Poštovani gospodine P.,
16. rujna 1999. podnijeli ste pritužbu Europskom ombudsmanu protiv Komisije Europskih zajednica u vezi s ocjenom vaših pisanih testova u natječaju COM/LA/1/98 od strane Komisije Europskih zajednica.
Dana 22. rujna 1999. proslijedio sam pritužbu Komisiji na očitovanje.
Komisija je 29. studenoga 1999. poslala svoje mišljenje o Vašoj pritužbi, a ja sam Vam ga 2. prosinca 1999. proslijedio s pozivom na očitovanje, ako to želite. Dana 20. prosinca 1999. poslali ste mi svoje primjedbe na mišljenje Komisije.
Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.

COMPLAINT

Podnositelj pritužbe sudjelovao je u pisanim testovima u natječaju COM/LA/1/98 koji je organizirala Komisija. Dana 27. svibnja 1999. obaviješten je da na jednom od testova (prijevod s engleskog na njemački jezik) nije postigao bodovni prag potreban za sudjelovanje na usmenom testiranju. Podnositelj pritužbe podnio je 6. lipnja 1999. žalbu protiv te odluke Komisiji. U dopisu od 10. srpnja 1999. upućenom Europskom ombudsmanu (pritužba 867/99) podnositelj pritužbe kritizirao je činjenicu da Komisija nije odgovorila na njegov dopis. Ombudsmanica se obratila Komisiji koja ga je obavijestila da je odgovorila podnositelju pritužbe dopisom od 24. lipnja 1999. u kojem je odbila žalbu podnositelja pritužbe. Komisija je Europskom ombudsmanu dostavila primjerak ovog dopisa. Ombudsman je nakon toga obavijestio podnositelja pritužbe da se čini da je Komisija postupila u skladu sa zahtjevom podnositelja pritužbe da odgovori na njegov dopis te da će stoga zatvoriti spis. Međutim, Ombudsmanica je napomenula da podnositelj pritužbe može podnijeti dodatnu pritužbu ako ga sadržaj odgovora Komisije ne zadovolji. Podnositelj pritužbe pisao je 16. rujna 1999. Ombudsmanu kako bi podnio ovu pritužbu.
Podnositelj pritužbe tvrdio je da mu je Komisija odbila odobriti pristup njegovu označenom prijevodu i izrazio sumnje u pogledu rezultata Komisijine ocjene njegova prijevoda. Podnositelj pritužbe smatra da su se te sumnje temeljile na četirima razmatranjima: Komisija je odbila otkriti kriterije za ocjenjivanje koje je primijenila; osobe koje obilježavaju prijevod vjerojatno su bile prevoditelji na koje su zbog nedostatka objektivnih poteškoća u tekstu koji treba prevesti utjecala subjektivna razmatranja; prevoditelji općenito ne bi trebali birati svoje kolege i čini se da je ispravak proveden u teškim vremenskim ograničenjima.

INQUIRY

Mišljenje Komisije
Komisija je u svojem mišljenju iznijela sljedeće primjedbe u pogledu pritužbe:
Opći kriteriji procjene nisu otkriveni podnositelju pritužbe jer ih on nije izričito zatražio. Ti su kriteriji utvrđeni u vodiču koji je sastavilo povjerenstvo za odabir za predmetni natječaj. Glavni cilj iznesen u ovom vodiču bio je identificirati prevoditelje koji su savršeno poznavali njemački jezik i koji su imali talent za prevođenje. Prednost je trebalo dati ukupnom dojmu, a ne pukom izračunu pogrešaka. Jasan i ispravan način izražavanja, bogat vokabular, elegantan stil i kreativan pristup teškim riječima i odlomcima trebali su se smatrati pozitivnim čimbenicima. Među negativnim kriterijima utvrđene su, među ostalim, pogreške u pogledu gramatike, pravopisa i interpunkcije, pogrešaka u prijevodu, logičkih pogrešaka i propusta. Povjerenstvo za odabir sastavilo je i tablicu s informacijama o važnosti koju treba pridati tim kriterijima. Osim toga, izrađen je tehnički priručnik za određivanje žigova.
Budući da je cilj natječaja bio zapošljavanje prevoditelja koje je Komisija trebala zaposliti kako bi prevodila tekstove Komisije, prigovor podnositelja pritužbe protiv onoga što je nazvao "samozapošljavanjem" bio je bespredmetan.
Nije bilo uobičajeno kandidatima omogućiti pristup njihovim označenim ispitnim skriptama. Međutim, Komisija je bila upoznata s tematskim izvješćem o tom pitanju koje je Ombudsman podnio Europskom parlamentu u listopadu 1999.
Primjedbe podnositelja pritužbe
U svojim očitovanjima podnositelj pritužbe zadržao je svoju pritužbu. Tvrdio je da je u dvama dopisima koje je uputio Komisiji zatražio kriterije za ocjenu koje je ona primijenila. Nadalje, kriteriji navedeni u mišljenju Komisije bili su nejasni i neznanstveni. Prema mišljenju podnositelja pritužbe, mišljenje Komisije potvrdilo je njegovu kritiku da se Komisija upustila u "samozapošljavanje" i da prijevodi nisu ocijenjeni objektivno, već prema subjektivnim kriterijima te da su korištene metode bile subjektivne i neprofesionalne. Postojao je rizik da se pojedinačnim preferencijama i trendovima postojećih prevoditelja dodijeli status objektivnih kriterija. Osim toga, postojala je velika opasnost da zbog pristupa koji je primijenila Komisija nije zajamčena anonimnost ocijenjenih kandidata. Podnositelj pritužbe zatražio je od Ombudsmana da pregleda njegov ispitni rad.

ODLUKA

1 Odbijanje pristupa označenom prijevodu
1.1 Podnositelj pritužbe tvrdi da mu je pogrešno uskraćen pristup prijevodu koji je pripremio u okviru jednog od pisanih testova natječaja COM/LA/1/98.
1.2 Komisija smatra da nije bilo uobičajeno kandidatima omogućiti pristup njihovim označenim ispitnim pismima.
1.3 Ombudsman je 18. listopada 1999. podnio tematsko izvješće (1) Europskom parlamentu. Ombudsmanica je u tom izvješću izrazila stajalište da odbijanje Komisije da kandidatima pruži mogućnost da pregledaju vlastite označene ispitne obrasce predstavlja nepravilnost u postupanju. S obzirom na to, ombudsmanica smatra da nije potrebno dalje ispitivati navode podnositelja pritužbe u ovom predmetu (2).
2 Pogrešna ocjena prijevoda
2.1 Podnositelj pritužbe izražava sumnju u točnost Komisijine ocjene prijevoda koji je pripremio. Podnositelj pritužbe smatra da se te sumnje temelje na četirima razmatranjima: Komisija je odbila otkriti kriterije za ocjenjivanje koje je primijenila; osobe koje su označavale prijevode vjerojatno su bile prevoditelji na koje su zbog nedostatka objektivnih poteškoća u tekstu koji je trebalo prevesti utjecala subjektivna razmatranja; prevoditelji općenito ne bi trebali birati svoje kolege i čini se da je ispravak proveden u teškim vremenskim ograničenjima. Podnositelj pritužbe smatra da su kriteriji navedeni u mišljenju Komisije nejasni i neznanstveni.
2.2 Komisija u svojem mišljenju iznosi opće kriterije koje je upotrijebila za ocjenu prijevoda. Tvrdi da podnositelj pritužbe ranije nije bio obaviješten o tim kriterijima jer ih nije izričito zatražio. Prema Komisijinu mišljenju, prigovor podnositelja pritužbe protiv "samozapošljavanja" bio je bespredmetan, s obzirom na to da je cilj natječaja bio zapošljavanje prevoditelja koje je Komisija trebala zaposliti kako bi prevodila tekstove potonjeg.
2.3 Što se tiče kriterija procjene, podnositelj pritužbe tvrdi da, suprotno onomu što tvrdi Komisija, njegova dva dopisa Komisiji dokazuju da je zatražio da ga se obavijesti o tim kriterijima. Međutim, podnositelj pritužbe nije dostavio preslike dopisa na kojima temelji svoje argumente. Ombudsman stoga ne može odlučiti je li tvrdnja podnositelja pritužbe točna. Međutim, s obzirom na činjenicu da je Komisija u svakom slučaju dostavila te kriterije, Ombudsman smatra da nije potrebno istražiti to pitanje. Podnositelj pritužbe nadalje tvrdi da su kriteriji utvrđeni u mišljenju Komisije nejasni i neznanstveni. Međutim, ta tvrdnja nije potkrijepljena nikakvim dokazima ili argumentima. Budući da se relevantni kriteriji na prvi pogled ne čine neprikladnima, ne može se smatrati da je tvrdnja podnositelja pritužbe utvrđena.
2.4 Isto tako, Ombudsman smatra da podnositelj pritužbe nije podnio dovoljno konkretnih dokaza kako bi dokazao svoju tvrdnju da je ocjena njegova prijevoda provedena na subjektivnoj, a ne objektivnoj osnovi.
2.5 Što se tiče načina na koji je natječaj organiziran, Ombudsman smatra da je Komisija doista mogla povjeriti ocjenu prijevoda stručnjacima izvan Komisije. Međutim, Komisija je istaknula da je cilj natječaja bio zapošljavanje prevoditelja koje je Komisija trebala zaposliti kako bi prevodila njezine tekstove. S obzirom na te okolnosti, odluka Komisije da prijevode ocjenjuju prevoditelji koji su već radili za njih ne čini se nerazumnom. Nadalje, Ombudsman smatra da podnositelj pritužbe nije dokazao da će taj pristup podrazumijevati rizike na koje upućuje. To se posebno odnosi na tvrdnju iznesenu u očitovanjima podnositelja pritužbe o mišljenju Komisije prema kojoj bi anonimnost ocijenjenih kandidata bila ugrožena.
2.6 Što se tiče navodnih vremenskih ograničenja, podnositelj pritužbe nije dokazao ni da su ona postojala ni kako su utjecala na Komisijinu ocjenu njegova prijevoda.
2.7 Na temelju prethodno navedenog, čini se da nije bilo nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu druge tvrdnje koju je iznio podnositelj pritužbe. Ombudsman stoga smatra da nema potrebe za pregledom označenog prijevoda podnositelja pritužbe.
Zaključak Na
temelju istraga Europskog ombudsmana u vezi s ovom pritužbom i u mjeri u kojoj su se takve istrage pokazale potrebnima, čini se da nije bilo nepravilnosti u postupanju Komisije Europskih zajednica. Ombudsman stoga zaključuje spis.
O toj će odluci biti obaviješten i predsjednik Europske komisije.
Vaš iskreno,
Jacob SÖDERMAN

---

(1) Tematsko izvješće nakon istrage na vlastitu inicijativu o tajnosti koja je dio postupaka zapošljavanja Komisije.

(2) Komisija je u međuvremenu najavila da će kandidatima omogućiti pristup vlastitim označenim ispitnim pismima od 1. srpnja 2000. (usp. priopćenje za medije br. 16/99 Europskog ombudsmana od 15. prosinca 1999.).