Poštovani gospodine X.,

Pišem kako bih pronašao rješenje u gore navedenom slučaju.

Predmet se odnosi na odbijanje Europske izvršne agencije za istraživanje (REA) da omogući javni pristup dopisu koji je poslala korisniku [1] u vezi s povratom sredstava EU-a u srpnju 2025. REA je odbila pristup na temelju potrebe za zaštitom osobnih podataka (što podnositelj pritužbe nije osporio) i potrebe za zaštitom komercijalnih interesa predmetnog korisnika [2].

Nakon ponovnog zahtjeva podnositelja pritužbe REA je 9. ožujka 2026. potvrdila svoje stajalište da se ne može odobriti pristup dopisu.

Konkretno, REA je tvrdila da dopis sadržava osjetljive poslovne informacije koje još nisu javno dostupne, kao što su osjetljive financijske informacije (način i strategije unutarnje kontrole, povjerljiva priroda inspekcije, uključujući ishod istraga) i podaci i poslovi unutarnje organizacije/administrativni podaci i poslovi (kao što su mogući nalazi koji se odnose na osoblje ili partnere korisnika).

REA je smatrala da bi otkrivanje tih informacija ugrozilo komercijalne interese predmetnog korisnika jer bi ga moglo izložiti vanjskim kritikama, šteti ugledu i gubitku poslovnih partnera.

REA je smatrala i da ne postoji prevladavajući javni interes za otkrivanje. Zaključila je da se pristup mora odbiti kako bi se osigurali „pravedni i dosljedni zahtjevi za sudjelovanje u financiranju sredstvima EU-a i moguća pravila o povratu te kako bi se osigurao potreban stupanj diskrecije tijekom postupaka koji su u tijeku. Objava mora biti usklađena s relevantnim regulatornim okvirima kojima se određuje kada i kako se informacije mogu javno dijeliti.”

Kad je riječ o mogućnosti odobravanja djelomičnog pristupa, REA je tvrdila da dijelovi dopisa koji bi se mogli objaviti ne bi pružili nikakav sadržajni uvid ili vrijednost.

Podnositelj pritužbe obratio se 9. ožujka 2026. Ombudsmanu.

Podnositelj pritužbe nezadovoljan je odbijanjem REA-e da objavi dopis. Upitao se može li se dokument u cijelosti smatrati poslovno osjetljivim te je tvrdio da za njegovo otkrivanje postoji prevladavajući javni interes.

Konkretno, podnositelj pritužbe napomenuo je da je predmetni korisnik izdao priopćenje za medije u kojem je najavio dobrovoljnu otplatu financijskih sredstava Unije prije slanja spornog dopisa. Dodao je da postoji javni interes za otkrivanje, odnosno za razumijevanje razloga zbog kojih je REA prihvatila povrat sredstava a da nije provela vlastitu procjenu situacije, iako su povezani projekti zaključeni više od šest godina ranije i tada su bili podvrgnuti reviziji.

U odgovoru na pritužbu REA je ponovila svoje stajalište i iznesene argumente.

Na temelju inspekcije koju je proveo moj istražni tim čini se da sporni dopis ne sadržava informacije koje je opisala REA, kao što su osjetljive financijske informacije korisnika ili informacije o njegovoj unutarnjoj organizaciji.

Umjesto toga, REA u dopisu pozdravlja korisnikovu odluku da pokrene istragu, da s njom podijeli nalaze te istrage i da poduzme korektivne mjere. REA je također obavijestila korisnika da su njezine relevantne službe obaviještene, da analiziraju dostavljene informacije i da će biti u kontaktu u pogledu povrata svih nepropisno primljenih financijskih sredstava EU-a. Pismo je prilično kratko i formulirano vrlo općenito. Ne odražava posebne nalaze iz vlastite istrage korisnika ili REA-e o tom pitanju, kao što su nazivi predmetnih posebnih projekata ili iznosi koje je korisnik namjeravao ili morao vratiti.

Institucije Unije ne mogu se pozivati na potrebu zaštite komercijalnih interesa samo zato što traženi dokument sadržava informacije o pravnoj osobi i njezinim poslovnim odnosima. Relevantno izuzeće sadržano u zakonodavstvu EU-a o javnom pristupu dokumentima (Uredba 1049/2001)[3] služi za zaštitu poslovno osjetljivih informacija, odnosno informacija koje bi, ako se otkriju, ugrozile legitimne komercijalne interese dotične pravne osobe, kao što su informacije povezane s poslovnom strategijom ili znanjem i iskustvom.[4] Pri pozivanju na to izuzeće institucije EU-a moraju objasniti kako bi otkrivanje moglo konkretno i stvarno ugroziti legitimne komercijalne interese o kojima je riječ. Osim toga, rizik od nastanka štete mora biti razumno predvidljiv, a ne samo hipotetski.[5]

U ovom slučaju sama činjenica da se dokument odnosi na unutarnju istragu o tome kako korisnik upotrebljava financijska sredstva EU-a ne čini informacije kao takve poslovno osjetljivima. Osim toga, informacije sadržane u dokumentu ne nadilaze informacije koje je korisnik već objavio u tadašnjem priopćenju za medije i koje su još uvijek dostupne na njegovoj internetskoj stranici [6], osim činjenice da je REA razmatrala sam predmet.

Stoga je i dalje nejasno zašto REA smatra da bi otkrivanje dopisa korisnika moglo izložiti vanjskim kritikama, šteti ugledu i gubitku poslovnih partnera ili klijenata.

Osim toga, čini se da je odbijanje REA-e da omogući javni pristup dopisu navelo podnositelja pritužbe da smatra da je REA prihvatila povrat iznosa na temelju informacija koje je dostavio korisnik, umjesto da razmotri samo to pitanje, što očito nije slučaj.

Zaključno, čini se da se informacije sadržane u spornom dokumentu ne mogu razumno smatrati komercijalno osjetljivima u smislu Uredbe 1049/2001 i da bi otkrivanje uvjerilo javnost da i korisnik i REA poduzimaju potrebne korake kako bi na odgovarajući način riješili situaciju.

S obzirom na navedeno, želio bih predložiti, kao rješenje, da REA ponovno razmotri svoje stajalište o zahtjevu podnositelja pritužbe za pristup kako bi se omogućio širok javni pristup (samo s redigiranjem osobnih podataka), uzimajući u obzir prethodna razmatranja. U tom kontekstu i u slučaju sumnji REA bi se mogla savjetovati s predmetnim korisnikom kako bi dobila njegova stajališta o tom pitanju.

Molim Vas da na ovaj dopis odgovorite do 30. lipnja 2026.[7]

U ovoj je fazi prijedlog rješenja povjerljiv. Međutim, moj istražni tim obavijestio je podnositelja pritužbe o mojoj namjeri da pronađem rješenje u ovom predmetu.[8]

Napominjemo da je naša uobičajena praksa poslati primjerak prijedloga rješenja podnositelju pritužbe na očitovanje, zajedno s preslikom odgovora institucije na njega, nakon što primimo taj odgovor. Stoga tražim od REA-e da obavijesti moj ured ako se informacije sadržane u prijedlogu rješenja ili u njegovu odgovoru ne bi trebale dijeliti s podnositeljem pritužbe.

Tvoje iskreno,

Teresa Anjinho
Europska ombudsmanica 

Strasbourg, 29. svibnja 2026. 

[1] PIC broj 999988424.

[2] U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b) i člankom 4. stavkom 2. prvom alinejom Uredbe 1049/2001 o javnom pristupu europskom

Dokumenti Parlamenta, Vijeća i Komisije: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj.

[3] Članak 4. stavak 2. prva alineja Uredbe 1049/2001.

[4] Vidjeti, primjerice, presudu Općeg suda od 7. veljače 2018., PTC Therapeutics International/EMA, T‐718/15, t. 85.: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=199044&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=13039858.

[5] Vidjeti, primjerice, presudu Suda od 4. rujna 2018., ClientEarth protiv Komisije, C‐57/16 P, točku 51.: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=205322&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=19039430.

[6] Vidjeti: https://www.erasmusmc.nl/nl-nl/artikelen/erasmus-mc-betaalt-subsidiegeld-terug-na-onderzoek?utm_source=chatgpt.com.

[7] Ako želite dostaviti dokumente ili informacije koje smatrate povjerljivima i koje ne bi trebalo otkriti podnositelju pritužbe, označite ih kao „povjerljive”. Šifrirane poruke e-pošte mogu se poslati u naš namjenski poštanski sandučić.

[8] U skladu s člankom 2. stavkom 10. Statuta Europskog ombudsmana, Uredbom 2021/1163 od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju propisa i općih uvjeta kojima se uređuje obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana:

https://www.ombudsman.europa.eu/en/legal-basis/statute/en