Ugovorima EU-a zahtijeva se da se sve odluke EU-a donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima. Transparentnost i sudjelovanje smatraju se posebno važnima kad je riječ o donošenju odluka EU-a u vezi s okolišem. Kao stranka Aarhuške konvencije EU je predan osiguravanju visoke razine javnog pristupa informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na okoliš. Kako bi mogla sudjelovati u donošenju odluka povezanih s okolišem, javnost mora imati pristup ažuriranim informacijama o okolišu i mjerama EU-a u tom pogledu.

Kako bi se bolje razumjela pitanja s kojima se javnost suočava u pogledu transparentnosti i sudjelovanja u donošenju odluka EU-a u tom području, Ombudsmanica poziva na doprinose na temelju sljedećih pitanja:

Transparentnost

1. Opišite sve poteškoće s kojima ste se suočili pri traženju i dobivanju informacija ili dokumenata povezanih s okruženjem u kojem se nalaze institucije EU-a (odlučivanje o njemu).

2. Prema vašem mišljenju, jesu li informacije o okolišu koje EU objavljuje ažurirane i točne? Ako ne, navedite primjere.

3. Prema Aarhuškoj uredbi EU-a institucije EU-a obvezne su uspostaviti javne baze podataka za proaktivno i sustavno širenje određenih informacija o okolišu.[1] Što bi, prema vašem mišljenju, institucije EU-a trebale učiniti kako bi te baze podataka bile što sveobuhvatnije i prilagođenije korisnicima? Vrsta informacija koje bi institucije EU-a trebale uključiti u svoje područje primjene utvrđena je u članku 4. Aarhuške uredbe. Koje je konkretne informacije potrebno dostaviti kako bi se ispunio taj zahtjev? Trebaju li institucije EU-a odlučiti prekoračiti taj pravni zahtjev? Na koji način?

4. U nekim istragama koje se odnose na javni pristup dokumentima ombudsmanica je utvrdila da dotična institucija EU-a nije priznala da su u pitanju „informacije o okolišu” te stoga nije primijenila više standarde transparentnosti propisane Aarhuškom uredbom EU-a.[2] Jeste li naišli na to pitanje? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne primjere.

5. Europska komisija ima provedbene ovlasti (u okviru takozvanog postupka „komitologije”) koje koristi i za donošenje odluka koje se odnose na okoliš, kao što je odobravanje aktivnih tvari u pesticidima.[3] Komisija je 2017. podnijela prijedlog za izmjenu Uredbe o „komitologiji”, među ostalim objavljivanjem glasova predstavnika država članica EU-a u žalbenom odboru. Međutim, zakonodavni postupak o tom prijedlogu otad je zaustavljen.[4] U međuvremenu je Komisija izjavila da razmišlja o tome kako osigurati dodatnu transparentnost u postupcima komitologije.[5] Što mislite kako Komisija može poboljšati transparentnost postupaka komitologije, posebno u pogledu donošenja odluka o okolišu?

6. Smatrate li da su osobni i/ili profesionalni interesi vanjskih stručnjaka s kojima se Komisija savjetuje u vezi s prijedlozima u području okoliša, zakonodavnim ili drugim, dovoljno transparentni? Obrazložite svoje mišljenje.

7. Navedite sva dodatna pitanja koja ste primijetili u pogledu transparentnosti donošenja odluka u vezi s okolišem.

Sudjelovanje

8. Što bi Komisija mogla poboljšati u pogledu uključenosti civilnog društva u pripremu i provedbu politika koje utječu na okoliš, primjerice u „skupine za građanski dijalog” u kontekstu zajedničke poljoprivredne politike EU-a ili „domaće savjetodavne skupine” u kontekstu provedbe sporazumâ o slobodnoj trgovini?

9. U skladu s Aarhuškom uredbom EU-a institucije EU-a dužne su javnosti pružiti pravovremene i učinkovite mogućnosti sudjelovanja tijekom pripreme, izmjene ili preispitivanja planova ili programa koji se odnose na okoliš te uzeti u obzir ishod sudjelovanja javnosti. ^[6] Jeste li upoznati s problemima u tom pogledu, kao što su slučajevi u kojima se institucije EU-a nisu na odgovarajući način pridržavale te obveze? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne primjere.

10. Što bi Komisija trebala učiniti kako bi osigurala odgovarajuću razinu sudjelovanja javnosti u pogledu mjera koje treba donijeti u kontekstu plana REPowerEU [7] i paketa za zaštitu prirode [8]?

11. Navedite dodatna pitanja koja ste primijetili u vezi s načinom na koji institucije EU-a olakšavaju sudjelovanje javnosti u donošenju odluka koje se odnose na okoliš.

Kako doprinijeti

Rok za podnošenje primjedbi je 15. prosinca 2022. Odgovori se mogu poslati e-poštom (EOPublicConsult@ombudsman.europa.eu) ili poštom na sljedeću adresu:

Europski ombudsman
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403, F - 67001, Strasbourg Cedex
France

Na početku svojeg doprinosa jasno navedite SI/5/2022/KR.

Doprinosi se mogu podnijeti na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a. Na odabrana pitanja moguće je odgovoriti samo ako se to želi. Jasno navedite na koja se pitanja vaši odgovori odnose. Ako je moguće, ne smijete imati više od 10 stranica za svoj doprinos, uključujući eventualne priloge.

Ombudsmanica također namjerava te doprinose objaviti na svojim internetskim stranicama. Fizičke osobe koje smatraju da, u skladu s Uredbom 2018/1725 o zaštiti osobnih podataka [9], njihovo ime ne bi trebalo objaviti trebale bi o tome obavijestiti Europskog ombudsmana.

Za dodatne informacije obratite se nadležnom službeniku za upite g. Koenu Rooversu na broj +32 2 284 11 41.

[1] Članak 4. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Unije, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02006R1367-20211028

[2] Vidjeti, na primjer, predmet 311/2021/TE.

[3] Vidjeti članak 79. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02009R1107-20210327.

[4] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. Vidjeti: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM%3A2017%3A85%3AFIN

[5] Vidjeti: https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/correspondence/en/121412.

[6] Vidjeti članak 9. Aarhuške uredbe, vidjeti bilješku 1.

[7] Komunikacija Europske komisije od 8. ožujka 2022., „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, COM(2022) 108 final
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_1511

[8] https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_3746

[9] Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ, SL L 295/39