COMPLAINT: 1598/2020/MMO

Naslov predmeta: Kako Europska komisija osigurava da hrvatska tijela poštuju temeljna prava u kontekstu operacija upravljanja granicama koje se financiraju iz fondova EU-a

Datum: četvrtak, 23. rujna 2021.

Aranžmani za inspekciju na daljinu: Webex online sastanak

Prisutni

Predstavnici Komisije:

Predstavnici pučkog pravobranitelja:

Svrha sastanka

Svrha sastanka bila je pojasniti određena pitanja u vezi s predmetom 1598/2020/MMO. Pitanja su poslana Komisiji prije sastanka, zajedno sa zahtjevom za sastanak, 12. srpnja 2021.

Uvod i postupovne informacije

Sjednica je započela u 10:00 i završila u 11:15.

Istražni tim Europskog ombudsmana utvrdio je predmet, svrhu i postupak sastanka u kontekstu istrage Europskog ombudsmana o pritužbi 1598/2020/MMO. Konkretno, obavijestila je predstavnike Komisije da, ako žele Ombudsmanu dostaviti sve dodatne dokumente koje su utvrdili kao povjerljive, pristup se neće odobriti bez prethodne suglasnosti Komisije´s, ni podnositelju pritužbe ni bilo kojoj drugoj osobi izvan ureda Ombudsmana´s. Informacije i dokumenti te vrste brišu se iz spisa Europskog ombudsmana ubrzo nakon završetka istrage.

Istražni tim Ombudsmana pitao je predstavnike Komisije imaju li uvodne napomene o zahtjevu za sastanak i njegovu prilogu. Predstavnik Komisije odgovorio je da su postavljena pitanja korisna i dobra osnova za daljnje postupanje.

Razmijenjene informacije

Prije nego što je odgovorio na pitanja upućena Komisiji, istražni tim Ombudsmana zatražio je od Komisije da sažme najnovija zbivanja u tom predmetu. To se posebno odnosilo na priopćenje za medije podnositelja pritužbe i drugih zainteresiranih strana o uspostavi novog mehanizma praćenja u Hrvatskoj.

Komisija je objasnila da postoji i da postoji nekoliko mehanizama, koje je važno ne zbuniti. Komisija je potvrdila da može izvješćivati o novim kretanjima u tom pogledu.

Prvo, postojao je Trostrani protokol, odnosno mehanizam suradnje između UNHRC-a, Hrvatskog pravnog centra i hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova s ciljem pružanja potpore potonjem u njegovim aktivnostima nadzora granica. Ovaj je Protokol doveo do niza posjeta i izvješća.

Drugo, sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava za hitnu pomoć (EMAS) trebalo se pružiti tehničku potporu hrvatskim tijelima kako bi im se omogućilo da sami provode granične kontrole. Bespovratna sredstva iskorištena su za niz seminara, postupaka, osposobljavanja itd. Komisija smatra da je zbog toga postignut određeni napredak.

Predstavnici Komisije pojasnili su da aktivnosti nadzora granica koje provode stranke Trostranog protokola nisu trebale biti uvjet za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru EMAS-a. Dva mehanizma, odnosno Trostrani protokol i bespovratna sredstva EMAS-a, odvijala su se usporedno, ali ni na koji način nisu bili međusobno povezani; Protokolom su nadopunjene aktivnosti povezane s bespovratnim sredstvima EMAS-a.

Zbog sve većih kritika u pogledu djelotvornosti Trostranog protokola i izvješća o kršenjima temeljnih prava Komisija je od 2020. počela pojačavati suradnju s hrvatskim tijelima. To je bilo kako bi ih se potaknulo da uspostave neovisan mehanizam praćenja koji bi imao posebnu strukturu i mogućnost djelovanja na vlastitu inicijativu. Stupanje na snagu takvog mehanizma najavljeno je u lipnju 2021. Ne postoji postojeći model ni referentna vrijednost za takav mehanizam. Stoga se može dalje razvijati i poboljšavati.

Kad je riječ o tome zašto je došlo do nejasnoća u pogledu mehanizama praćenja, Komisija je navela da mogu postojati dva različita razloga: prvo, pritužba je bila usmjerena samo na bespovratna sredstva EMAS-a. Moguće je da je došlo do zabune u vezi s činjenicom da praćenje koje provode stranke Trostranog protokola nije povezano s bespovratnim sredstvima EMAS-a. Drugo, možda je postojao interes da se Komisiju uvjeri da pokrene postupak zbog povrede protiv Hrvatske.

Komisija je navela da je uz neovisni mehanizam praćenja uvjerila hrvatska tijela da osnuju savjetodavno tijelo povezano s tim mehanizmom. Uključene su, među ostalim, Komisija, Agencija EU-a za temeljna prava (FRA), hrvatski nacionalni pravobranitelj i pravobranitelji za djecu i ravnopravnost Hrvatske, UNHCR, IOM, Frontexov službenik za temeljna prava i EASO. Tim se dogovorom tim stranama omogućuje da savjetuju mehanizam praćenja, a da pritom ostanu neovisne i ne utječu na vlastite aktivnosti.

Održan je niz najavljenih i nenajavljenih posjeta na licu mjesta, kao i prvi sastanak savjetodavnog tijela, na kojem se raspravljalo o praktičnim pitanjima, kao što su kako provesti posjete na licu mjesta i kako neometano surađivati s nacionalnim tijelima.

Kad je riječ o obavješćivanju o sastavu i mandatu nedavno uspostavljenog mehanizma praćenja, Komisija je izjavila da je to pitanje na hrvatskim tijelima, ali da je s njima već pokrenula to pitanje i čeka njihov odgovor.

*****

Komisija je navela da su sredstva kojima je raspolagala kako bi potaknula hrvatska tijela na uspostavu neovisnog mehanizma praćenja ponajprije istraga Europskog ombudsmana te pitanja Europskog parlamenta, nevladinih organizacija i država članica.

Kad je riječ o financiranju za hitne slučajeve, Komisija u načelu vrlo rijetko primjenjuje uvjetovanost za rješavanje kriznih situacija. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima EMAS-a za Hrvatsku, financijska potpora opravdana je iznimnim okolnostima na vanjskim granicama koje zahtijevaju brzo jačanje upravljanja granicama. Stoga početni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru sustava EMAS nije sadržavao nikakve uvjete.

Komisija je navela da to nije optimalno te je stoga u najnoviji sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen s Hrvatskom u ljeto 2021. uključila uvjetovanost. Konkretno, financijska sredstva dodijeljena su nakon uspostave neovisnog mehanizma praćenja.

*****

Komisija je priopćila kako nije nesvjesna navoda o prijavljenim kršenjima temeljnih prava na hrvatskoj granici. Naprotiv, potpuno poštovanje temeljnih prava, posebno u upravljanju vanjskim granicama, ključno je za Komisiju. Međutim, Komisija nema ni nadležnost ni osoblje za samostalno provođenje istraga o kršenjima ljudskih prava u državama članicama. Među institucijama EU-a samo Frontex ima takve ovlasti u slučajevima u kojima provodi operacije, ali trenutačno Frontex nema operacije u Hrvatskoj. Nadalje, UNHRC do danas nije pokrenuo ni ispitni postupak.

Međutim, Komisija je obavila misije na hrvatskoj granici. Pandemija bolesti COVID-19 otežala je Komisiji češće sudjelovanje u misijama. Komisija je izrazila nadu da će misije u budućnosti postati jednostavnije. Komisija istodobno ne želi duplicirati rad drugih tijela koja imaju nadzorne ovlasti. Umjesto toga, spreman je podržati ta tijela. Na primjer, Komisija se u nekoliko navrata sastala s hrvatskim pučkim pravobraniteljem kako bi joj omogućila da u potpunosti iskoristi svoje ovlasti.

*****

Komisija je navela da nema potrebne dokaze za pokretanje postupka zbog povrede protiv Hrvatske ni za „zamrzavanje” financijskih sredstava. Budući da početni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru sustava EMAS nije sadržavao nikakve izričite uvjete u tom pogledu, Komisija nije imala pravna sredstva za suspenziju ili opoziv sredstava niti su bili dostupni potrebni dokazi. 

Najnoviji sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava EMAS-a s Hrvatskom uvjetovan je uspostavom neovisnog mehanizma praćenja. Tim sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru sustava EMAS predviđeno je da će se novi neovisni mehanizam praćenja podupirati sredstvima sustava EMAS na godinu dana (do svibnja 2022.).

*****

Novouspostavljeni mehanizam razvijat će se u budućnosti, a Komisija je spremna pružiti potporu mogućim poboljšanjima. Hrvatski mehanizam praćenja ne treba smatrati jedinim mogućim modelom neovisnog mehanizma praćenja.

Komisija je navela da postoje općenitije promjene na putu, koje nisu izravno povezane s ovim predmetom, ali bi i dalje mogle dovesti do poboljšanja. Te promjene uključuju odredbe o zaštiti temeljnih prava u Schengenskom sporazumu i zakonodavstvu EU-a o migracijama. Nadalje, u kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira Komisija će procijeniti kako se financiranje može uvjetovati poštovanjem temeljnih prava. Naposljetku, Komisija je predložila modernizaciju schengenske evaluacije, koja će uključivati i evaluaciju sposobnosti država članica da osiguraju zaštitu temeljnih prava.

Komisija je pristala Europskom ombudsmanu staviti na raspolaganje sljedeće dokumente koje bi trebalo smatrati povjerljivima:

• Kratko izvješće – prvi sastanak Savjetodavnog odbora 17.9.2021.

• Izvješće o službenom putovanju u Hrvatsku 17. i 18. studenoga 2020.

• Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava EMAS-a HOME/2020/ISFB/AG/EMAS/0136

• Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ref. HOME/2020/ISFB/AG/EMAS/0136

Zaključak sastanka

Istražni tim Ombudsmana zahvalio je predstavnicima Komisije na sastanku.

Bruxelles, 30. rujna 2021.