Predmet se odnosio na propust Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) da pruži konkretan odgovor na administrativnu pritužbu povezanu s navodima o uznemiravanju i nepravilnostima koje je podnio službenik stalnih snaga kategorije 2.

Podnositelj pritužbe podnio je administrativnu pritužbu Frontexu u ožujku 2023. Frontex je odgovorio da, za razliku od prethodnih informacija koje je dostavio podnositelju pritužbe, on nema pravo podnijeti takvu pritužbu. Slijedom toga, on ne bi dobio materijalni odgovor. Međutim, tijekom istrage Ombudsmana Frontex je izjavio da će podnositelju pritužbe dostaviti opći sadržajni odgovor do studenoga 2024. Frontex je taj odgovor podnositelju pritužbe dostavio tek u prosincu 2025. Ombudsmanica je utvrdila da nedosljedne informacije dostavljene podnositelju pritužbe i veliko kašnjenje u odgovaranju na pritužbu predstavljaju nepravilnosti u postupanju. Međutim, Ombudsmanica nije smatrala potrebnim dati preporuku s obzirom na to da je Frontex sada pružio znatan odgovor podnositelju pritužbe.

Osim toga, istragom Ombudsmana otkriveno je da ne postoji učinkovit mehanizam za podnošenje pritužbi i pravnu zaštitu za službenike kategorije 2., primjerice u slučajevima uznemiravanja u Frontexu. Ombudsmanica je zaključila da je riječ o sustavnom problemu koji također predstavlja nepravilnosti u postupanju.

Ombudsmanica je preporučila Upravnom odboru Frontexa da u predstojećoj reviziji pravnog okvira za službenike kategorije 2 uvede učinkovit mehanizam za podnošenje pritužbi i pravnu zaštitu.

U toj istrazi na vlastitu inicijativu ocijenjeno je kako Europska komisija namjerava zajamčiti poštovanje ljudskih prava u kontekstu Memoranduma o razumijevanju između EU-a i Tunisa. Izražena je zabrinutost zbog prirode Memoranduma o razumijevanju općenito, a posebno zbog potpore inicijativama za nadzor granica, posebno s obzirom na izrazito uznemirujuća izvješća o tome kako tuniške vlasti postupaju s migrantima.

Ombudsmanica je bila posebno zabrinuta zbog izostanka prethodne procjene učinka na ljudska prava, posebno u vezi sa stupom „Migracije i mobilnost” Memoranduma o razumijevanju i projektima koji bi trebali biti obuhvaćeni tim stupom. Budući da je taj stup Memoranduma o razumijevanju jasno osmišljen kako bi se ograničila i obeshrabrila nezakonita migracija u EU boljom kontrolom migracija koju provode tuniške vlasti, provedba projekata kojima se taj cilj provodi u praksi očito ima dimenziju ljudskih prava. Ombudsmanica je od Komisije zatražila da odgovori na niz pitanja o tome kako namjerava pratiti učinak djelovanja u okviru Memoranduma o razumijevanju na ljudska prava te koje je mjere predvidjela i planira provesti, među ostalim u pogledu moguće obustave financiranja EU-a ako se utvrde kršenja ljudskih prava.

Ombudsmanica je utvrdila da je, unatoč opetovanim tvrdnjama Komisije da nije bilo potrebe za prethodnom procjenom učinka na ljudska prava, ona zapravo dovršila postupak upravljanja rizikom za Tunis prije potpisivanja memoranduma o razumijevanju.

U tom postupku, koji Komisija provodi sa svim partnerskim zemljama EU-a koje bi mogle primiti proračunsku potporu EU-a, uzeti su u obzir kriteriji slični onima koji su se primjenjivali u standardnoj prethodnoj procjeni učinka na ljudska prava. Njima se, među ostalim, procjenjuje stanje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava, sigurnosti i sukoba u relevantnoj partnerskoj zemlji. Međutim, Komisija nije proaktivno podijelila te informacije, među ostalim u svojem odgovoru na stratešku inicijativu Ombudsmana o tom pitanju.

Ombudsmanica je iznijela prijedloge o tome kako to riješiti. Također je, s obzirom na opseg utvrđenih rizika, predložila da Komisija razradi konkretne kriterije za moguću suspenziju ugovora financiranih sredstvima EU-a povezanih s upravljanjem migracijama ako pronađe dokaze o kršenju ljudskih prava u provedbi projekata. U tom je kontekstu ombudsmanica predložila da Komisija potakne svoje provedbene partnere da uspostave mehanizme za podnošenje pritužbi kako bi pojedinci mogli prijaviti navodna kršenja svojih ljudskih prava u provedbi projekata/programa koje financira EU u Tunisu. S obzirom na nedavna izvješća o znatnim problemima na terenu, to je postalo još važnije.

Predmet se odnosio na način na koji Europska komisija osigurava poštovanje temeljnih prava u kontekstu sredstava EU-a dodijeljenih Grčkoj za upravljanje granicama. Podnositelji pritužbe, nekoliko nevladinih organizacija, izrazili su zabrinutost da Komisija nije djelotvorno pratila i ocijenila aktivnosti upravljanja granicama koje financira EU, u kontekstu stalnih navoda o teškim kršenjima ljudskih prava koja su počinila grčka tijela.

Istragom su utvrđena područja koja bi Komisija trebala razmotriti kako bi poboljšala način na koji prati i osigurava usklađenost s temeljnim pravima u tom području. Međutim, s obzirom na to da Komisija trenutačno čeka završno izvješće grčkih vlasti u jednom od pojedinačnih slučajeva navodnih kršenja temeljnih prava istaknutih u ovoj istrazi, a sada će procijeniti i potrošnju Grčke u okviru relevantnog programa, ombudsmanica je zaključila predmet i utvrdila da daljnje istrage nisu opravdane. Međutim, iznijela je neke prijedloge Komisiji za rješavanje problema utvrđenih tijekom istrage.

Ombudsmanica je posebno pozvala Komisiju da uspostavi smjernice za procjenu usklađenosti s temeljnim pravima tijekom provedbe programa, posebno u pogledu povezanog „uvjeta koji omogućuje pristup sredstvima”. U okviru tih smjernica Komisija bi trebala utvrditi kriterije za utvrđivanje okolnosti u kojima će uskratiti ili suspendirati sredstva EU-a zbog nepoštovanja temeljnih prava i povezanog uvjeta financiranja te objaviti te kriterije. U svojoj procjeni vjerodostojnih pritužbi o kršenjima temeljnih prava i o cjelokupnom grčkom programu Komisija bi trebala razmotriti ispunjava li Grčka i dalje uvjet u pogledu temeljnih prava koji se odnosi na predmetna sredstva. Ombudsmanica je iznijela i prijedloge o transparentnosti postupka praćenja i mjerama za jačanje uključenosti civilnog društva.

 

Predmet se odnosio na odluku Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) o odbacivanju pritužbe povezane s tehničkim problemima s kojima se kandidat susreo tijekom testiranja na daljinu u okviru postupka odabira osoblja EU-a koji je organizirao EPSO. Podnositelj pritužbe osporavao je EPSO-ovu odluku o odbijanju pritužbe na temelju toga što podnositelj pritužbe nije istaknuo to pitanje tijekom testiranja.

Ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju EPSO-a s pritužbom. Konkretno, EPSO je trebao uzeti u obzir informacije kojima je imao pristup, a kojima su potvrđene činjenice koje je prijavio podnositelj pritužbe, te je razmotrio pritužbu. Neuspjeh u tome predstavljao je nepravilnosti u postupanju.

Kako bi se to riješilo, Ombudsmanica je predložila da EPSO započne dijalog s podnositeljem pritužbe s ciljem pronalaženja odgovarajućeg i pravednog rješenja, primjerice da se podnositelju pritužbe ponudi mogućnost ponovnog polaganja testova.