odabir mora biti tajan i da se stoga informacije koje se na njega izravno odnose ne mogu otkriti. Komisija je navela da se toj izjavi ne treba dodati ništa, čiju je presliku sam podnositelj pritužbe priložio dopisu o pritužbi.

Kad je riječ o zahtjevu podnositelja pritužbe da se njegov usmeni test poništi i da se organizira novi usmeni test

Komisija je navela da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Zajednice i s obzirom na neovisnost povjerenstava za odabir na natječajima, uprava nije bila ovlaštena izmijeniti ili poništiti svoje odluke. Ni u kojem slučaju nije imao ovlast odgovoriti na pritužbu prihvaćanjem podnositelja pritužbe na test. Samo je prvostupanjski sud imao ovlast nadzirati zakonitost odluke koju je donijelo vijeće.

Komisija je ponovila svoje stajalište da povjerenstvo za odabir nije nepošteno postupalo prema podnositelju pritužbe i da se čini da tvrdnja podnositelja pritužbe nije opravdana.

Primjedbe podnositelja pritužbe

Podnositelj pritužbe u svojem je odgovoru zadržao svoju pritužbu i ukratko iznio sljedeće dodatne primjedbe.

Podnositelj pritužbe naveo je da Komisija nije dokazala da članovi povjerenstva za odabir imaju potrebno tehničko znanje u području relevantnog pitanja. Nadalje je naveo da je oklijevao odgovoriti na pitanje postavljeno tijekom usmenog testiranja jer je povjerenstvo za odabir pogrešno navelo da je Pravilnikom o osoblju predviđena baza podataka ABAC.

Podnositelj pritužbe predložio je da bi Ombudsman trebao zatražiti pristup spisu koji se odnosi na njegov usmeni test jer su, prema njegovu mišljenju, svi članovi povjerenstva za odabir bili dužni navesti sva postavljena pitanja i sastaviti standardni odgovor na njih.

Podnositelj pritužbe naveo je da mu tijekom usmenog testiranja povjerenstvo za odabir nije postavilo nijedno pitanje u vezi s pisanim dijelom (c). Međutim, naveo je da mu je povjerenstvo za odabir postavilo pitanja o testu (c). Podnositelj pritužbe smatra da su dvama kandidatima postavljena pitanja u pisanom dijelu (c). Podnositelj pritužbe opovrgnuo je prijedlog da je od povjerenstva za odabir zatražio da mu postavi pitanja o drugoj temi testa (c).

Podnositelj pritužbe nadalje je naveo da u Obavijesti o natječaju nije pronašao informacije na temelju kojih bi kandidati morali odabrati temu za pisani dio usmenog testiranja tijekom „pisane” faze, a ne „usmene” faze natječaja.

Kad je riječ o zahtjevu za pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja, podnositelj pritužbe naveo je da se taj popis odnosi na objektivne informacije koje treba razlikovati od postupka odlučivanja povjerenstva za odabir te da mu stoga treba omogućiti pristup tom popisu. U tom je kontekstu podnositelj pritužbe istaknuo da su nakon natječaja svi kandidati vodili ispitni list s predmetom pisanih testova i da nije vidio razliku između takvih pitanja i pitanja postavljenih tijekom usmenih testova. Podnositelj pritužbe smatra da bi popis pitanja upućenih kandidatu trebalo arhivirati u njegovu dosjeu i da bi trebao biti dostupan na zahtjev kako bi se olakšala moguća provjera je li povjerenstvo za odabir postupilo u skladu s Obavijesti o natječaju i je li poštovalo načelo jednakog postupanja.

Podnositelj pritužbe predložio je da se informacije koje su kandidatima dane u Obavijesti o natječaju u pogledu žalbenih sredstava izmijene i da se navede da samo prvostupanjski sud može izmijeniti ili poništiti odluku koju je donijelo povjerenstvo za odabir.

ODLUKA

1 Navodno nepotpuno tehničko znanje povjerenstva za odabir u području jednog od pitanja upućenih podnositelju pritužbe

1.1 Podnositelj pritužbe, dužnosnik Europske komisije, sudjelovao je 2004. godine u internom natječaju (" concours de passage de catégorie") COM/PA/04, opcija "Programiranje i upravljanje projektima unutar i izvan Europske unije". Podnositelj pritužbe obaviješten je da je položio predselekcijski test i pozvan je da sudjeluje na usmenom testu. Podnositelj pritužbe smatra da su mu uvjeti u kojima je proveden usmeni test bili štetni. Tužitelj je 3. veljače 2005. obaviješten da je dobio 52 od 100 bodova, ali da njegovo ime nije uvršteno na popis uspješnih kandidata, s obzirom na to da su najbolji kandidati dobili najmanje 69 od 100 bodova.

Podnositelj pritužbe u svojoj je pritužbi naveo da povjerenstvo za odabir raspolaže nepotpunim tehničkim znanjem u području jednog od pitanja koja su mu postavljena. Svoju je tvrdnju temeljio na pitanju koje mu je postavio Odbor o tome može li se baza podataka ABAC smatrati sredstvom za sprečavanje dvostrukog financiranja od strane različitih službi Komisije.

1.2 Komisija je u svojem mišljenju navela da je povjerenstvo za odabir u usmenom dijelu ispitivanja ispitalo podnositelja pritužbe o jednom od središnjih pitanja pisanog teksta, odnosno o mogućnosti da različite službe Komisije izbjegnu višestruko financiranje istog događaja. Kad je riječ o pitanju kako spriječiti dvostruko financiranje, povjerenstvo za odabir ispitalo je podnositelja pritužbe i u bazi podataka ABAC. Međutim, to je bilo važno kako bi se podnositelju pritužbe pomoglo da dodatno raspravi o prvotno postavljenom pitanju jer je, kao što je to priznao u svojoj pritužbi, imao poteškoća u rješavanju tog pitanja. Stoga je upućivanje na bazu podataka ABAC bilo „prijedlog” koji mu je trebao omogućiti da iznese valjane argumente. U svakom slučaju, činjenica da je povjerenstvo za odabir postavilo takvo pitanje ne može se smatrati izjavom da je baza podataka ABAC „rješenje” za izbjegavanje dvostrukih plaćanja.

1.3 Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima naveo da Komisija nije dokazala da povjerenstvo za odabir raspolaže tehničkim znanjem u području relevantnog pitanja. Aludirao je na činjenicu da je povjerenstvo za odabir, time što je impliciralo da je baza podataka ABAC „rješenje” za izbjegavanje dvostrukih plaćanja, pokazalo da nema dovoljno tehničkog znanja.

1.4 Ombudsmanica napominje da su, u skladu s glavom V. Obavijesti o natječaju COM/PA/04, kandidati morali polagati (a) predselekcijske testove i (b) usmene testove. Usmeni test sastojao se od elemenata (c) i (d), i to:

"c) Pisani dio, koji se naposljetku temelji na dosjeu (…). Kandidat će taj test predstaviti i razviti tijekom usmenog testa d). Pisani dio neće biti ispravljen.

d) Usmeni dio sastoji se od razgovora s povjerenstvom za odabir. Razgovorom će se uzeti u obzir (...) pisani dio c).

Cilj je usmenog dijela ocijeniti sposobnost kandidata da izvršavaju funkcije kategorije A. Ta se procjena odnosi na sposobnost zaključivanja, vještine pisanja (razvoj ideja i sastavljanje na obrazložen, strukturiran i logičan način); vještine u pogledu analize i sinteze; i znanje o politikama Europske unije i Zajednice.

1.5 Ombudsman želi podsjetiti da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Zajednice (3), ocjene koje povjerenstvo za odabir daje pri ocjenjivanju znanja i sposobnosti kandidata, kao i odluke kojima utvrđuje da kandidat nije prošao test, predstavljaju izraz vrijednosne prosudbe. Oni su obuhvaćeni širokom diskrecijskom ovlašću povjerenstva za odabir te ih sudovi Zajednice mogu preispitati samo ako je došlo do očitog kršenja pravila kojima se uređuje rad povjerenstva za odabir.

1.6 U ovom slučaju Ombudsmanica napominje da je, prema mišljenju podnositelja pritužbe, povjerenstvo za odabir pogrešno navelo da je "točan odgovor" na spornom usmenom testiranju baza podataka ABAC. Komisija je opovrgnula taj argument i navela da je upućivanje na bazu podataka ABAC samo „prijedlog” podnositelju pritužbe kako bi mu se pomoglo u iznošenju valjanih argumenata. Komisija je tvrdila da se taj „prijedlog” ne može smatrati izjavom da je baza podataka ABAC „rješenje” problema dvostrukog financiranja.

Ombudsmanica smatra da se Komisijino objašnjenje činjenica, odnosno da je njezino upućivanje na bazu podataka ABAC bio „prijedlog” osmišljen kako bi se podnositelju pritužbe omogućilo da razradi pitanje koje mu je postavljeno, a ne činjenična izjava u pogledu upotrebe baze podataka ABAC, čini dosljednim i razumnim.

1.7 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica smatra da podnositelj pritužbe nije dokazao da je povjerenstvo za odabir raspolagalo nepotpunim tehničkim znanjem u području jednog od pitanja koja su mu postavljena. Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u vezi s tom tvrdnjom.

2 Navodna nejednakost u postupanju zbog toga što povjerenstvo za odabir navodno nije poštovalo izjavu iz dopisa o sazivu

2.1 Podnositelj pritužbe tvrdio je da je nepoštovanje izjave povjerenstva za odabir iz Komisijina pisma saziva od 3. prosinca 2004. dovelo do nejednakog postupanja. U prilog svojoj tvrdnji podnositelj pritužbe naveo je da mu, suprotno tekstu dopisa o sazivanju, u skladu s kojim su kandidati tijekom intervjua morali predstaviti i sastaviti pisani dio (c), tijekom intervjua nikad nisu postavljena nikakva pitanja u vezi s tim dijelom. Međutim, podnositelj pritužbe istaknuo je da su drugim kandidatima postavljena pitanja u pisanom dijelu (c).

2.2 Komisija je u svojem mišljenju navela da se detaljno utvrđivanje pitanja koja je podnositelj pritužbe naveo u vezi sa svojom prvom tvrdnjom može lako usporediti s tekstom prvog pisanog pitanja kako bi se dokazalo da je povjerenstvo za odabir doista formuliralo pitanja u vezi s pisanim tekstom. Povjerenstvo za odabir nadalje je potvrdilo da je od podnositelja pritužbe, kao i od svih ostalih kandidata, vrlo izričito i jasno zatraženo da predstavi i razvije temu pisanog testa.

2.3 Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima naveo da mu tijekom usmenog testiranja povjerenstvo za odabir nije postavilo nijedno pitanje u pisanom obliku (c). Međutim, naveo je da mu je povjerenstvo za odabir postavilo pitanja o predmetu testa (c). Podnositelj pritužbe smatra da su dvama kandidatima postavljena pitanja u pisanom dijelu (c).

2.4 Ombudsmanica napominje da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Zajednice, povjerenstvo za odabir ima široku diskrecijsku ovlast u pogledu načina i detaljnog sadržaja testova predviđenih u okviru natječaja. Sud ne može preispitivati načine provedbe testiranja, osim u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo da se prema kandidatima jednako postupalo i da je izbor među njima bio objektivan.

2.5 Europski ombudsman podsjeća da je načelo nediskriminacije i jednakog postupanja temeljno načelo prava Zajednice, utvrđeno u članku 13. Ugovora o EZ-u kao i u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. To je načelo dodatno ponovljeno u članku 1. točki (d) Pravilnika o osoblju prema kojem je „zabranjena svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi (...). (...)". Kako je utvrđeno sudskom praksom sudova Zajednice (4), načelo jednakog postupanja ili nediskriminacije zahtijeva da se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano, odnosno ako se temelji na objektivnim kriterijima.

2.6 Ombudsmanica napominje da je, kao što je Komisija navela u svojem mišljenju i u skladu s uobičajenom praksom natječaja organiziranih za zapošljavanje u europskim institucijama, kandidatima ponuđen izbor između dva pitanja za pisani test (c), ali su morali pripremiti samo jednu temu. Međutim, podnositelj pritužbe naveo je da je odlučio odgovoriti na oba pitanja postavljena u pisanom testu (c) kako bi dokazao da je mogao brzo raditi.

2.7 U ovom slučaju Ombudsman ističe da ga je Komisija, nakon što je obavijestila podnositelja pritužbe o njegovu uspjehu na predselekcijskim testovima, dopisom od 3. prosinca 2004. pozvala da sudjeluje na usmenom testu natječaja. Ombudsman nadalje napominje da je Komisija u svojem pismu saziva napisala sljedeće:

„Pri dolasku ćete dobiti primjerak testa c) (pisani dio usmenog testa) koji ćete predočiti i razviti tijekom usmenog testa koji će trajati 45 minuta.”

2.8 Ombudsmanica primjećuje da se u gore navedenom pismu saziva ne navodi da će se od kandidata tražiti da iznesu i razviju "pitanje" koje je postavljeno na pisanom testu, već da će se od njih tražiti da iznesu i razviju odgovore koje su kandidati dali na pisanim testovima.

Ombudsmanica napominje da, da je odabir odabrao samo postaviti podnositelju pritužbe pitanja u vezi s jednom temom, umjesto da se usredotoči na konkretan odgovor podnositelja pritužbe, on ne bi poštovao pismo saziva te stoga ne bi jednako postupao prema svim kandidatima.

Na usmenom testiranju povjerenstvo za odabir prvotno je obavijestilo podnositelja pritužbe da će ga intervjuirati samo o jednoj temi. Međutim, povjerenstvo za odabir naknadno mu je pristalo postaviti pitanja o drugoj temi na koju je podnositelj pritužbe odgovorio pisanim testom. Ombudsmanica zaključuje da je, s obzirom na to da je povjerenstvo za odabir postavilo pitanja u vezi s predmetom obaju pitanja na koja je podnositelj pritužbe odgovorio na pisanom testu, povjerenstvo za odabir doista temeljilo svoja pitanja na usmenom testu na odgovoru podnositelja pritužbe na pisani test.

Ombudsman stoga smatra da je, s obzirom na posebne parametre usmenog testiranja podnositelja pritužbe, izjava iz pisma saziva doista poštovana i da se stoga prema podnositelju pritužbe nije postupalo drukčije nego prema drugim kandidatima.

2.9 U tim okolnostima Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u vezi s tom tvrdnjom.

3 Navodna nejednakost u postupanju u pogledu odabira teme za razgovor koji provodi povjerenstvo za odabir

3.1 Podnositelj pritužbe tvrdio je da je bio žrtva nejednakog postupanja u vezi s izborom predmeta intervjua povjerenstva za odabir.

3.2 Komisija je u svojem mišljenju navela da je izbor predmeta za pisani dio usmenog testiranja zapravo dodijeljen svim kandidatima. Međutim, taj je odabir trebalo donijeti tijekom „pisane” umjesto usmene” faze natječaja. Naime, u tekstu "testa (c)", koji je dan kandidatima za sekciju "Programiranje i upravljanje projektima unutar i izvan Europske unije" pisanog dijela ovog natječaja, jasno je naznačeno i na naslovnici i na vrhu prve stranice: "Odgovorite na jedno od dva pitanja". Podnositelj pritužbe bio je jedini kandidat koji je odgovorio na oba pitanja.

3.3 Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima naveo da u Obavijesti o natječaju nije pronašao informacije na temelju kojih bi kandidati morali odabrati temu za pisani dio usmenog testiranja tijekom "pisane" faze natječaja, a ne "usmene". Podnositelj pritužbe nadalje je naveo da nikada nije zatražio da mu povjerenstvo za odabir postavi pitanja o drugoj temi testa (c).

3.4 U ovom slučaju Ombudsman napominje da iz Obavijesti o natječaju proizlazi da će povjerenstvo za odabir tijekom usmenog testiranja od kandidata zatražiti da iznesu i razviju odgovor koji su dali na pisani test c). Ombudsmanica napominje da je, kao i za sve ostale kandidate, od podnositelja pritužbe zatraženo da odgovori na pitanja koja se temelje na njegovu odgovoru na pisanom testu.

3.5 S obzirom na prethodno navedene elemente, ombudsmanica smatra da podnositelj pritužbe nije dokazao svoju tvrdnju da je bio žrtva nejednakosti u postupanju u pogledu odabira teme za razgovor povjerenstva za odabir. Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u vezi s tom tvrdnjom.

4 Navodno pogrešno odbijanje Komisije da omogući pristup popisu pitanja koja su podnositelju pritužbe postavljena tijekom usmenog testiranja

4.1 Podnositelj pritužbe tvrdio je da mu je Komisija pogrešno odbila dati pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja.

4.2 Komisija je u svojem mišljenju uputila na svoj odgovor od 7. veljače 2006. na ponovni zahtjev podnositelja pritužbe, u kojem je objasnila da je, nakon temeljitog razmatranja različitih pitanja o kojima je riječ, zaključila da rad povjerenstva za odabir mora biti tajan i da se stoga informacije koje se izravno odnose na taj rad ne mogu objaviti.

4.3 Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima naveo da se popis pitanja koja su mu postavljena odnosio na objektivne informacije koje treba razlikovati od postupka odlučivanja povjerenstva za odabir i da mu je stoga trebalo omogućiti pristup tim informacijama. U tom je kontekstu podnositelj pritužbe istaknuo da su nakon natječaja svi kandidati vodili ispitni list s predmetom pisanih testova i da nije vidio razliku između takvih pitanja i pitanja postavljenih tijekom usmenih testova. Podnositelj pritužbe smatra da bi popis pitanja upućenih kandidatu trebalo arhivirati u njegovu dosjeu i da bi trebao biti dostupan na zahtjev kako bi se olakšala moguća provjera je li povjerenstvo za odabir postupilo u skladu s Obavijesti o natječaju i je li poštovalo načelo jednakog postupanja.

4.4 Ombudsmanica napominje da iz činjeničnog okvira na kojem se temelji pritužba proizlazi da je podnositelj pritužbe zatražio, na temelju Uredbe 1049/2001 EZ-a, pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja.

Komisija je podnositelju pritužbe odgovorila da takav dokument ne postoji. Komisija je istaknula da je tijekom usmenog testiranja povjerenstvo za odabir odabralo pitanja s unaprijed utvrđenog popisa pod nazivom „katalog pitanja”. U svojem ponovnom zahtjevu za pristup podnositelj pritužbe ponovio je svoj zahtjev za pristup popisu pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja.

U svojem odgovoru na ponovni zahtjev podnositelja pritužbe Komisija ga je obavijestila da popis svih pitanja koja su mu postavljena tijekom njegova usmenog testiranja ne postoji kao takav, nego da postoji dokument koji sadržava neka od pitanja koja su mu postavljena. Komisija je nadalje obavijestila podnositelja pritužbe da je Uredba 1049/2001 EZ opći pravni okvir, ali da se ne primjenjuje na njegov slučaj. Komisija je nadalje navela da se, na temelju članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, koji je relevantna pravna osnova, ne može odobriti pristup popisu koji sadržava nekoliko pitanja koja su mu postavljena jer takav popis odražava prosudbe povjerenstva za odabir u pogledu evaluacije kandidata kako bi se ocijenila njegova zasluga. Komisija je nadalje navela da bi, ako bi se Uredba 1049/2001 EZ primjenjivala na predmet podnositelja pritužbe, predmetni dokument bio obuhvaćen iznimkom predviđenom u članku 4. stavku 3. drugoj alineji Uredbe. Stoga bi čak i djelomičan pristup navedenom dokumentu bio odbijen jer bi takav pristup ozbiljno ugrozio proces odlučivanja institucije.

4.5 Prvo, kao uvodnu napomenu, Ombudsman želi podsjetiti da se Uredba 1049/2001 EZ primjenjuje na sve dokumente Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Stoga Europski ombudsman nije uvjeren argumentom Komisije da Uredba 1049/2001 EZ-a ne bi bila odgovarajuća pravna osnova u ovom slučaju.

4.6 Kao drugo, Ombudsman nadalje podsjeća da, u skladu s točkom 2. uvodnih izjava Uredbe 1049/2001 EZ:

„Radnost omogućuje građanima da u većoj mjeri sudjeluju u postupku donošenja odluka i jamči da uprava ima veću legitimnost te da je učinkovitija i odgovornija prema građanima u demokratskom sustavu. Otvorenost doprinosi jačanju načela demokracije i poštovanja temeljnih prava kako je utvrđeno u članku 6. Ugovora o EU-u i Povelji Europske unije o temeljnim pravima.”

Ombudsman nadalje napominje da se točkom 11. istih uvodnih izjava predviđa sljedeće:

„U načelu bi svi dokumenti institucija trebali biti dostupni javnosti. Međutim, određene javne i privatne interese trebalo bi zaštititi iznimkama. Institucije bi trebale imati pravo zaštititi svoja interna savjetovanja i rasprave ako je to potrebno kako bi se zaštitila njihova sposobnost obavljanja zadaća. (…)”.

U tom kontekstu Ombudsmanica napominje da se u pogledu iznimaka od otkrivanja dokumenata institucija u članku 4. stavku 3. drugoj alineji Uredbe 1049/2001 EZ-a navodi sljedeće:

„Pristup dokumentu koji sadržava mišljenja za internu uporabu u okviru rasprava i preliminarnih savjetovanja unutar dotične institucije odbija se čak i nakon donošenja odluke ako bi otkrivanje dokumenta ozbiljno ugrozilo proces odlučivanja institucije, osim ako postoji prevladavajući javni interes za otkrivanje”.

4.7 Ombudsman podsjeća da se Uredba 1049/2001 EZ primjenjuje samo na dokumente u posjedu institucija u trenutku podnošenja zahtjeva. Uredba 1049/2001 EZ ne može se koristiti kao pravna osnova za zahtijevanje od institucije da izradi dokument, kao što je potpuni popis pitanja postavljenih kandidatu u kontekstu usmenog testiranja.

4.8 Ombudsman ističe da, iako se čini da Komisija ne raspolaže potpunim popisom pitanja postavljenih kandidatu u okviru usmenog testiranja, iz činjeničnog okvira proizlazi da Komisija u ovom slučaju raspolaže dokumentom koji sadržava barem nekoliko konkretnih pitanja postavljenih podnositelju pritužbe tijekom njegova usmenog testiranja. Ombudsmanica smatra da je, u nedostatku potpunog popisa pitanja postavljenih podnositelju pritužbe na usmenom testiranju, Komisija trebala razumjeti zahtjev podnositelja pritužbe da mu se omogući pristup dokumentu koji sadržava barem nekoliko konkretnih pitanja postavljenih podnositelju pritužbe tijekom usmenog testiranja.

Ombudsmanica nije uvjerena argumentom Komisije da bi „čak i djelomičan pristup navedenom dokumentu bio odbijen jer bi takav pristup ozbiljno ugrozio proces odlučivanja institucije”. Ombudsman se osobito ne slaže da bi otkrivanje popisa nekoliko pitanja postavljenih podnositelju pritužbe moglo ugroziti postupak odlučivanja u postupku odabira koji je dovršen prije više od dvije godine.

U tom kontekstu ombudsmanica želi istaknuti da je, kako je naveo podnositelj pritužbe, kandidatima bilo dopušteno zadržati pitanja koja su bila predmet pisanih testova.

U tim okolnostima Ombudsman smatra da Komisija nije opravdala svoju odluku da podnositelju pritužbe ne objavi popis nekoliko pitanja postavljenih tijekom njegova usmenog testiranja te da bi podnositelju pritužbe trebala omogućiti pristup dokumentu. Daljnja primjedba u vezi s tim pitanjem bit će iznesena u nastavku.

4.9 Ombudsman također napominje da građanin nije dužan dati nikakvo obrazloženje o tome zašto može zatražiti pristup dokumentima u skladu s Uredbom 1049/2001 EZ-a. Međutim, s obzirom na prirodu drugih navoda i tvrdnje iznesene u ovoj istrazi, Ombudsman smatra da je potrebno skrenuti pozornost na činjenicu da se čini da podnositelj pritužbe zahtijeva otkrivanje pitanja koja su mu postavljena na usmenom testiranju kako bi dokazao da su mu na usmenom testiranju postavljena pitanja o dvama pitanjima kojima se bavio u svojem pisanom testiranju. Međutim, Ombudsman naglašava da Komisija u svojem mišljenju ne osporava samu tu činjenicu, to jest da su podnositelju pritužbe na usmenom testu doista postavljena pitanja o dvama pitanjima kojima se bavio u svojem pisanom testu.

5 Tvrdnja podnositelja pritužbe

5.1 Podnositelj pritužbe zatražio je poništenje svojeg usmenog testa natječaja COM/PA/04 i organiziranje novog usmenog testa.

5.2 Komisija je u svojem mišljenju navela da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Zajednice i s obzirom na neovisnost povjerenstava za odabir u natječajima, uprava nije bila ovlaštena izmijeniti ili poništiti svoje odluke. Ni u kojem slučaju nije ovlašten odgovoriti na pritužbu prihvaćanjem podnositelja pritužbe na test. Samo je prvostupanjski sud ovlašten izjasniti se o zakonitosti odluke koju je donijelo povjerenstvo za odabir. Komisija je nadalje ponovila svoje stajalište da povjerenstvo za odabir nije nepošteno postupalo prema podnositelju pritužbe i da se čini da tvrdnja podnositelja pritužbe nije opravdana.

5.3 Podnositelj pritužbe u svojim je očitovanjima predložio da se izmijene informacije o pravnim lijekovima koje su kandidatima dane u Obavijesti o natječaju i da se pojasni da samo prvostupanjski sud može izmijeniti ili poništiti odluku koju je donijelo povjerenstvo za odabir.

5.4 Ombudsman podsjeća da, u skladu sa sudskom praksom sudova Zajednice, povjerenstvo za odabir ima široke diskrecijske ovlasti u ocjenjivanju kandidata na natječaju. Njegova se ocjena može zanemariti samo u slučaju očitog kršenja pravila ili načela koje obvezuje povjerenstvo za odabir.

5.5 S obzirom na navedeno i na svoje zaključke iz točaka 1.7., 2.9. i 3.5. ove Odluke, ombudsmanica smatra da podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze koji bi mogli pokazati da je povjerenstvo za odabir prekoračilo granice svojih pravnih ovlasti te stoga smatra da ne postoje razlozi za daljnje istrage pritužbe podnositelja pritužbe.

5.6 Što se tiče prijedloga podnositelja pritužbe koji se odnosi na informacije dane kandidatima u Obavijesti o natječaju, Ombudsman smatra da u ovom slučaju informacije navedene u Prilogu 2. (na stranici 11. Obavijesti o natječaju) jasno predviđaju razliku između, s jedne strane, sredstava žalbe pred Prvostupanjskim sudom i, s druge strane, mogućnosti podnošenja pritužbe Europskom ombudsmanu.

Zaključak

Na temelju istraga Europskog ombudsmana u vezi s tom pritužbom čini se da nije bilo nepravilnosti u postupanju Komisije. Ombudsman stoga zaključuje predmet.

O toj će odluci biti obaviješten i predsjednik Komisije.

Daljnja primjedba

Ombudsmanica napominje da, iako se čini da Komisija ne raspolaže potpunim popisom pitanja postavljenih kandidatu u kontekstu usmenog testiranja, čini se da Komisija posjeduje dokument koji sadržava barem nekoliko konkretnih pitanja postavljenih podnositelju pritužbe tijekom njegova usmenog testiranja.

Ombudsmanica smatra da je, u nedostatku potpunog popisa pitanja koja su podnositelju pritužbe postavljena na usmenom testiranju, Komisija trebala razumjeti zahtjev podnositelja pritužbe da mu se omogući pristup dokumentu koji sadržava barem nekoliko konkretnih pitanja koja su mu postavljena tijekom usmenog testiranja.

Ombudsmanica nije uvjerena argumentom Komisije da bi „čak i djelomičan pristup navedenom dokumentu bio odbijen jer bi takav pristup ozbiljno ugrozio proces odlučivanja institucije”. Ombudsman se osobito ne slaže da bi otkrivanje popisa nekoliko pitanja postavljenih podnositelju pritužbe moglo ugroziti postupak odlučivanja u postupku odabira koji je dovršen prije više od dvije godine.

U tim okolnostima Ombudsman smatra da (a) Komisija nije opravdala svoju odluku da ne objavi popis nekoliko pitanja postavljenih podnositelju pritužbe tijekom usmenog testiranja i (b) trebala bi podnositelju pritužbe omogućiti pristup dokumentu.

Tvoje iskreno,

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

---

(1) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, SL L 145, 31.5.2001., str. 43.–48.

(2) Služba pučkog pravobranitelja prevodi s francuskog jezika.

(3) Vidjeti, na primjer, predmet T-102/98 Papadeas protiv Odbora regija [1999.] ECR-SC I-A- 211 i II-1091; Predmet T-95/98 Gogos protiv Komisije [2000.] ECR-SC I-A-51 i II-219, stavak 36.; i predmet T-198/04 Merladet protiv Komisije [2005.] ECR-SC I-A-403 i II-1833.

(4) Vidjeti, na primjer, predmet T-207/95 Ibarra Gil protiv Komisije [1997.] ECR-SC I-A-13 i II-31.