Pregled odgovora na javno savjetovanje Europskog ombudsmana o transparentnosti i sudjelovanju u donošenju odluka u EU-u u vezi s okolišem

Dokument - Datum Četvrtak | 20 travnja 2023

Kontekst

U razdoblju od rujna do prosinca 2022. Europski ombudsman proveo je javno savjetovanje o transparentnosti i sudjelovanju u donošenju odluka u EU-u u vezi s okolišem. Tijekom savjetovanja postavljena su pitanja kako bi se procijenilo daju li institucije i tijela EU-a pravodoban pristup informacijama, čime se građanima omogućuje ostvarivanje prava na demokratski nadzor u području od velikog značaja i od javnog interesa.[1]

Savjetovanje je provedeno u kontekstu odgovora EU-a na ekološku i klimatsku krizu, koji je definiran Europskim zelenim planom[2], a obuhvaća opće okvire kao što su Strategija EU-a za bioraznolikost do 2023.[3], Strategija „od polja do stola”[4], Strategija za plavo gospodarstvo[5] i Akcijski plan za kružno gospodarstvo[6].

Europski ombudsman primio je 18 doprinosa (navedenih u prilogu), uključujući od nevladinih organizacija koje djeluju u različitim područjima. Odgovori će pridonijeti razmatranjima Ombudsmanice o njezinu strateškom radu u tom području.

Pregled odgovora

Transparentnost

Poteškoće u dobivanju informacija ili pristupu dokumentima

Ispitanici su istaknuli različite poteškoće koje otežavaju sposobnost praćenja procesa donošenja odluka ili doprinosa tim procesima. To su:

Zakašnjela objava informacija, kao što su dnevni red sastanaka Vijeća, procjene učinka i stajališta EU-a u kontekstu multilateralnih foruma.
Nedostatak transparentnosti u pogledu lobiranja i uključivanja interesnih skupina u donošenje odluka.
Poteškoće u pristupu informacijama i stajalištima o kojima se raspravljalo u pregovorima u okviru trijaloga o nacrtu zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.
Izostanak pravodobne objave mišljenja Odbora za nadzor regulative (RSB), neovisnog tijela Komisije koje pruža savjetovanje Kolegiju povjerenika.
Nepotpuna ili odgođena objava informacija o postupcima zbog povrede prava u bazi podataka EU-a o povredama prava.

Ispitanici su također izrazili zabrinutost zbog načina na koji institucije EU-a, a posebno Komisija, obrađuju zahtjeve za javni pristup dokumentima.[7] To uključuje nepoštovanje rokova za obradu zahtjeva, sustavno odbijanje pristupa određenim vrstama dokumenata, kao što su procjene učinka ili mišljenja RSB-a, te izostanak pravog uzimanja u obzir prevladavajućeg javnog interesa za objavu dokumenata.

Osim informacija o pitanjima kao što su trgovina divljom faunom i florom i industrijske emisije, ispitanici su naveli i poteškoće u dobivanju informacija o određenim fondovima EU-a, kao što su: Fond za modernizaciju[8], fondovi kojima upravlja Europska investicijska banka (EIB), Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu[9], popis projekata od zajedničkog interesa[10], projekti energetske infrastrukture koji ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima EU-a i financiranje s učinkom na okoliš u okviru zajedničke poljoprivredne politike te Mehanizma za oporavak i otpornost.

Točnost i pristupačnost objavljenih informacija o okolišu

Uredbom EU-a o primjeni odredaba Aarhuške konvencije propisano je da su institucije EU-a dužne uspostaviti javne baze podataka u svrhu proaktivnog i sustavnog širenja određenih informacija o okolišu. Ispitanici su tvrdili da bi trebala postojati baza podataka EU-a za zakonodavstvo o okolišu i nacrt zakonodavstva. Tvrdili su i da bi registri dokumenata, posebno Komisije i Vijeća, trebali uključivati više popratnih dokumenata (na primjer, radne dokumente o nacrtima zakonodavstva u Vijeću ili dokumente koje pripremaju glavne uprave Komisije). Zatražili su i da Europska agencija za kemikalije objavi više informacija, posebno o procjeni rizika od kemikalija u kontekstu Uredbe REACH[11], te o utjecaju projekata koje financira EIB na okoliš.

Ispitanici su naglasili da postoje problemi u pogledu točnosti i cjelovitosti informacija objavljenih u određenim područjima.

U području trgovine divljom faunom i florom Komisija samo registrira i objavljuje podatke o uvozu i izvozu vrsta koje su izričito navedene u mjerodavnom pravu EU-a,[12] ali ne i drugih vrsta, dok neke države članice dostavljaju nepotpune podatke. Time se sprječava procjena i zaostaje za najboljom međunarodnom praksom. Na primjer, ispitanici su izjavili da usporedna baza podataka SAD-a sadrži detaljnije podatke, kao i posebne skupove podataka koji su dostupni na zahtjev. Nedostaju i popratni dokumenti na kojima se temelje odluke.

Ispitanici su također izrazili zabrinutost zbog toga što informacije o industrijskim emisijama na namjenskom portalu[13]nisu dostupne u jednostavnom i otvorenom formatu podataka i zato što nedostaje okvir za lakšu procjenu. Istaknuli su i nedostatak podataka o nekim ključnim pitanjima u okviru Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.[14], na primjer o ekološkoj poljoprivredi, kao i nedostatak dovoljno detaljnih informacija o odlukama EU-a o ribarstvu, primjerice prilikom usporedbe znanstvenih preporuka o ulovu vrsta i donesenim kvotama.

Što se podrazumijeva pod „informacijama o okolišu”?

Ispitanici su napomenuli da institucije EU-a ponekad ne smatraju da bi dokumente ili informacije koji imaju učinak na okoliš trebalo priznati kao „informacije o okolišu”[15], što znači da nisu primijenile više standarde transparentnosti propisane Uredbom EU-a o primjeni odredaba Aarhuške konvencije. To znači da institucije neopravdano upotrebljavaju iznimke predviđene zakonodavstvom EU-a o javnom pristupu dokumentima kako bi uskratile pristup. Ispitanici su to prepoznali kao problem u području donošenja zakonodavnih odluka, pristupa dokumentima koji se odnose na provedbu prava EU-a u području okoliša u kontekstu postupaka zbog povrede, utvrđivanja normi i učinka mjera koje financira EU na okoliš.

Transparentnost „postupka komitologije” za odlučivanje o provedbenim zakonima EU-a

Ispitanici su zagovarali mnogo veću transparentnost u postupku komitologije, posebno u pogledu Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (SCOPAFF)[16], koji daje mišljenja o prijedlozima Komisije o „provedbenim aktima” o pitanjima kao što su pesticidi i genetski modificirani organizmi. Ispitanici su također zagovarali veću transparentnost u pogledu odluka i kontrole opasnih kemikalija. Kako bi se omogućio bolji nadzor donošenja odluka, ispitanici su naglasili potrebu za pravovremenim pristupom ključnim informacijama, kao što su dnevni redovi, zapisnici i sažetci sastanaka, kao i stajališta država članica o zakonodavnim prijedlozima. To bi trebalo nadopuniti registrom koji je jednostavniji za korištenje i može se pretraživati[17].

Transparentnost u vezi s vanjskim stručnjacima s kojima se Komisija savjetovala

Ispitanici su tvrdili da nema dovoljno dostupnih informacija o vanjskim stručnjacima i zagovarali su veću transparentnost, posebno kada se s njima savjetuje o mogućem zakonodavstvu. Konkretno, ispitanici su ukazali na stručne skupine koje savjetuju Komisiju i Europsku agenciju za kemikalije. Tome bi pridonijelo i poboljšanje upotrebljivosti registra stručnih skupina, kao i sveobuhvatnije informacije o izjavama o interesima.

Sudjelovanje javnosti

Uključenost civilnog društva

Ispitanici su izjavili da bi Komisija organizacijama civilnog društva trebala ponuditi uravnoteženije mogućnosti za sudjelovanje u oblikovanju politika. To podrazumijeva savjetovanje s civilnim društvom u svim relevantnim fazama postupka donošenja politika i osiguravanje uravnotežene interakcije s predstavnicima civilnog društva i industrije. Komisija bi trebala razmotriti donošenje smjernica o tom pitanju i organizaciju redovitijih poziva za podnošenje prijava za sudionike na savjetodavnim platformama povezanima s oblikovanjem politike zaštite okoliša.

Kako bi se omogućilo značajnije sudjelovanje civilnog društva, ispitanici su izjavili da bi Komisija trebala razmjenjivati (preliminarna) stajališta o politikama ili zakonodavstvu kako bi dionici mogli pružiti informacije koje nedostaju i istaknuti rizike.

Ispitanici su postavili posebna pitanja o sudjelovanju dionika u donošenju politika EU-a o trgovini divljom faunom i florom, kao i o novim genomskim tehnikama.

Javna savjetovanja

Ispitanici su izjavili da bi također trebalo biti manje jezičnih i tehničkih prepreka za sudjelovanje u savjetovanjima. Trebala bi postojati veća transparentnost o tome tko sudjeluje u savjetovanjima. Neki su ispitanici istaknuli nedostatak jasnoće u pogledu kriterija za pozivanje dionika na javna savjetovanja i formata korištenih upitnika.

Mjere koje treba donijeti u kontekstu plana REPowerEU i Paketa mjera za zaštitu prirode

Ispitanici smatraju da bi Komisija trebala olakšati i povećati sudjelovanje dionika u vezi s planom REPowerEU[18] i paketom mjera za zaštitu prirode[19]. To uključuje pravovremenu objavu informacija i dokumenata, uključujući pozive i informacije o savjetovanjima, s jasnim planom savjetovanja. To znači i da bi Komisija trebala proaktivno pružati informacije o svojim stajalištima. Komisija bi trebala omogućiti davanje doprinosa u svakoj fazi donošenja odluka. Ispitanici su izrazili zabrinutost i zbog nedostatka procjena učinka i/ili savjetovanja o određenim prijedlozima, kao što su revizije Direktive o energiji iz obnovljivih izvora[20], Direktive o pticama[21] i Direktive o staništima[22].