Kontekst pritužbe

1. Nakon medijske pokrivenosti slučajeva provala u prostorima Europskog parlamenta tijekom ograničenja kretanja povezanih s bolešću COVID-19 tijekom 2020., podnositelj pritužbe u svibnju 2024. podnio je zahtjev za javni pristup Parlamentu u pogledu „konačnog izvješća” o tim slučajevima krađa u svojim prostorima.

2. U svojem početnom odgovoru iz lipnja 2024. Parlament je utvrdio da je jedan dokument [1] („dokument”) obuhvaćen područjem primjene zahtjeva za pristup. Parlament je odbio pristup dokumentu u cijelosti. Pritom se pozvala na iznimku na temelju zakonodavstva EU-a o javnom pristupu dokumentima (Uredba 1049/2001 [2]). Konkretnije, Parlament je tvrdio da bi otkrivanje dokumenta moglo ugroziti zaštitu javnog interesa u pogledu javne sigurnosti [3].

3. Podnositelj pritužbe zatražio je od Parlamenta da preispita svoje stajalište o zahtjevu za pristup. U svojem „potvrdnom zahtjevu” podnositelj pritužbe tvrdio je da otkrivanje općih informacija o provalama ne može „biti prijetnja javnoj sigurnosti”, osim ako je u dokumentu opisano kako se provale mogu provoditi u Parlamentu. Podnositelj pritužbe smatra da činjenica da je dokument sadržavao informacije o određenim sigurnosnim mjerama i istražnim metodama sama po sebi nije bila dovoljna za odbijanje pristupa jer bi svaka istraga bila zaključena i sve mjere provedene u međuvremenu. Podnositelj pritužbe tvrdio je i da Parlament nije procijenio može li se odobriti djelomičan pristup dokumentu.

4. U svojoj potvrđujućoj odluci Parlament je zadržao svoje odbijanje pristupa, ponavljajući da bi otkrivanje informacija povezanih s provalama u prostorima Parlamenta, u vezi sa sigurnosnim mjerama i njegovom metodologijom za provođenje istraga, ugrozilo zaštitu javnog interesa u pogledu javne sigurnosti. Parlament je također naveo da je procijenio može li odobriti djelomičan pristup dokumentu, ali je zaključio da je dokument u potpunosti obuhvaćen iznimkom javne sigurnosti i da se ne može pružiti smislen djelomičan pristup.

5. Nezadovoljni ponovnim odgovorom, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu.

Istraga

6. Ombudsmanica je pokrenula istragu o odbijanju Parlamenta da odobri javni pristup dokumentu.

7. Tijekom istrage istražni tim Ombudsmana pregledao je dokument koji je utvrdio Parlament. Parlament je također dostavio pisani odgovor na pritužbu.

8. Nakon pregleda dokumenta istražni tim Ombudsmana održao je sastanak s predstavnicima Parlamenta te je potom sastavio izvješće o sastanku. Izvješće je proslijeđeno podnositelju pritužbe, koji nije iznio nikakve primjedbe.

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

9. U svojoj pritužbi Europskom ombudsmanu podnositelj pritužbe kritizirao je primjenu iznimke javne sigurnosti od strane Parlamenta. Podnositelj pritužbe tvrdio je da otkrivanje određenih informacija za koje je pretpostavljao da su sadržane u dokumentu, kao što su broj incidenata ili pojedinosti o već provedenim sigurnosnim mjerama, vjerojatno neće ugroziti javni interes u pogledu javne sigurnosti. Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi Parlament trebao odobriti barem djelomičan pristup dokumentu.

10. U svojem pisanom odgovoru dostavljenom Ombudsmanu Parlament je ponovio argumente iznesene u svojoj potvrđujućoj odluci i podsjetio na široku marginu prosudbe koju ima pri utvrđivanju bi li otkrivanje dokumenta ugrozilo javnu sigurnost.^[4] Nadalje, Parlament je rekao da se, u skladu sa sudskom praksom ^[5], pojam javne sigurnosti proširio na situacije u kojima bi „pristup određenim dokumentima mogao ometati pokušaje vlasti da spriječe kriminalne aktivnosti”.

11. Tijekom sastanka s istražnim timom Ombudsmana predstavnici Parlamenta dodatno su objasnili da bi otkrivanje dokumenta moglo omogućiti donošenje zaključaka o mogućim „osjetljivostima”. Predstavnici Parlamenta također su izjavili da je dokument interno proslijeđen na temelju stroge nužnosti pristupa informacijama te da su nakon događaja navedenih u dokumentu provedene samo vrlo općenite mjere za podizanje svijesti osoblja i zastupnika u Europskom parlamentu, čime je dokazana osjetljivost dokumenta.

Prijedlog Europskog ombudsmana za rješenje

12. Pretragom spornog dokumenta potvrđeno je da se u njemu djelomično opisuju posebne mjere koje bi mogle predstavljati relevantne informacije za počinitelje i tako olakšati kriminalne aktivnosti. Međutim, Ombudsmanica je utvrdila da dokument sadržava i prilično općenite informacije o incidentima koji su se dogodili 2020. i o nekim predviđenim sigurnosnim mjerama te da se te informacije nisu činile osjetljivima.

13. Ombudsmanica je priznala da Parlament ima široku diskrecijsku ovlast pri odlučivanju o tome bi li otkrivanje dokumenta ugrozilo javni interes u pogledu javne sigurnosti.[6] Međutim, na temelju pregleda predmetnog dokumenta Ombudsman je zaključio da Parlament nije na zadovoljavajući način dokazao kako bi njegovo otkrivanje moglo konkretno i stvarno ugroziti zaštitu javnog interesa u pogledu javne sigurnosti, a posebno da je rizik od ugrožavanja tog interesa bio razumno predvidljiv, a ne samo hipotetski [7].

14. S obzirom na taj zaključak ombudsmanica je od Parlamenta zatražila da ponovno razmotri svoje stajalište o zahtjevu za javni pristup kako bi se omogućio najširi mogući pristup utvrđenom dokumentu ili da pruži detaljno obrazloženje o tome kako bi otkrivanje dokumenta predstavljalo „poseban i stvaran” rizik za javni interes u pogledu javne sigurnosti.

15. U svojem odgovoru na prijedlog Ombudsmana o rješenju Parlament je pristao omogućiti djelomičan pristup spornom dokumentu.

16. Podnositelj pritužbe bio je zadovoljan prijedlogom rješenja i ishodom istrage Ombudsmana.

Procjena Europskog ombudsmana nakon prijedloga rješenja

17. Ombudsmanica pozdravlja pozitivan odgovor Parlamenta na njezin prijedlog rješenja i širok djelomičan pristup koji je sada odobren, za koji smatra da je riješio pritužbu.

18. Parlament je prikrio one dijelove dokumenta za koje je Ombudsman utvrdio da opisuju posebne mjere i sadržavaju informacije koje bi doista mogle predstavljati relevantne informacije za počinitelje i time olakšati kriminalne aktivnosti.

19. Ombudsmanica pozdravlja konstruktivan pristup Parlamenta u ovom slučaju.

20. S obzirom na to, Europski ombudsman zaključuje predmet.

Zaključak

Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:

Europski parlament prihvatio je prijedlog Ombudsmana za rješenje tako što je podnositelju pritužbe odobrio djelomičan pristup spornom dokumentu.

Podnositelj pritužbe i Europski parlament bit će obaviješteni o toj odluci.

Teresa Anjinho
Europski ombudsman

Strasbourg, 4. prosinca 2025.

[1] Prema navodima Parlamenta „pismo glavnog tajnika od 15. srpnja 2020. sa simbolom PE 653.544/BUR”.

[2] Uredba 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32001R1049&from=EN.

[3] Članak 4. stavak 1. točka (a) prva alineja Uredbe 1049/2001.

[4] Parlament se pozvao na presudu Općeg suda od 11. srpnja 2018., ClientEarth/Komisija , T-644/16: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=203913&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=2043519 i presuda Općeg suda od 27. studenoga 2019., Izuzquiza i Semsrott/Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), T-31/18: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=221083&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=1276083

[5] Presuda Prvostupanjskog suda, T-174/95, Svenska Journalistförbundet protiv Vijeća, točka 121.: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=43954&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=1827576.

[6] Vidjeti, primjerice, presudu Suda od 3. srpnja 2014., Vijeće protiv in 't Veld, C-350/12 P, točka 63.:  https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=154535&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=16474689

[7] Vijeće protiv in 't Veld, točka 64.