Strasbourg, 5. listopada 2016.

Re: Daljnje postupanje nakon sastanka o postupku nadzorne provjere i ocjene

Poštovana gospođo predsjednice,

Želio bih Vam zahvaliti što ste 19. rujna u Frankfurt dočekali predstavnike mojeg ureda i što ste odvojili vrijeme za raspravu s njima o transparentnosti postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). To je bio treći put da su se moje službe sastale s ESB-om od mog sastanka s predsjednikom Draghijem 6. svibnja 2014. kako bi razmijenile mišljenja o pitanjima o kojima imamo relevantno iskustvo i stručno znanje [1].

Sastanci koje je moje osoblje održalo s vama i vašim osobljem omogućili su im da u prilično kratkom vremenu u potpunosti cijene opseg promjena koje ste nadzirali u području europskog nadzora banaka. Kad je riječ o kontekstu transparentnosti u kojem poslujete, slažem se da se u području nadzora banaka često mora posvetiti velika pažnja kako bi se omogućile iskrene i potpune rasprave. Kako bi jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) mogao ispuniti svoju ulogu strogog, ali pravednog nadzornog tijela, moraju postojati dostatna jamstva povjerljivosti.

Siguran sam da ESB predviđa, ako već ne i doživljava, sve veći broj zahtjeva za javni pristup dokumentima u području nadzora banaka. To bi trebalo pozdraviti kao priliku da se pokaže da ESB zauzima uravnotežen i prikladan stav o potrebi informiranja javnosti o važnoj ulozi koju ima u nadzoru banaka.

Na primjer, Sud je bio posebno zadovoljan saznanjem da je ESB u sklopu SREP-a 2016. pojasnio da on „ne sprečava niti odvraća institucije od objavljivanja kapitalnih zahtjeva relevantnih za MDA”. [2] To je pozitivno i dobrodošlo odstupanje od pristupa usvojenog za SREP 2015. i u skladu je s mišljenjem Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz prosinca 2015. o tom pitanju.

Razumijem da je pitanje otkrivanja dodatnih informacija iz pojedinačnih dopisa u okviru SREP-a uglavnom uređeno na nacionalnoj razini. Međutim, SSM može dodatno ispitati mogućnost veće transparentnosti u pogledu provedbe SREP-a, nakon objave brošure o metodologiji SREP-a SSM-a u veljači 2016. Jedna od mogućnosti bila bi ispitati opseg objave elemenata nadzornog priručnika SSM-a [3].

Ambicioznija mjera mogla bi podrazumijevati objavljivanje pojedinačnih dopisa u okviru SREP-a nakon određenog trenutka, kada zbog proteka vremena komercijalni interesi i javni interes za osiguravanje otpornog bankarskog sustava više neće biti ugroženi potpunim ili djelomičnim otkrivanjem informacija. Takav nijansirani pristup može biti od koristi samo ESB-u, njegovim dionicima i široj javnosti. Naravno, prethodno savjetovanje s predmetnom kreditnom institucijom imalo bi važnu ulogu u izgradnji potrebne predvidljivosti, povjerenja i pouzdanja.

Zahvaljujem vam što ste se uključili u pitanja od zajedničkog interesa i radujem se što ćete se pravodobno sastati kako biste nastavili s tim važnim raspravama.

Srdačan pozdrav,

Emily O'Reilly

cc: Mario Draghi, predsjednik ESB-a

[1] Prva razmjena mišljenja održana je u kontekstu preispitivanja etičkog okvira ESB-a, a druga u vezi s pravilima ESB-a o javnom pristupu dokumentima.

[2] Vidi dokument dodan na mrežne stranice ESB-a 14. rujna 2016. na: https://www.bankingsupervision.europa.eu/banking/srep/2016/html/index.en.html

[3] Na primjer, nakon istrage Europskog ombudsmana o odbijanju Europske komisije da odobri javni pristup Priručniku o postupcima za zaštitu tržišnog natjecanja Glavne uprave za tržišno natjecanje, Komisija je pristala pripremiti verziju ManProc-a za zaštitu tržišnog natjecanja za javno objavljivanje. Vidjeti: http://www.ombudsman.europa.eu/cases/decision.faces/en/10879/html.bookmark