Kontekst pritužbe

1. Podnositelj pritužbe podnio je 11. studenoga 2021. Cedefopu zahtjev za javni pristup [1] izjavama o sukobu interesa članova povjerenstva za odabir u deset postupaka odabira koje provodi Cedefop [2].

2. Cedefop je odbio pristup traženim dokumentima. Tvrdio je da, u skladu sa svojom politikom, imena članova povjerenstva za odabir dostavlja samo kandidatima u odgovarajućim postupcima odabira.[3] Stoga ne može odobriti pristup traženim dokumentima za postupke odabira u kojima podnositelj pritužbe nije sudjelovao. Kad je riječ o postupku odabira iz 2016., u kojem je sudjelovala podnositeljica pritužbe, Cedefop je tvrdio da je već odgovorio na njezine brojne zahtjeve. Kad je riječ o dvama postupcima odabira iz 2020., iz kojih je podnositelj pritužbe bio isključen, Cedefop je smatrao da je zahtjev podnositelja pritužbe „besmislen” jer je već odgovorio na njezine zabrinutosti tijekom administrativne pritužbe podnositelja pritužbe u skladu s Pravilnikom o osoblju EU-a [4].

3. Podnositelj pritužbe zatim je od Cedefopa zatražio da preispita svoje stajalište (podnošenjem takozvanog „potvrdnog zahtjeva”)[5].

4. Cedefop je 29. studenoga 2021. donio konačnu odluku. I dalje je odbijao odobriti pristup zatraženim dokumentima. Ponovio je da je već odgovorio na brojne zahtjeve i pritužbe podnositelja pritužbe te da imena članova povjerenstva za odabir dijeli samo s kandidatima u odgovarajućem postupku odabira.

5. Nezadovoljni tom odlukom, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu u studenome 2021. tvrdeći da je Cedefop pogrešno odbio pristup traženim dokumentima za postupke odabira provedene 2020.

Istraga

6. Ombudsmanica je pokrenula istragu o odbijanju Cedefopa da odobri javni pristup izjavama o sukobu interesa koje su ispunili članovi povjerenstva za odabir za dva postupka odabira provedena 2020.

7. Od Cedefopa je zatražila pisani odgovor u kojem se navode razlozi na temelju zakonodavstva EU-a o pristupu dokumentima kojima se opravdava njezino odbijanje da odobri javni pristup zatraženim dokumentima.

8. Tijekom istrage ombudsmanica je primila pisani odgovor Cedefopa, a zatim i primjedbe podnositelja pritužbe kao odgovor na odgovor Cedefopa. Istražni tim Ombudsmana također je pregledao dokumente o kojima je riječ u ovom predmetu.

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

Argumenti koje je iznio Cedefop

9. Cedefop je u svojem odgovoru Ombudsmanu naveo da je u skladu sa svojom politikom podnositelju pritužbe u srpnju 2020. dostavio imena članova povjerenstva za odabir za dva postupka odabira za 2020.

10. Cedefop je ponovio da se njegovom politikom ne predviđa dijeljenje potpisanih obrazaca o sukobu interesa s kandidatima ili javnošću. Objasnila je da su ti obrasci interni dokumenti. Članovi povjerenstva za odabir ispunjavaju potrebne pojedinosti i potpisuju ih. Zatim voditelj ljudskih resursa procjenjuje ispunjene obrasce i izdaje mišljenje. Izvršni direktor Cedefopa potvrđuje te obrasce i donosi konačnu odluku o sastavu povjerenstva za odabir. Ako se izvješćuje o mogućim sukobima interesa, savjetuje se s koordinatorom za unutarnju kontrolu.

11. Cedefop je tvrdio da traženi dokumenti sadržavaju osobne podatke, kao što su imena i pojedinosti o profesionalnim i/ili osobnim odnosima između kandidata i članova povjerenstva za odabir. Otkrivanje bi kao takvo ugrozilo zaštitu privatnosti i integriteta pojedinca [6], posebno u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti osobnih podataka [7].

12. Cedefop je također smatrao da bi, ako bi Ombudsman preporučio otkrivanje, morao redigirati sve osobne podatke, čime bi uklonio informacije koje su podnositelju pritužbe već poznate, kao što su sastav povjerenstva za odabir i činjenica da su neki kandidati možda bili poznati kao sadašnje ili bivše osoblje.

Argumenti koje je iznio podnositelj pritužbe

13. Podnositeljica pritužbe izjavila je da joj je potreban pristup potpisanim izjavama o sukobu interesa kako bi pripremila zahtjev za naknadu štete protiv Cedefopa.

14. Smatrala je da ima pravo dobiti te dokumente za postupke odabira za 2020. u kojima je sudjelovala, s obzirom na to da su članovi povjerenstva za odabir ocijenili njezine prijave, a zatim ih smatrali neuspješnima.

15. U svojim primjedbama na odgovor Cedefopa podnositelj pritužbe tvrdio je da Cedefop godinama nije organizirao „redovne i zakonite” postupke odabira na štetu kandidata i građana EU-a. U tom je kontekstu podnositelj pritužbe uputio na Europski revizorski sud, koji je u prošlosti kritički napomenuo da Cedefopov postupak za utvrđivanje situacija sukoba interesa i upravljanje njima nije bio djelotvoran [8]. Stoga je tvrdila da bi zatražene dokumente trebalo objaviti kako bi se građane EU-a na transparentan način uvjerilo da je Cedefop postupio u skladu sa zaključcima Europskog revizorskog suda [9] i Europskog ombudsmana [10].

Procjena Europskog ombudsmana

16. Inspekcijom koju je proveo istražni tim Ombudsmana potvrđeno je da traženi dokumenti sadržavaju osobne podatke u cijelom tekstu.

17. Pojam „osobnih podataka” vrlo je širok u okviru zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka. Osobni podaci obuhvaćaju „sve informacije koje se odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”[11] i obuhvaćaju informacije koje se odnose na privatni i poslovni život pojedinca.[12] Kao takvi, imena članova povjerenstva za odabir i kandidata te njihove profesionalne ili profesionalne aktivnosti osobni su podaci.[13]

18. U skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka, Cedefop bi trebao provesti analizu u tri faze prije nego što odobri zahtjev za objavljivanje osobnih podataka.[14]

19. Kao prvi korak, podnositelj pritužbe mora dokazati potrebu za prijenosom osobnih podataka u određenu svrhu od javnog interesa.

20. Podnositeljica pritužbe izjavila je da su joj potrebne izjave o sukobu interesa kako bi pripremila zahtjev za naknadu štete protiv Cedefopa. Međutim, u skladu sa sudskom praksom Unije [15] to je isključivo privatni interes.

21. Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da Cedefop godinama nije organizirao „redovne i zakonite” postupke odabira. U prilog svojim navodima podnositelj pritužbe upućuje na vlastite istrage Ombudsmana [16] o postupcima zapošljavanja Cedefopa i na prethodna opažanja Revizorskog suda o postupcima Cedefopa u vezi sa sukobom interesa.  U svojim primjedbama na odgovor Cedefopa podnositelj pritužbe tvrdio je da je u javnom interesu uvjeriti građane EU-a da je Cedefop ostvario napredak u svojim postupcima nakon nalaza Europskog revizorskog suda iz 2018.

22. Ombudsmanica napominje da, u skladu sa sudskom praksom EU-a [17], opće upućivanje na „transparentnost” samo po sebi ne predstavlja potrebu za otkrivanjem osobnih podataka. Nadalje, iako mogući sukobi interesa mogu predstavljati takvu nužnost [18], moraju biti potkrijepljeni. Potpuno apstraktna upućivanja na prošle slučajeve prijestupa nisu dovoljna.[19]

23. Podnositelj pritužbe upućuje na nekoliko slučajeva u prošlosti, u kojima je Sud utvrdio da postupci Cedefopa za postupanje u situacijama sukoba interesa u dvama postupcima odabira provedenima 2015. i 2016. nisu bili djelotvorni. Nakon tog nalaza Cedefop je revidirao svoj postupak u slučaju sukoba interesa [20]. Podnositelj pritužbe nije iznio argumente koji bi upućivali na to da trenutačni postupak Cedefopa za rješavanje sukoba interesa nije učinkovit. Stoga Ombudsman smatra da podnositelj pritužbe nije u dovoljnoj mjeri dokazao da u postupku odabira za 2020. postoje konkretne sumnje u pogledu postupaka u slučaju sukoba interesa koje bi mogle predstavljati potrebu za prijenosom osobnih podataka u javnom interesu.

24. Ombudsmanica stoga zaključuje da je Cedefopovo odbijanje da odobri javni pristup potpisanim obrascima o sukobu interesa bilo razumno.

25. Međutim, Ombudsmanica napominje da Cedefop nije obrazložio svoje odbijanje otkrivanja traženih dokumenata u skladu sa zakonodavstvom EU-a o javnom pristupu. Nadalje, Cedefop podnositelju pritužbe nije pružio jasna objašnjenja o potrebi navođenja potrebe za prijenosom osobnih podataka. Stoga će u nastavku iznijeti odgovarajući prijedlog.

Zaključak

Na temelju istrage Europski ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim nalazom [21]:

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja nije nepravilno postupio kad je odbio otkriti potpisane obrasce o sukobu interesa članova povjerenstava za odabir.

Podnositelj pritužbe i Cedefop bit će obaviješteni o toj odluci.

Prijedlog za poboljšanje

Cedefop bi trebao osigurati da pruži detaljne razloge za odbijanje (potpunog) pristupa dokumentima, objašnjavajući kako bi otkrivanje zatraženih dokumenata moglo ugroziti interese zaštićene Uredbom 1049/2001.

 

Emily O'Reilly

Europski ombudsman

Strasbourg, 27. lipnja 2022.

 

 

[1] U skladu s Uredbom 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=celex%3A32001R1049

[2] Postupci odabira Cedefop/2021/01/AD, Cedefop/2020/05/AD, Cedefop/2020/02/AD, Cedefop/2017/06/AD, Cedefop/2017/04/AD, Cedefop/2016/04/AD, Cedefop/2015/02/CA, Cedefop/2014/04/AD, Cedefop/2014/01/AD, Cedefop/2013/03/AD.

[3] U tom je kontekstu Cedefop uputio na zaključke Europskog ombudsmana u predmetu 49/2018/NF. Nakon istrage Ombudsmana u ovom predmetu Cedefop je ažurirao svoju politiku otkrivanja podataka u postupcima odabira osoblja kako bi kandidatima pružio informacije o njihovim ocjenama i imenima članova povjerenstva za odabir.

[4] U skladu s člankom 90. stavkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A01962R0031-20140501

[5] Članak 7. Uredbe 1049/2001.

[6] Članak 4. stavak 1. točka (b) Uredbe 1049/2001.

[7] Uredba 2018/1725 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32018R1725

[8] Vidi godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za financijsku godinu 2018., dostupno na https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/AGENCIES_2018/AGENCIES_2018_EN.pdf

[9] Podnositelj pritužbe upućuje na opažanje Europskog revizorskog suda iz izvješća iz 2005. da je Cedefop trebao „postrožiti svoje postupke zapošljavanja”. To se odnosilo na interni postupak odabira u kojem je bio samo jedan kandidat. Europski revizorski sud smatrao je da je Cedefop trebao primijeniti vanjski postupak kako bi osigurao širi raspon prikladnih kandidata; dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52006TA1219(11)&rid=6

[10] Podnositelj pritužbe upućuje na istragu Europskog ombudsmana 49/2018/NF o odbijanju Cedefopa da neuspješnim kandidatima dostavi bodove i imena članova povjerenstva za odabir. Ombudsmanica je zaključila ovaj predmet nakon što je Cedefop promijenio svoju politiku otkrivanja imena članova povjerenstva za odabir svim kandidatima i pružanja bodova kandidatima na zahtjev; dostupno na: https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/94398; i na zaključak Ombudsmana o nepravilnostima u postupanju u predmetu 756/2018/PB zbog toga što povjerenstvo za odabir nije primijenilo kriterije za ocjenjivanje utvrđene u oglasu za slobodno radno mjesto Cedefopa: dostupno na https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/121786 

[11] Članak 3. stavak 1. Uredbe 2018/1725.

[12] Presuda Općeg suda od 27. studenoga 2018., VG protiv Komisije, spojeni predmeti T-314/16 i T-435/16, točka 74.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A62016TA0314

[13] Ibid, točke 62. do 64.

[14] U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b) Uredbe 2018/1725, kao prvo, podnositelj pritužbe mora dokazati potrebu za prijenosom osobnih podataka u posebnu svrhu od javnog interesa. Kao drugo, ne smije postojati nijedan razlog na temelju kojeg bi se moglo smatrati da bi takav prijenos mogao ugroziti legitimne interese ispitanika. Kao treće, voditelj obrade (Cedefop) mora dokazati da je prijenos osobnih podataka u tu konkretnu svrhu proporcionalan, nakon što je odvagnuo različite suprotstavljene interese.

[15] Presuda Općeg suda (prvo vijeće) od 9. listopada 2018., Anik ó Pint protiv Europske komisije, T-634/17, točka 59.

[16] Vidjeti bilješku 11. ovog mišljenja.

[17] Presuda Općeg suda (peto prošireno vijeće) od 25. rujna 2018., Psara protiv Europskog parlamenta, T-639/15, točka 74.: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=206663&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=8301031

[18] Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 15. srpnja 2015., Dennekamp protiv Europskog parlamenta, T-115/13, točka 112.: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=165829&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=8301031

[19] T-639/15 do T-666/15 i T-94/16, Psara et al. protiv Europskog parlamenta, točka 84.

[20] Vidjeti odgovor Cedefopa na nalaz Europskog revizorskog suda, dostupan na: https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/AGENCIES_2018/AGENCIES_2018_EN.pdf

[21] Ova je pritužba riješena u okviru delegiranog rješavanja predmeta, u skladu s Odlukom Europskog ombudsmana o donošenju provedbenih odredbi