Okolnosti pritužbe

1. U ovom je predmetu riječ o obrazloženju koje Europski ured za odabir osoblja (EPSO) daje kandidatima na otvorenim natječajima. Podnositelj pritužbe, grčki državljanin, sudjelovao je u otvorenom natječaju EPSO/AD/129/08 – Pravnici lingvisti čiji je glavni jezik grčki [1]. Natjecanje je podijeljeno na dva kanala: kanal „Sud” i kanal „Parlament/Vijeće”. Podnositelj pritužbe odabrao je kanal „Parlament/Vijeće”, za koji je u natječaju bilo predviđeno 12 uspješnih kandidata.

2. EPSO je 13. svibnja 2009. obavijestio podnositelja pritužbe da je dobila sljedeće ocjene: za pisani test a): 21/40 (prolazna oznaka 20) i za pisano ispitivanje b): 15/40 (prolazna oznaka 20). Njezin pisani test c) nije bio označen jer nije postigla prolaznu ocjenu u pisanom testu b). Pisani test b) sastojao se od prijevoda pravnog teksta na engleskom jeziku na grčki jezik bez rječnika.

3. Dopisom od 30. svibnja 2009. podnositelj pritužbe podnio je zahtjev za reviziju obaju pisanih testova (a) i (b). Podnositeljica pritužbe tvrdila je da ocjene koje je dobila ne odgovaraju njezinoj izvedbi i da je trebala postići mnogo više ocjene. Izrazila je sumnju u to da su dodijeljene ocjene njezine vlastite te je tvrdila da, čak i da su dodijeljene ocjene točne, ne bi mogla razumjeti pogreške koje je počinila, metodu izračuna njezinih ocjena i smjernice koje je povjerenstvo za odabir slijedilo pri ocjeni njezina prijevoda. Podnositeljica pritužbe zatražila je od povjerenstva za odabir (a) da njezine odgovore na oba pisana testa pregleda drugo povjerenstvo za odabir, (b) da joj pošalje preslike njezinih odgovora i pojedinačnih evaluacijskih listova te (c) da objasni svoju pojedinačnu procjenu s obzirom na kriterije evaluacije.

4. Dopisom od 22. lipnja 2009. EPSO je odgovorio da je povjerenstvo za odabir preispitalo pisani test podnositelja pritužbe (b) i utvrdilo da nema razloga za promjenu njegove izvorne ocjene. Povjerenstvo za odabir objasnilo je da za sve kandidate primjenjuje jedinstveni sustav ocjenjivanja prema kojem se bodovi oduzimaju ovisno o broju i težini pogrešaka. Povjerenstvo za odabir nadalje je smatralo da je podnositelj pritužbe bio neuspješan zbog pogrešaka u prijevodu, nedostataka i netočnosti u upotrebi pravne terminologije te zbog nedovoljnog razumijevanja izvornog teksta. Povjerenstvo za odabir nadalje je napomenulo da je podnositelj pritužbe počinio pravopisne pogreške te da je u prijevodu izostavljeno nekoliko riječi i fraza iz teksta na izvornom jeziku. Zbog toga je povjerenstvo za odabir smatralo da nije potrebno preispitivati pisani test a). EPSO je potvrdio svoju odluku o neprihvaćanju podnositelja pritužbe u sljedeću fazu natječaja.

5. Porukom elektroničke pošte od 29. lipnja 2009. podnositelj pritužbe naveo je da je, kao prvo, upućivanje EPSO-a na „pogreške u prijevodu, nedostatke, netočnosti i pravopisne pogreške” nejasno i da se može mehanički poslati svim neuspješnim podnositeljima zahtjeva. Podnositeljica pritužbe nastojala je biti obaviještena o svojim pogreškama, slabostima, netočnostima i pravopisnim pogreškama te o težini svake od njih. Nadalje, podnositelj pritužbe tvrdio je da je to detaljno objašnjenje potrebno jer značenje pojmova „pogreška” i „netočnost”, kao i težina svakog od njih, nisu unaprijed objavljeni.

6. Nadalje, podnositeljica pritužbe prosvjedovala je zbog toga što unatoč svojem zahtjevu nije primila presliku svojih odgovora i presliku točnih odgovora. Isto tako, podnositeljica pritužbe tvrdila je da u toj fazi nije mogla osporiti tvrdnju da je povjerenstvo za odabir slijedilo jedinstveni sustav ocjenjivanja za sve kandidate jer nije primila zatražene informacije. Kandidati nisu bili obaviješteni o sustavu ocjenjivanja, barem općenito, što bi im omogućilo da znaju težinu pogrešaka ili propusta ili mjeru u kojoj bi više odgovora na bilo koje pitanje bilo prihvatljivo. Zaključno, podnositelj pritužbe zatražio je detaljno obrazloženje odluke povjerenstva za odabir da ga isključi iz sljedećih faza natječaja i presliku svih dokumenata koje je zatražio.

7. Porukom elektroničke pošte od 30. lipnja 2009. EPSO je odgovorio podnositelju pritužbe i priložio presliku njezina pisanog testa b) i evaluacijski list za taj test. Zbog povjerljivosti rada povjerenstva za odabir [2] EPSO je izjavio da kandidati ne mogu imati pristup točnim odgovorima.

8. U skladu s evaluacijskim listom, kako bi ocijenilo uspješnost kandidata, povjerenstvo za odabir temeljilo se na sljedećim kriterijima koji su navedeni u prvom stupcu evaluacijskog lista:

„1. Pravni aspekti

a) Terminologija

b) Opće razumijevanje

2. Jezični aspekt

a) Izvorni jezik: Logičko razumijevanje, sintaksa, vokabular

b) Ciljni jezik: Ukupna kvaliteta izražavanja i vokabulara. Gramatika, sintaksa, pravopis, interpunkcija."

Drugi stupac evaluacijskog lista bio je naslovljen "Komentari". U priloženom tekstualnom okviru evaluacijski list sadržavao je sljedeće ručno napisane primjedbe: "Ozbiljne pogreške u terminologiji i pravopisne pogreške", "Izostavljanje nekoliko riječi / fraza ","Nedovoljno opće razumijevanje ".

9. Podnositeljica pritužbe poslala je 1. srpnja 2009. e-poruku EPSO-u i prigovorila da, iako je primila primjerak svojeg pisanog testa b), nije mogla utvrditi pogreške koje je počinila ni način na koji su te pogreške procijenjene. Istodobno je istaknula da nije primila primjerak pisanog testa a). Kad je riječ o odbijanju EPSO-a da joj dostavi presliku točnih odgovora, podnositelj pritužbe odbio je argument o povjerljivosti i izjavio da se „točni odgovori na natječaju za prevođenje ne mogu smatrati povjerljivima jer je tekst koji će se prevesti jedinstven i nikad se više neće odabrati.” Podnositeljica pritužbe izrazila je želju da što prije dobije potpuni odgovor.

10. Dopisom od 23. srpnja 2009. EPSO je odgovorio pozivajući se na povjerenstvo za odabir koje je pak odlučilo da neće promijeniti svoju prvotnu evaluaciju. EPSO je nadalje naveo da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, nije bio dužan obavijestiti kandidate o metodi ocjenjivanja.

11. Podnositelj pritužbe obratio se 3. prosinca 2009. Europskom ombudsmanu.

Predmet istrage

12. Ombudsmanica je pokrenula istragu o tvrdnji podnositelja pritužbe da EPSO nije dostavio tražena pojašnjenja u pogledu ocjena koje su joj dodijeljene te o tvrdnji podnositelja pritužbe da bi je EPSO trebao u potpunosti obavijestiti o njezinim pogreškama, točnim odgovorima na test i metodi evaluacije koju primjenjuje povjerenstvo za odabir.

13. Kako bi olakšao svoju istragu o ovoj pritužbi, Ombudsman je od EPSO-a zatražio da pojasni određena posebna pitanja. EPSO-u je uputio sljedeća pitanja:

(1) S obzirom na posebnu prirodu natječaja (pravnici lingvisti) i konkretnije sporni pisani test (prijevod),[3] je li povjerenstvo za odabir članovima povjerenstva za odabir pružilo model "točnog prijevoda" kojim se ocjenjuje pisani test (b)?

(2) Ako nije dostavljen prijevod modela, jesu li ocjenjivačima dodijeljeni kriteriji za označivanje i ocjenjivanje? Točnije, postoje li upute povjerenstvu za odabir o točnosti, primjerenosti, strukturi itd. odgovora kandidata na pisanom testu b)? Osim toga, postoje li smjernice u pogledu težine pogrešaka u odnosu na propuste ili mogućnosti više točnih odgovora na bilo koje pitanje/dio testa?

(3) EPSO je podnositelju pritužbe dostavio evaluacijski list i stoga opseg istrage ne bi trebao obuhvaćati argument da EPSO to nije učinio. Međutim, nije jasno je li osoba koja potpisuje evaluacijski list to učinila u svojstvu člana povjerenstva za odabir ili u svojstvu ocjenjivača pisanog testa. Od EPSO-a se nadalje traži da pojasni kako se procjena podnositelja pritužbe na obrascu za ocjenjivanje podudara s kriterijima za evaluaciju i označivanje te koja je raščlamba bodova dodijeljenih u odnosu na navedene kriterije.

(4) EPSO je odbio dati "ispravne odgovore" na pisani test b) zato što su obuhvaćeni povjerljivošću rada povjerenstva za odabir. Kako otkrivanje predložaka smjernica za prijevod ili ispravak utječe na povjerljivost rada povjerenstva za odabir?

(5) U svakom slučaju, kako je interes povjerljivosti uravnotežen s pravom na dobru upravu koje je zaštićeno člankom 41. Povelje EU-a o temeljnim pravima i, konkretnije, pravom pojedinca na pristup svojem spisu i obvezom uprave da obrazloži svoje odluke?[4]

14. Kad je riječ o tvrdnji podnositelja pritužbe da EPSO nije točno ocijenio njezine pisane testove i povezanom zahtjevu da EPSO ponovno ispita njezine pisane testove, Ombudsmanica nije smatrala potrebnim provesti istrage o tom dijelu pritužbe. Zaključio je preliminarnim nalazom da, kao i sudovi Unije, Europski ombudsman ne može zamijeniti presudu povjerenstva za odabir vlastitom i ispitati sadržaj evaluacije, osim ako postoji očita pogreška u ocjeni [5]. U tom je pogledu podnositelj pritužbe tvrdio da su njezinu nastupu trebale biti dodijeljene ocjene koje odgovaraju barem „vrlo dobrom”. Ombudsmanica je prethodno smatrala da u postupku utvrđivanja postojanja očite pogreške u ocjeni samoprocjena podnositelja pritužbe ne može biti odlučujuća [6]. To je stajalište u skladu i sa sudskom praksom Suda [7]. Ombudsmanu nisu dostavljene dodatne informacije koje bi upućivale na to da je došlo do "očite pogreške" u ocjeni pisanog ispitivanja podnositelja pritužbe (b).

Istraga

15. Ombudsmanica je 16. veljače 2010. pozvala EPSO da se očituje o navodima i zahtjevima podnositelja pritužbe. EPSO je 11. lipnja 2010. dostavio svoje mišljenje koje je proslijeđeno podnositelju pritužbe. Podnositeljica pritužbe poslala je 20. srpnja 2010. svoja očitovanja na mišljenje EPSO-a.

Analiza i zaključci Europskog ombudsmana

A. Navodni propust EPSO-a da podnositelju pritužbe pruži tražena pojašnjenja u pogledu ocjena koje su mu dodijeljene

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

16. U prilog toj tvrdnji podnositeljica pritužbe tvrdila je da je EPSO nije obavijestio o pogreškama i netočnostima koje je počinila, kao ni o težini tih pogrešaka u ocjeni njezina pisanog testa b). U tom je pogledu podnositelj pritužbe primio samo primjerak svojeg pisanog testa b) bez ispravaka, bilješki ili primjedbi. Osim toga, podnositeljica pritužbe tvrdila je da joj EPSO, unatoč njezinu zahtjevu, nije dostavio presliku točnih odgovora na test. Kad je riječ o potonjem, podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da EPSO ne može temeljiti svoje odbijanje davanja točnih odgovora na pretpostavci povjerljivosti.

17. EPSO je u svojem mišljenju prvo pojasnio da povjerenstvo za odabir nije sastavilo „prijevod modela” jer nije bilo jedinstvenog „dobrog” prijevoda pisanog testa b). Nadalje, EPSO je u ocjeni pisanog testa (b) opisao postupak koji je povjerenstvo za odabir slijedilo. Kad je riječ o kriterijima za ocjenjivanje, povjerenstvo za odabir ocijenilo je prijevod u smislu pravnih (terminologija i opće razumijevanje) i jezičnih aspekata prijevoda. Kako bi ocijenilo jezičnu kvalitetu prijevoda, povjerenstvo za odabir razmotrilo je sljedeće točke: logičko razumijevanje, sintaksa, vokabular, opća kvaliteta izražavanja, pogreške gramatike, sintakse, pravopisa i interpunkcije. Pogreške u prijevodu, izostavljene riječi/izrazi, nesporazumi ili netočnosti sankcionirani su s obzirom na njihovu ozbiljnost.

18. Na temelju uputa povjerenstva za odabir dva ocjenjivača pojedinačno su označila testove. Nakon što je ispitalo komentare markera, povjerenstvo za odabir utvrdilo je rezultate za svaki test. EPSO smatra da se procjena podnositelja pritužbe temeljila na prethodno navedenim evaluacijskim kriterijima, što je navedeno u evaluacijskom listu. Pri ocjenjivanju testa (b), koji se sastojao od prijevoda pravnog teksta na grčki jezik, povjerenstvo za odabir nije dodijelilo „podoznake” prema kriteriju. Umjesto toga, osim ukupne dodijeljene ocjene (15/40) i različitih kriterija koje je prethodno utvrdilo povjerenstvo za odabir, odlučilo je komentirati pogreške napominjući: "Ozbiljne pogreške u terminologiji i pravopisne pogreške", "Izostavljanje nekoliko riječi / fraza ","Nedovoljno opće razumijevanje ".

19. Kad je riječ o pitanju Ombudsmana o odnosu između načela transparentnosti, s obzirom na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, i tajnosti rada povjerenstva za odabir, EPSO se pozvao na sudsku praksu prema kojoj se kandidati za natječaj ne mogu pozivati na opće načelo transparentnosti kako bi osporili primjenjivost članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju koji se odnosi na povjerljivost postupaka povjerenstva za odabir.

20. EPSO se zatim očitovao o svojoj obvezi obrazlaganja i tvrdio da sudska praksa priznaje da je obveza obrazlaganja pojedinačne odluke namijenjena tomu da se zainteresiranoj osobi pruže potrebne informacije kako bi se utvrdilo je li odluka neosnovana. Međutim, kad je riječ o odlukama povjerenstva za odabir, obveza obrazlaganja mora biti u skladu s očuvanjem povjerljivosti njegova rada, što isključuje otkrivanje stajališta članova povjerenstva za odabir i svih elemenata koji se odnose na osobne ili usporedne procjene kandidata. Te su se ocjene odrazile u ocjenama koje je povjerenstvo za odabir dodijelilo kandidatima, što je bilo dostatno obrazloženje. S obzirom na široku diskrecijsku ovlast povjerenstva za odabir, ono ne može biti obvezno, kada navodi razloge zbog kojih kandidat nije položio test, dostaviti pojedinosti o odgovorima kandidata koji su se smatrali nezadovoljavajućima ili objasniti zašto su tako ocijenjeni.

21. U predmetnim okolnostima EPSO je naveo da je obavijestio podnositelja pritužbe o bodovima koje je dobila na dvama pisanim testovima i dostavio presliku obrasca za ocjenjivanje za svoj pisani test (b). Osim toga, EPSO je dopisom od 22. lipnja 2009. obavijestio podnositelja pritužbe da je povjerenstvo za odabir uočilo niz pogrešaka i propusta na njezinu testu (b) koji opravdavaju njezin izostanak s testa. To je uključivalo niz pogrešaka u prijevodu, neke nedostatke i nesigurnost u pogledu pravnih pojmova te nedovoljno razumijevanje izvornog teksta. Bilo je i pravopisnih pogrešaka, a neke točke u izvornom tekstu nisu bile prevedene.

22. S obzirom na navedeno EPSO je tvrdio da je u potpunosti ispunio obvezu obrazlaganja odluke povjerenstva za odabir. EPSO je nadalje naglasio da povjerenstvo za odabir nije dužno kandidatima ukazati na ozbiljnost njihovih pogrešaka, kao što je slučaj sa školskim ispitima. Kako je utvrđeno u odredbama obavijesti o natječaju, kandidati imaju posebno pravo na izravan i individualan pristup određenim informacijama koje se na njih odnose, uzimajući u obzir povjerljivu prirodu postupaka povjerenstva za odabir na temelju Pravilnika o osoblju i u skladu s pravilima o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka.

23. Podnositeljica pritužbe u svojim je očitovanjima tvrdila da je EPSO-ovo mišljenje nezadovoljavajuće i u pogledu pitanja koja je postavio Ombudsman i u pogledu pojašnjenja ocjena koje je podnositelj pritužbe dobio za svoj pisani test b).

24. Podnositelj pritužbe u uvodnim je očitovanjima istaknuo da EPSO-ovo odbijanje da detaljno obrazloži dodijeljene ocjene podrazumijeva, ako ne i očitu pogrešku u ocjeni, zasigurno vjerojatnu pogrešku u ocjeni. U tom pogledu podnositelj pritužbe uputio je na pitanje 3. u dopisu Ombudsmana kojim je pokrenuta istraga o ovoj pritužbi, u kojem je od EPSO-a zatražio da pojasni kako se procjena podnositelja pritužbe na obrascu za ocjenjivanje podudara s kriterijima evaluacije i ocjenjivanja te koja je raščlamba bodova dodijeljenih u odnosu na navedene kriterije.„ Podnositelj pritužbe tvrdio je da je, prema njegovu mišljenju, EPSO odgovorio općenito i izbjegavajući.

25. Točnije, podnositelj pritužbe tvrdio je da je EPSO u svojem mišljenju naveo da je povjerenstvo za odabir a) "ocijenilo pravne i jezične aspekte", b) "ispitalo ... logičko razumijevanje, sintaksu, vokabular..." i c) "dva ocjenjivača označila su testove". EPSO je u biti ponovio smjernice za ispitivanje, ali nije spomenuo težinu i raščlambu evaluacijskih kriterija te kako su se oni primjenjivali na predmetni slučaj. Podnositelj pritužbe smatra da se EPSO-ovo odbijanje pružanja tih informacija na temelju povjerljivosti ne može prihvatiti. Povjerljivost se primjenjuje samo na vijećanja povjerenstva za odabir u trenutku njihova održavanja i odnosi se samo na treće strane, a ne na kandidate na otvorenom natječaju.

26. Kad je riječ o povjerljivosti postupaka povjerenstva za odabir, podnositelj pritužbe tvrdio je da pojam povjerljivosti nije nešto nejasno i sveto na što se može pozvati kako bi se opravdalo djelovanje EPSO-a. U tom je pogledu podnositelj pritužbe doveo u pitanje EPSO-ovo odbijanje da dostavi primjedbe pojedinačnih ocjenjivača. Nadalje, podnositelj pritužbe doveo je u pitanje korisnost objavljivanja evaluacijskog lista jer ne pruža korisne informacije i sadržava nejasne izraze koji bi se mogli upotrijebiti u evaluacijskim listovima svih odbijenih kandidata.

27. Kad je riječ o EPSO-ovu argumentu da nije obvezan izvršiti ispravke pisanog ispita, podnositelj pritužbe tvrdio je da bi pristup takvim ispravcima trebalo omogućiti na pisanom ispitu ili na zasebnom dokumentu kako kandidat ne bi sumnjao u njihovo značenje.

28. Prema podnositelju pritužbe, izjava povjerenstva za odabir da je obilježilo na temelju općeg dojma o pisanom ispitu, bez raščlambe ocjena s obzirom na posebne kriterije i potkriterije, dovodi u pitanje zakonitost cijelog natječaja. Ako se uspjeh na tim natječajima ocjenjuje na temelju jednog ili možda manjeg žiga, podnositelj pritužbe pitao se što bi razlikovalo žig od 14/40 od žiga od 15/40 ili 16/40. Natječaj nije transparentan, osim ako su dodijeljeni bodovi u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima za ocjenjivanje. Podnositelj pritužbe utvrdio je da je teško razumjeti zašto „ozbiljne pogreške u terminologiji i pravopisne pogreške ... nedovoljno opće razumijevanje” odgovaraju 15/40, a ne 18/40, 25/40 ili 5/40. Prema mišljenju podnositelja pritužbe, najvažnije pitanje nije očita pogreška u ocjeni povjerenstva za odabir, nego zakonitost natječaja kao takvog.

29. Kad je riječ o širokoj diskrecijskoj ovlasti povjerenstva za odabir, podnositelj pritužbe tvrdio je da je riječ o još jednom nejasnom konceptu koji se u svakom slučaju ne odnosi na proizvoljno djelovanje. Naime, podnositelj pritužbe tvrdio je da je EPSO postupao proizvoljno jer nije poštovao transparentnost u primjeni evaluacijskih kriterija i nije odobrio pristup ispravcima na pisanom testu kandidata.

30. Naposljetku, podnositelj pritužbe usprotivio se EPSO-ovu širokom razumijevanju povjerljivosti postupaka povjerenstva za odabir. Prema njezinu mišljenju, povjerljivost postupaka povjerenstva za odabir, kako je utvrđena sudskom praksom Suda, ne obuhvaća „rezultate natječaja i metodu ocjenjivanja te posebne kriterije ocjenjivanja koje je primijenilo povjerenstvo za odabir te njihovu težinu i otkrivanje kandidatu pogrešaka u njegovu ispitivanju.”

31. Zaključno, podnositelj pritužbe napomenuo je da poseban slučaj prijevoda, koji nema jedinstven način označivanja, ali ovisi o čimbenicima kao što je opće značenje teksta, opravdava različito postupanje u odnosu na testove s višestrukim izborom odgovora.

Procjena Europskog ombudsmana

32. Ombudsmanica želi istaknuti da svaki zahtjev za dodatne informacije u vezi s uspješnošću kandidata na otvorenom natječaju koji organizira EPSO podliježe složenim razmatranjima. U kontekstu obveze obrazlaganja EPSO mora pomiriti tajnost rada povjerenstva za odabir sa zahtjevima transparentnosti [8].

33. S jedne strane, Sud je dao dalekosežan sadržaj pojmu povjerljivosti postupaka povjerenstva za odabir navodeći da kriteriji za ocjenjivanje čine sastavni dio usporednih procjena zasluga kandidata te su stoga obuhvaćeni tajnošću postupka na isti način kao i ocjene povjerenstva za odabir. Ocjene dodijeljene kandidatu izraz su vrijednosnih prosudbi donesenih u vezi sa svakim od njih, a priopćavanje dobivenih ocjena predstavlja dostatno obrazloženje odluka povjerenstva [9].

34. S druge strane, Ombudsman je dosljedno naglašavao važnost temeljnog načela transparentnosti sadržanog u članku 1. Ugovora o Europskoj uniji [10] i članku 15. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije [11]. Danas je općeprihvaćeno da transparentnost u postupku donošenja odluka jača demokratsku prirodu institucija i jača povjerenje javnosti u europsku upravu [12].

35. Čak i prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, kojim je ojačano načelo transparentnosti i obnovljena dinamika, ombudsmanica je EPSO-u naglasila da su potrebe za većom otvorenošću u postupcima zapošljavanja mnogo šire od općeg programa otvorenosti, bez obzira na njegovu važnost. Takve potrebe uključuju važna posebna pitanja u pogledu pravne zaštite, jednakosti, proporcionalnosti i interesa Unije za zapošljavanje dužnosnika najvišeg standarda sposobnosti, učinkovitosti i integriteta [13].

36. U tom pogledu, nakon istrage Ombudsmana na vlastitu inicijativu OI/5/2005/PB o transparentnosti u postupcima zapošljavanja u EU-u, EPSO se obvezao predložiti povjerenstvima za odabir da u slučaju pisanih testova upotrebljavaju predložak obrasca za ocjenjivanje koji kandidati mogu dobiti na zahtjev, a koji sadržava (a) kriterije za ocjenjivanje utvrđene u objavljenim obavijestima o natječaju (uključujući različite elemente koje je povjerenstvo naposljetku ocijenilo za svaki kriterij) i postignutu razinu uspješnosti (od izvrsne do nedostatne) te (b) uz opću ocjenu, djelomične ocjene koje je povjerenstvo dodijelilo za svaki kriterij naveden u obavijesti o natječaju [14].

37. Prije nego što nastavi s ocjenom ove tvrdnje s obzirom na prethodna razmatranja, Ombudsmanica napominje da je EPSO podnositelju pritužbe dostavio primjerak njezina obrasca za ocjenjivanje u kojem su utvrđeni kriteriji natječaja i potkriteriji. Osim toga, EPSO je podnositelju pritužbe dostavio, uz ukupnu dodijeljenu ocjenu (15/40), primjedbe koje se odnose na ocjenu postignute razine uspješnosti s obzirom na kriterije natječaja. Kao odgovor na pitanje Ombudsmana u njegovu dopisu kojim je pokrenuta istraga o ovoj pritužbi, EPSO je naveo da za svaki potkriterij nisu dodijeljeni djelomični bodovi.

38. Podnositeljica pritužbe u svojim je očitovanjima tvrdila da EPSO u svojem mišljenju nije spomenuo težinu i raščlambu evaluacijskih kriterija te način na koji se oni primjenjuju na predmetni slučaj. Natječaj nije transparentan, osim ako su dodijeljeni bodovi u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima za ocjenjivanje. Osim toga, podnositelj pritužbe doveo je u pitanje EPSO-ovo odbijanje da dostavi primjedbe pojedinačnih ocjenjivača i korisnost objavljivanja obrasca za ocjenjivanje jer on ne sadržava korisne informacije, nego nejasne izraze koji bi se jednako mogli upotrebljavati u obrascima za ocjenjivanje svih odbijenih kandidata.

39. Ombudsmanica izražava žaljenje zbog činjenice da u evaluacijskom listu nije navedena raščlamba ocjena s obzirom na potkriterije za evaluaciju koje je utvrdilo povjerenstvo za odabir. Prilikom ocjene utjecaja tog propusta, u okviru obrazloženja na koje se odnosi ova istraga, Ombudsman mora odgovoriti na pitanje protivi li se nepostojanjem djelomičnih/raščlambenih ocjena to da podnositelj pritužbe može utvrditi je li osnovana EPSO-ova odluka da ga isključi iz sljedeće faze natječaja.

40. U tom pogledu Ombudsman napominje da pojašnjenje koje je ponuđeno kandidatu u vezi s njegovim/njezinim ocjenama nije formativno, već bi se trebalo ograničiti na navođenje razloga zbog kojih je taj kandidat isključen iz sljedećeg koraka natječaja. S obzirom na činjenicu da je predmetni natječaj otvoreni natječaj za pravnike lingviste, najprije valja provjeriti je li kandidat za radno mjesto pravnika lingvista dobio dovoljno informacija o razlozima svojeg isključenja iz natječaja. Ombudsmanica smatra da izjave kao što su „ozbiljne pogreške, nedovoljno razumijevanje itd.” nisu dovoljne kako bi se objasnilo zašto se kandidat smatrao neprikladnim za obavljanje zadaća pravnika lingvista s obzirom na kriterije ocjenjivanja i potkriterije natječaja.

41. Nadalje, objašnjenja koja je zatražio podnositelj pritužbe služe dodatnoj perspektivi, kako je prethodno navedeno, kako bi se promicao stupanj transparentnosti koji građani sve više očekuju od institucija Unije i time učvrstilo povjerenje građana u rad europskih institucija kada donose odluke koje na njih pojedinačno utječu na tako temeljni način. Primjedbe podnositelja pritužbe pokazuju da, ne dovodeći u pitanje je li EPSO poštovao svoje obveze s obzirom na sudsku praksu Suda i obveze prema Europskom ombudsmanu, institucije, uredi, tijela ili agencije Unije moraju nastojati izgraditi vezu povjerenja u svojim odnosima s građanima Unije.

42. Uzimajući u obzir prethodna razmatranja i argumente koji su mu izneseni, Ombudsmanica smatra da obrazac za ocjenjivanje koji je EPSO dostavio podnositelju pritužbe nije bio zadovoljavajući.

43. Uzimajući u obzir prethodno analizirane obveze EPSO-a prema Ombudsmanu, Ombudsman smatra da je EPSO trebao naložiti povjerenstvu za odabir da sastavi evaluacijski list za predmetni natječaj koji sadržava (a) dodatne informacije o evaluacijskim kriterijima i potkriterijima kojima se povjerenstvo za odabir koristilo u svojoj procjeni, (b) razinu uspješnosti kandidata s obzirom na te kriterije i potkriterije (od izvrsnih do nedostatnih) i (c) raščlambu ocjena kandidata prema svakom kriteriju i potkriteriju.

44. U predmetnom natječaju EPSO je trebao raščlaniti bodove dodijeljene na potkriterije (a) terminologije i (b) općeg dogovora u vezi s kriterijem evaluacije "Pravni aspekti" i potkriterije (a) izvornog jezika i (b) ciljnog jezika u vezi s kriterijem evaluacije "Jezični aspekti". Ovaj je evaluacijski list trebao biti dostupan kandidatima na njihov zahtjev.

45. Budući da nije dostavio te informacije u evaluacijskom listu, EPSO u tom pogledu nije poštovao obveze koje je preuzeo prema Ombudsmanu. Osim toga, EPSO-ov pristup u ovom slučaju nije u skladu s prethodno navedenim ciljevima, što se nastoji postići obrazloženjem odluke EPSO-a. S obzirom na navedeno ombudsmanica zaključuje da EPSO podnositelju pritužbe nije dostavio tražena pojašnjenja. To je nepravilnost u postupanju.

46. Podnositeljica pritužbe tvrdi da bi je EPSO trebao u potpunosti obavijestiti o njezinim pogreškama, točnim odgovorima na test i metodi evaluacije koju primjenjuje povjerenstvo za odabir. Uzimajući u obzir sudsku praksu Suda o tajnosti postupaka povjerenstva za odabir [15], tvrdnja podnositelja pritužbe ne može se prihvatiti.

47. Ombudsmanica napominje da se ovdje utvrđeni slučaj nepravilnosti u postupanju odnosi na konkretne događaje u prošlosti. Stoga Europski ombudsman ne smatra primjerenim nastaviti svoju istragu ili nastojati postići prijateljsko rješenje tog pitanja. Stoga zaključuje istragu dajući kritičku primjedbu na kraju ove odluke.

B. Zaključak

Na temelju svoje istrage o toj pritužbi Ombudsman je zaključuje sljedećom kritičkom napomenom:

EPSO nije poduzeo korake kako bi osigurao da povjerenstvo za odabir dostavi raščlambu bodova na završnom evaluacijskom listu za predmetni test. To je bio slučaj nepravilnosti u postupanju.

Podnositelj pritužbe i EPSO bit će obaviješteni o toj odluci.

 

P. Nikiforos Diamandouros

Sastavljeno u Strasbourgu 18. svibnja 2011.

---

[1] Obavijest o otvorenom natječaju EPSO/AD/129/08, SL 2008., C 124A, str. 1.

[2] U članku 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju navodi se: „Rad povjerenstva za odabir tajan je.” Pravilnik o osoblju dostupan je na http://ec.europa.eu/civil_service/docs/toc100_en.pdf

[3] Službenički sud presudio je u predmetu F-74/07 Meierhofer protiv Komisije, presuda od 14. listopada 2008., još nije objavljena, točka 40. (moje isticanje): „Prema tome, iako je rezultat usklađivanja obveze obrazlaganja i poštovanja načela tajnosti rada povjerenstva za odabir, osobito u pogledu toga ispunjava li priopćavanje samo jednog pojedinačnog eliminacijskog žiga kandidatu koji je uklonjen u usmenoj fazi tu obvezu, češće nego u prilog načelu tajnosti rada povjerenstva za odabir, treba priznati da to stajalište može biti drukčije ako postoje posebne okolnosti ….”

[4] U tom pogledu, predmet F-74/07 Meierhofer protiv Komisije, presuda od 14. listopada 2008., još nije objavljena, točka 40.: "... Takav zaključak ni na koji način nije u suprotnosti s načelom poštovanja tajnosti rada povjerenstva za odabir iz članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju te je, osim toga, u skladu s nedavnim razvojem sudske prakse Zajednice u korist otvorenosti.”

[5] Predmet T-294/03 Gibault protiv Komisije [2005.] ECR II-635, stavak 41. Vidjeti i Odluku Europskog ombudsmana o pritužbi 2589/2006/BU protiv Europskog ureda za odabir osoblja, stavak 1.4.

[6] Odluka Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage o pritužbi 32/2007/JF protiv Europskog ureda za odabir osoblja, stavak 34.

[7] Predmet T-53/00 Angioli protiv Komisije [2003.] ECR II-73, stavak 94.

[8] Predmet T-72/01 Pyres protiv Komisije [2003.] ECR II-861, stavci 70.–71.

[9] Predmet C-254/95 P Europski parlament protiv Angelo Innamorati [1996.] ECR I-3423, stavci 28.–31.

Ovaj Ugovor označava novu fazu u procesu stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe, u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

[11] „Kako bi promicale dobro upravljanje i osigurale sudjelovanje civilnog društva, institucije, tijela, uredi i agencije Unije provode svoj rad na što otvoreniji način.”

[12] Odluka Europskog ombudsmana o istrazi na vlastitu inicijativu OI/4/2007/(ID)MHZ o EPSO-u, točka 32.

[13] Nacrt preporuke Europskom uredu za odabir osoblja o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2005/PB o transparentnosti u postupcima zapošljavanja u EU-u, stavak 1.8.

[14] Odluka Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/5/2005/PB o Europskom uredu za odabir osoblja, stavak 23.

[15] Predmet C-254/95 P Europski parlament protiv Angela Innamoratija [1996.] ECR I-3423, stavci 28.–31.