KOMPLAINT: 1598/2020/MMO

Naslov predmeta: Kako Europska komisija osigurava da hrvatska nadležna tijela poštuju temeljna prava u kontekstu operacija upravljanja granicama koje se financiraju iz fondova EU-a

Datum: Četvrtak, 23. rujna 2021.

Mjere daljinskog nadzora: Internetski sastanak Webexa

Prisutni

Predstavnici Komisije:

Predstavnici pučkog pravobranitelja:

Svrha sastanka

Svrha sastanka bila je pojasniti određena pitanja u vezi s predmetom 1598/2020/MMO. Pitanja su poslana Komisiji prije sastanka, zajedno sa zahtjevom za sastanak, 12. srpnja 2021.

Uvod i postupovne informacije

Sjednica je započela u 10:00 i završila u 11:15.

Istražni tim Europskog ombudsmana utvrdio je predmet, svrhu i postupak sastanka u kontekstu istrage Europskog ombudsmana o pritužbi 1598/2020/MMO. Konkretno, obavijestila je predstavnike Komisije da, ako žele Ombudsmanu dostaviti dodatne dokumente za koje su utvrdili da su povjerljivi, pristup neće biti odobren bez prethodne suglasnosti Komisije ni podnositelju pritužbe ni bilo kojoj drugoj osobi izvan ureda Ombudsmana. Takve informacije i dokumenti bit će izbrisani iz spisa Europskog ombudsmana ubrzo nakon završetka istrage.

Istražni tim Ombudsmana pitao je predstavnike Komisije imaju li kakvih uvodnih primjedbi na zahtjev za sastanak i njegov prilog. Predstavnik Komisije odgovorio je da su postavljena pitanja korisna i dobra osnova za daljnje postupanje.

Razmijenjene informacije

Prije nego što je odgovorio na pitanja poslana Komisiji, istražni tim Ombudsmana zatražio je od Komisije da saže najnoviji razvoj događaja u tom predmetu. To se posebno odnosilo na priopćenje za medije koje su izdali podnositelj pritužbe i druge zainteresirane strane o uspostavi novog mehanizma praćenja u Hrvatskoj.

Komisija je objasnila da postoji i da postoji nekoliko mehanizama, koje je važno ne miješati. Komisija je potvrdila da može izvješćivati o novim kretanjima u tom pogledu.

Prvo, postojao je Trostrani protokol, odnosno mehanizam suradnje između UNHRC-a, Hrvatskog pravnog centra i hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova s ciljem pružanja potpore potonjem u njegovim aktivnostima nadzora granica. Taj je Protokol doveo do niza posjeta i izvješća.

Drugo, cilj sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za hitnu pomoć (EMAS) bio je pružiti tehničku potporu hrvatskim tijelima kako bi ona mogla sama provoditi granične kontrole. Bespovratna sredstva upotrijebljena su za niz seminara, postupaka, osposobljavanja itd. Komisija smatra da je zbog toga postignut određeni napredak.

Predstavnici Komisije pojasnili su da aktivnosti nadzora granica koje provode stranke Trostranog protokola nisu zamišljene kao preduvjet za bespovratna sredstva u okviru EMAS-a. Ta dva mehanizma, odnosno Trostrani protokol i bespovratna sredstva EMAS-a, provodila su se usporedno, ali ni na koji način nisu bila međusobno povezana; Protokolom su dopunjene aktivnosti za koje su dodijeljena bespovratna sredstva u okviru EMAS-a.

Zbog sve većih kritika u pogledu djelotvornosti Trostranog protokola i izvješća o povredama temeljnih prava Komisija je od 2020. počela povećavati suradnju s hrvatskim tijelima. Cilj je bio potaknuti ih na uspostavu neovisnog mehanizma praćenja koji bi imao posebnu strukturu i mogućnost djelovanja na vlastitu inicijativu. Stupanje na snagu takvog mehanizma najavljeno je u lipnju 2021. Ne postoji postojeći model ni referentna vrijednost za takav mehanizam. Stoga se može dalje razvijati i poboljšavati.

Kad je riječ o tome zašto je došlo do nejasnoća u pogledu mehanizama praćenja, Komisija je izjavila da možda postoje dva različita razloga: Kao prvo, prigovor je bio usmjeren samo na bespovratna sredstva EMAS-a. Moguće je da je došlo do nejasnoća u pogledu činjenice da praćenje Trostranog protokola koje provode stranke nije povezano s bespovratnim sredstvima EMAS-a. Drugo, možda je postojao interes da se Komisiju uvjeri da pokrene postupak zbog povrede protiv Hrvatske.

Komisija je navela da je osim neovisnog mehanizma praćenja uvjerila hrvatska tijela da osnuju savjetodavno tijelo povezano s tim mehanizmom. Uključene su, među ostalim, Komisija, Agencija EU-a za temeljna prava (FRA), hrvatski nacionalni ombudsman i pravobranitelji za djecu i ravnopravnost Hrvatske, UNHCR, IOM, Frontexov službenik za temeljna prava i EASO. Tim se dogovorom tim stranama omogućuje da savjetuju mehanizam praćenja, a da pritom ostanu neovisne i bez utjecaja na vlastite aktivnosti.

Održan je niz najavljenih i nenajavljenih posjeta na licu mjesta, kao i prvi sastanak savjetodavnog tijela, na kojem se raspravljalo o praktičnim pitanjima, kao što su način provedbe posjeta na licu mjesta i neometana suradnja s nacionalnim tijelima.

Kad je riječ o obavješćivanju o sastavu i mandatu nedavno uspostavljenog mehanizma praćenja, Komisija je izjavila da je to pitanje u nadležnosti hrvatskih tijela, ali je s njima već pokrenula to pitanje i čekala njihov odgovor.

*****

Komisija je navela da su sredstva kojima raspolaže kako bi potaknula hrvatska tijela na uspostavu neovisnog mehanizma praćenja prije svega istraga Europskog ombudsmana te pitanja Europskog parlamenta, nevladinih organizacija i država članica.

Kad je riječ o financiranju za hitne slučajeve, Komisija u načelu vrlo rijetko primjenjuje uvjetovanost za rješavanje kriznih situacija. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima EMAS-a za Hrvatsku, financijska potpora bila je opravdana iznimnim okolnostima na vanjskim granicama zbog kojih je bilo potrebno brzo ojačati upravljanje granicama. Stoga početni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru EMAS-a nije sadržavao nikakve uvjete.

Komisija je navela da to nije bilo optimalno te je stoga u najnovijem sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljenom s Hrvatskom u ljeto 2021. uključila uvjetovanost. Konkretno, financijska sredstva dodijeljena su nakon uspostave neovisnog mehanizma praćenja.

*****

Komisija je izjavila da nije nesvjesna navoda o prijavljenim kršenjima temeljnih prava na hrvatskoj granici. Naprotiv, potpuno poštovanje temeljnih prava, posebno u upravljanju vanjskim granicama, ključno je za Komisiju. Međutim, Komisija nema ni nadležnost ni osoblje za samostalno provođenje istraga o kršenjima ljudskih prava u državama članicama. Među institucijama EU-a samo Frontex ima takve ovlasti ako provodi operacije, ali trenutačno Frontex nema operacije u Hrvatskoj. Nadalje, ni UNHRC do danas nije pokrenuo istragu.

Međutim, Komisija je provela misije na hrvatskoj granici. Pandemija bolesti COVID-19 spriječila je Komisiju da češće sudjeluje u misijama. Komisija je izrazila nadu da će misije u budućnosti postati jednostavnije. Komisija istodobno ne želi udvostručiti rad drugih tijela koja imaju ovlasti za praćenje. Umjesto toga, spreman je podržati ta tijela. Na primjer, Komisija se u nekoliko navrata sastala s hrvatskim pučkim pravobraniteljem kako bi osigurala da ona može u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti.

*****

Komisija je navela da nema potrebne dokaze za pokretanje postupka zbog povrede protiv Hrvatske ni za „zamrzavanje” sredstava. Budući da prvotni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru EMAS-a nije sadržavao izričite uvjete u tom pogledu, Komisija nije imala pravna sredstva za obustavu ili opoziv sredstava niti su bili dostupni potrebni dokazi. 

Najnoviji sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru EMAS-a s Hrvatskom uvjetovan je uspostavom neovisnog mehanizma praćenja. Tim sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru EMAS-a predviđeno je da će se novi neovisni mehanizam praćenja podupirati sredstvima EMAS-a u razdoblju od jedne godine (do svibnja 2022.).

*****

Novouspostavljeni mehanizam razvijat će se u budućnosti, a Komisija je spremna pružiti potporu mogućim poboljšanjima. Hrvatski mehanizam praćenja ne smije se smatrati jedinim mogućim modelom neovisnog mehanizma praćenja.

Komisija je navela da su u tijeku općenitije promjene koje nisu izravno povezane s predmetnim slučajem, ali bi i dalje mogle dovesti do poboljšanja. Te promjene uključuju odredbe o zaštiti temeljnih prava u Schengenskom sporazumu i u zakonodavstvu EU-a o migracijama. Nadalje, u kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira Komisija će procijeniti kako se financiranje može uvjetovati poštovanjem temeljnih prava. Naposljetku, Komisija je predložila modernizaciju schengenske evaluacije, koja će uključivati i evaluaciju sposobnosti država članica da osiguraju zaštitu temeljnih prava.

Komisija je pristala Europskom ombudsmanu staviti na raspolaganje sljedeće dokumente, koji bi se svi trebali smatrati povjerljivima:

• Kratko izvješće – prvi sastanak Savjetodavnog odbora 17. rujna 2021.

• Izvješće o službenom putovanju u Hrvatsku od 17. do 18. studenoga 2020.

• Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava sustava EMAS HOME/2020/ISFB/AG/EMAS/0136

• Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ref. HOME/2020/ISFB/AG/EMAS/0136

Zaključenje sastanka

Istražni tim Ombudsmana zahvalio je predstavnicima Komisije na sastanku.

Bruxelles, 30. rujna 2021.