Okolnosti pritužbe

1. Podnositelj pritužbe dužnosnik je Parlamenta koji se smatra u nepovoljnom položaju na temelju metode izračuna koju je Europski parlament upotrijebio za određivanje svoje nove osnovne plaće, kao i njegova novog multiplikacijskog faktora (dalje u tekstu „MF”) nakon njegova prvog promaknuća nakon revizije Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije iz 2004. Podnositelj pritužbe tvrdi da Parlament primjenjuje metodu različitu od one koju primjenjuju Europska komisija i sve druge institucije EU-a.

2. Ombudsmanica na početku primjećuje da se situacija koju podnositelj pritužbe osporava u ovoj istrazi razlikuje od problema utvrđenog u odluci Ombudsmana kojom se zatvaraju njegove zajedničke istrage br. 2986/2008 i 2987/2008 o praksi Parlamenta da automatski mijenja MF na 1, dvije godine nakon prvog promaknuća dužnosnika.

3. U članku 7. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004.[1] („Prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike Zajednica”) u vezi s MF-om navodi se sljedeće:

Osnovne mjesečne plaće dužnosnika zaposlenih prije 1. svibnja 2004. utvrđuju se u skladu sa sljedećim pravilima:

(...)

2. Za svakog dužnosnika multiplikacijski faktor izračunava se 1. svibnja 2004. Taj multiplikacijski faktor jednak je omjeru između osnovne mjesečne plaće isplaćene dužnosniku prije 1. svibnja 2004. i primjenjivog iznosa utvrđenog u članku 2. stavku 2. ovog Priloga [2].

Osnovna mjesečna plaća isplaćena dužnosniku 1. svibnja 2004. jednaka je umnošku primjenjivog iznosa i multiplikacijskog faktora.

Multiplikacijski faktor primjenjuje se kako bi se utvrdila osnovna mjesečna plaća dužnosnika nakon napredovanja u stupnju ili usklađivanja primitaka od rada.

3. Neovisno o prethodno navedenim odredbama, za razdoblja nakon 1. svibnja 2004. osnovna mjesečna plaća isplaćena dužnosniku ne smije biti manja od one koju bi primao u skladu sa sustavom koji je bio na snazi prije tog datuma na temelju automatskog napredovanja u stupanj u razredu u kojem je prethodno bio zaposlen. Za svaki razred i stupanj prethodna osnovna plaća koja se uzima u obzir jednaka je primjenjivom iznosu nakon 1. svibnja 2004. pomnoženom s koeficijentom utvrđenim u članku 2. stavku 2. ovog Priloga.

........

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., za svakog dužnosnika prvo promaknuće nakon 1. svibnja 2004., ovisno o kategoriji u kojoj je bio prije 1. svibnja 2004. i stupnju u kojem je bio u trenutku stupanja na snagu promaknuća, dovodi do povećanja osnovne mjesečne plaće koje se utvrđuje na temelju sljedeće tablice:

(...)

Za potrebe određivanja primjenjivog postotka, svaki razred dijeli se na zamišljene stupnjeve koji odgovaraju dva mjeseca radnog staža i na zamišljene postotke umanjene za jednu dvanaestinu razlike između postotka za predmetni stupanj i postotka za sljedeći viši stupanj za svaki zamišljeni stupanj.

Za potrebe izračuna plaće prije promaknuća dužnosnika koji nije na posljednjem stupnju svojeg razreda uzima se u obzir vrijednost zamišljenog stupnja. Za potrebe ove odredbe, svaki se razred također dijeli na zamišljene plaće koje se povećavaju za jednu dvanaestinu dvogodišnjeg povećanja za taj razred tijekom cijelog razdoblja stvarnih stupnjeva.

6. Nakon tog prvog promicanja određuje se novi multiplikacijski faktor. Taj multiplikacijski faktor jednak je omjeru između novih osnovnih plaća koji proizlazi iz primjene stavka 5. i primjenjivog iznosa iz članka 2. stavka 2. ovog Priloga. (…) Podložno stavku 7., taj multiplikacijski faktor primjenjuje se na plaću nakon napredovanja u stupnju i prilagodbe primitaka od rada. (...)

4. Podnositelj pritužbe, dužnosnik Europskog parlamenta, 1. svibnja 2004. bio je u razredu C*6, stupnju 5 [3], s radnim stažem na stupnju, od 1. ožujka 2004. Njegov MF iznosio je 0,8538223, u skladu s tablicama iz članka 2. stavka 2. Priloga XIII. Podnositelju pritužbe zatim je 1. ožujka 2006. dodijeljeno napredovanje u razred C*6, stupanj 6 (koji je postao AST 6, stupanj 6 u skladu s novim Pravilnikom o osoblju). Parlament ga je 1. siječnja 2008. promaknuo u razred AST 7, stupanj 1. Nakon njegova promaknuća Parlament je utvrdio novu osnovnu plaću podnositelja pritužbe u iznosu od 4916,51 EUR i izračunao njegov novi MF u iznosu od 0,94440593, u skladu s metodom koju je primijenila institucija.

5. Podnositelj pritužbe podnio je 5. studenoga 2009. pritužbu na temelju članka 90. stavka 2. Pravilnika o osoblju protiv izračuna nove osnovne mjesečne plaće Parlamenta. Također je naveo da bi nakon njegova promaknuća njegov MF trebao iznositi 0,95573258, a ne 0,94440593, kao što je to izračunao Parlament. Smatrao je da metoda Parlamenta za izračun njegove nove plaće i njegova novog MF-a nije u skladu s člankom 7. stavkom 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju.

6. U svojoj pritužbi na temelju članka 90. stavka 2. podnositelj pritužbe nadalje je naveo da metoda Parlamenta za izračun zamišljenog stupnja na temelju članka 7. stavka 5. Priloga XIII. nije točna i da je dovela do različitog postupanja prema dužnosnicima istog razreda i stupnja, ovisno o datumu njihova promaknuća (prije ili nakon 1. svibnja 2004.). Do toga je došlo zbog odluke Parlamenta da se, kako bi se utvrdio algoritam za izračun nominalne plaće dužnosnika prije njihova promaknuća, upućuje na MF koji odgovara sljedećem stupnju njegova trenutačnog razreda. Podnositelj pritužbe smatra da je metoda koju je Komisija primijenila za izračun zamišljene plaće svojih dužnosnika bila ispravna jer se u njoj nije upućivalo na MF u sljedećem koraku dužnosnika. Tvrdio je da je Parlament pri izračunu njegove nominalne plaće prije promaknuća trebao primijeniti MF od 0,8538223, što odgovara stupnju koji je imao u trenutku prelaska na novi Pravilnik o osoblju (5. korak), a ne MF od 0,8409561, što odgovara njegovu sljedećem koraku u trenutku promaknuća (7. korak).

7. Parlament je odlukom od 8. ožujka 2010. odbio njegovu žalbu na članak 90. stavak 2. Navela je da je njezina metoda izračuna MF-a u skladu sa zakonskim pravilima i da je pravilno protumačila članak 7. stavak 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju. Kad je riječ o izračunu vrijednosti zamišljenog stupnja predviđenog u članku 7. stavku 5. Priloga XIII., tom odredbom nije utvrđena „jedinstvena metoda izračuna”, nego se samo navodi da je svaki razred podijeljen u zamišljene stupnjeve. Članak 7. stavak 5. Priloga XIII. nije precizirao MF koji se primjenjuje na izračun zamišljene plaće.

8. Podnositelj pritužbe nije bio zadovoljan odgovorom Parlamenta te se 10. lipnja 2010. obratio Ombudsmanu.

Predmet istrage

9. Podnositelj pritužbe tvrdio je da Parlament nakon njegova promaknuća nije pravilno izračunao MF koji se primjenjuje na njegovu osnovnu mjesečnu plaću.

10. Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi njegova nova osnovna mjesečna plaća trebala iznositi 4985,61 EUR. Kao posljedica toga, njegov novi MF trebao bi iznositi 0,95573258, a ne 0,94440593, kako je izračunao Parlament.

Istraga

11. Ombudsman je 1. rujna 2010. pokrenuo istragu u vezi s navodima podnositelja pritužbe i gore navedenim tvrdnjama. Ombudsman je u svojem pismu Parlamentu zatražio od Parlamenta da dodatno objasni razloge za svoju posebnu praksu i za navodno različit algoritam koji je upotrijebio za izračun novog MF-a u usporedbi s drugim institucijama. Ombudsmanica je također zatražila od Parlamenta da utvrdi financijski učinak svoje prakse na svoje dužnosnike koji su prvi put promaknuti od 1. svibnja 2004.

12. S obzirom na prirodu navoda iznesenih u pritužbi i nakon dobivanja suglasnosti podnositelja pritužbe, Ombudsman je od Vijeća Europske unije, Suda Europske unije, Europskog revizorskog suda, Europske komisije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija EU-a zatražio informacije o njihovim metodama izračuna za novi MF u sličnim okolnostima. Sud je odgovorio 14. rujna 2010., EGSO 20. rujna 2010., OR 22. studenog 2010., EK 25. studenog 2010., Sud 26. studenog 2010. i Vijeće 3. siječnja 2011.

13. Parlament je poslao svoje mišljenje, koje je proslijeđeno podnositelju pritužbe s pozivom na očitovanje prije 28. veljače 2011. Podnositelj pritužbe nije dostavio primjedbe.

Analiza i zaključci Europskog ombudsmana

A. Navodni propust da se pravilno izračuna multiplikacijski faktor koji se primjenjuje na osnovnu mjesečnu plaću podnositelja pritužbe nakon promaknuća.

Argumenti koje su Europskom ombudsmanu iznijeli podnositelj pritužbe i Parlament

14. U prilog svojoj tvrdnji podnositelj pritužbe tvrdio je da se metoda Parlamenta za izračun MF-a na temelju članka 7. stavka 5. članka XIII. razlikuje od metode koju primjenjuju Europska komisija i sve druge institucije Europske unije. Različito postupanje prema dužnosnicima koje je iz toga proizašlo bilo je protivno načelu jedinstva europske javne službe.

15. Parlament je u svojem mišljenju naveo da su Prilogom XIII. Pravilniku o osoblju predviđene prijelazne mjere koje se primjenjuju na dužnosnike Zajednica nakon stupanja na snagu reformiranog Pravilnika o osoblju. Za dužnosnike zaposlene prije 1. svibnja 2004. člankom 7. Priloga XIII. propisan je složen mehanizam u kojem je MF bio ključni čimbenik u prijelazu između starog i novog platnog razreda koji je stupio na snagu 1. svibnja 2004. MF, izračunan 1. svibnja 2004., izrazio je omjer između osnovne plaće na taj datum i plaće utvrđene novom platnom ljestvicom.

16. U skladu s člankom 7. stavcima 5., 6. i 7. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, prvo promaknuće na temelju novih pravila ključna je faza prijelaza između starog i novog platnog razreda. Kada je došlo do prvog promaknuća, trebalo je odrediti novu osnovnu plaću za dotičnog dužnosnika, zajedno s novim MF-om.

17. Međutim, odredbe članka 7. stavaka 5., 6. i 7. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju nisu nedvosmisleno predviđale način odabira relevantnog MF-a za izračun fiktivne plaće. Osim toga, prilikom provedbe članka 7. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju Parlament nije imao na raspolaganju upute ili smjernice kojima bi pokazao kako bi trebao tumačiti i primjenjivati te odredbe.

18. Za potrebe izračuna osnovne plaće novopromaknutog dužnosnika Parlament je uspostavio algoritam koji se neznatno razlikovao od onog koji je koristila Komisija. Parlament je primijenio MF koji odgovara sljedećem koraku (kako je navedeno u tablici iz članka 2. stavka 2. Priloga XIII.) na osnovnu plaću dužnosnika. Međutim, Komisija je na tu osnovnu plaću primijenila MF koji se primjenjuje na razred i stupanj dužnosnika 1. svibnja 2004. („metoda Komisije”). Budući da su relevantno zakonodavstvo i sudska praksa postojali, nijedna od tih metoda nije se mogla poništiti.

19. Kad je riječ o izračunu osnovne plaće, Parlament je izračunao sljedeće:

Kao prvo, Parlament je izračunao postotak povećanja osnovne plaće zajamčene u tablici iz članka 7. stavka 5. Priloga XIII. na sljedeći način: Od prikazanog postotka koji odgovara stvarnom razredu i stupnju podnositelja pritužbe (3,7 %) on je oduzeo postotak koji odgovara prethodnom stupnju (3,6 %) pomnožen s ukupnim brojem mjeseci u stupnju podnositelja pritužbe prije promaknuća [4];

Drugo, Parlament je izračunao zamišljenu plaću („Sv”[5]) na sljedeći način:

Dodao je stvarnoj osnovnoj plaći podnositelja pritužbe (5 426,68 EUR) jednu dvanaestinu razlike između: (a) plaću za sljedeći stupanj istog razreda (7. stupanj) pomnoženu s odgovarajućim MF-om navedenim u članku 2. stavku 2. Priloga XIII. za taj stupanj (0,8409561); i (b) njegovu osnovnu plaću za razred AST6 stupanj 6 pomnoženu s 11 [6]. Rezultat je bio 4 745,21 EUR [7];

Kao treće, stvarna plaća nakon promaknuća izračunana je na sljedeći način: zamišljena plaća (4 745,21 EUR) pomnožena je s postotkom povećanja kako je izračunano u prvoj točki (3,61 %).

Stoga je osnovna mjesečna plaća podnositelja pritužbe nakon promaknuća iznosila 4916,51 EUR. Na temelju nove plaće nakon promaknuća Parlament je izračunao novi multiplikacijski faktor s obzirom na plaću sadržanu u novoj tablici plaća.

20. U slučaju podnositelja pritužbe, primjena algoritma Parlamenta stoga u početku daje rezultat koji je manje povoljan od metode Komisije. Međutim, Parlament je dodao da njegov algoritam ne daje sustavno manje povoljan rezultat od onog dobivenog Komisijinom metodom. To čini samo ako je MF za sljedeći korak u skladu s člankom 2. stavkom 2. Priloga XIII. niži od MF-a za dužnosnikov korak 1. svibnja 2004. Zbog različitosti pojedinačnih situacija dužnosnika u trenutku njihova prvog promaknuća, vjerojatno je da će to utjecati na manjinu njih.

21. Nadalje, Parlament je naglasio činjenicu da njegova metoda znači da je od 1. siječnja 2010. osnovna plaća podnositelja pritužbe iznosila 5 463,30 EUR, pri čemu je MF iznosio 1 [8]. Usporedbe radi, na isti bi datum njegova plaća, prema Komisijinoj metodi, iznosila 5 426,09 eura s MF-om od 0,99931889. Slijedom toga, Parlament je zaključio da je prvotna financijska nepogodnost nadoknađena većom osnovnom plaćom koju je podnositelj pritužbe primao od 1. siječnja 2010.

Odgovori institucija na posebno pitanje Europskog ombudsmana

22. Za izračun zamišljene plaće Komisija upotrebljava MF dodijeljen nadležnom dužnosniku 1. svibnja 2004., prije njegova promaknuća (u slučaju podnositelja pritužbe, MF koji odgovara 5. stupnju razreda C1). Prema "Komisijinoj metodi" zamišljena plaća stoga se izračunava na sljedeći način:

Osnovna plaća, kako je navedena u novoj tablici plaća od 1. srpnja 2007.[9] za predmetni razred i stupanj (u predmetu podnositelja pritužbe, AST 6 stupanj 6), uvećana za jednu dvanaestinu razlike između plaće za sljedeći stupanj u istom razredu (koju je multiplikirao MF, a koja odgovara razredu i stupnju podnositelja pritužbe na dan 1. svibnja 2004., odnosno: 0.8538223). Dodaje se njegova osnovna plaća za razred AST6 stupanj 6, pomnožena s brojem mjeseci između osnivanja stupnja podnositelja pritužbe i promaknuća (22) te podijeljena s dva. Stvarna plaća nakon promaknuća izračunava se na sljedeći način: zamišljena plaća pomnožena s primjenjivim postotkom povećanja [10]. Kako je Komisija navela u svojem odgovoru, plaća podnositelja pritužbe iznosila bi 4 811,90 EUR.

23. Sud je detaljno objasnio svoju metodu. Izračunava zamišljenu plaću i "salaire garanti"[11]. Za izračun salaire garanti, Sud primjenjuje MF koji se primjenjuje na stupanj dužnosnika na dan 1. svibnja 2004., kao što to čini Komisija. Međutim, pri izračunu zamišljene plaće uzima se u obzir, kao što to čini Parlament, MF koji odgovara sljedećem koraku dužnosnika. Sud zatim odabire iznos koji je najpovoljniji za njegovo osoblje.

24. Vijeće Europske unije [12], Sud Europske unije, EGSO i OR izjavili su da primjenjuju metodu Komisije (kako je prethodno opisano).

Procjena Europskog ombudsmana

25. Europski ombudsman na temelju relevantnih odredbi [13] navedenih u početnom dijelu svoje odluke shvaća da će se MF-ovi vremenski razlikovati u odnosu na karijere dužnosnika i da će se obično približiti 1., kada će dotični dužnosnici biti plaćeni u skladu s novom platnom listom. Prvi MF utvrđen je za svakog dužnosnika 1. svibnja 2004. i primjenjuje se pri određivanju osnovne plaće dužnosnika nakon napredovanja u stupnju ili usklađivanja primitaka od rada [14], do prvog promaknuća, kada se mora izračunati novi MF. Nakon prvog promaknuća morat će se izračunati drugi MF-ovi kako bi se uzeo u obzir dužnosnikov napredak u stupnjevima ili naknadnim promaknućima dok dužnosnikov MF ne postane jednak ili veći od 1. članka 7. stavka 7. Priloga XIII.[15].

26. Nakon što je pažljivo ispitao metode izračuna koje primjenjuju institucije, ombudsmanica zaključuje da se jedina razlika između „metode Komisije” i „metode Parlamenta” odnosi na način na koji izračunavaju osnovnu zamišljenu plaću prije promaknuća i, preciznije, na način na koji izračunavaju vrijednost radnog staža u razredu prije tog promaknuća. budući da Komisija pri izračunu vrijednosti zamišljenog koraka primjenjuje MF dodijeljen dužnosniku 1. svibnja 2004. (u predmetu podnositelja pritužbe AST6 korak 5), metoda Parlamenta obuhvaća dva MF-a: i. MF utvrđen 1. svibnja 2004. (u predmetu podnositelja pritužbe AST6 korak 5); i ii. MF koji odgovara prethodno navedenom koraku u trenutku promaknuća (u predmetu podnositelja pritužbe AST 6, korak 7.)[16].

27. Ombudsmanica se slaže s Parlamentom da relevantnim odredbama Pravilnika o osoblju (članak 7. stavak 5. Priloga XIII.) nije jasno definirano koje se MF-ove treba primijeniti za izračun zamišljene plaće: MF koji odgovara razredu i stupnju dužnosnika na dan 1. svibnja 2004. (prije njegova promaknuća) kao što to čini Komisija ili dva MF-a kao što to čini Parlament. Nadalje, Ombudsman priznaje da se čini da Revizorski sud primjenjuje i metodu Parlamenta.

28. Međutim, Ombudsman napominje da se u posljednjoj rečenici članka 7. stavka 2. navodi da se MF izračunan 1. svibnja 2004. za svakog dužnosnika „...primjenjuje kako bi se utvrdila osnovna mjesečna plaća dužnosnika nakon napredovanja u stupnju ili usklađivanja primitaka od rada.” Čak i ako, kad je riječ o izračunu osnovne plaće nakon prvog promaknuća, situacija nije u slučaju napredovanja u stupnju, sve institucije u tu svrhu moraju izračunati vrijednost radnog staža u stupnju u trenutku promaknuća (zamišljeni stupanj), što je doista financijska vrijednost vremena koje je proteklo između dvaju koraka. Ombudsmanica se pita zašto bi institucija koja izračunava vrijednost zamišljenog koraka trebala upotrijebiti MF različit od onog koji upotrebljava za izračun povećanja koraka predviđenog u prethodno navedenom članku 7. stavku 2. Parlament nije mogao obrazložiti svoju metodu izračuna.

29. Ombudsmanica se također slaže s argumentom koji je Komisija iznijela kako bi opravdala svoju metodu: U članku 7. stavku 5. Priloga XIII. precizno se objašnjava, s jedne strane, način određivanja primjenjivog postotka i, s druge strane, način izračuna fiktivne plaće prije promaknuća. Da je zakonodavac namjeravao primijeniti dva različita multiplikacijska čimbenika kako bi utvrdio vrijednost radnog staža u stupnju prije promaknuća, izričito bi ga spomenuo, ne samo zato što bi izračun te vrijednosti bio složeniji, nego bi ga također bilo teško uskladiti sa zadnjom rečenicom članka 7. stavka 2., kako je prethodno navedeno.

30. Ombudsmanica napominje da Sud Europske unije, Vijeće Europske unije, EGSO i OR imaju drugačiji pristup [17]. Primjenjuju metodu Komisije i MF koji odgovara stupnju dužnosnika na dan 1. svibnja 2004. za izračun zamišljene osnovne plaće prije njegova promaknuća. Stoga se čini da, ukratko, većina institucija EU-a primjenjuje metodu Komisije.

31. Čak i ako se može tvrditi da je tumačenje tih pravnih odredbi teško i/ili da te odredbe omogućuju različita tumačenja, jasno je da različite korištene metode utječu na izračun plaća dužnosnika. Ombudsman smatra da, u nedostatku jasnog mjerodavnog tumačenja sudova u ovom predmetu i s obzirom na to da pravno tumačenje koje je usvojio Parlament nije očito nerazumno, on ne bi trebao smatrati da je njegovo vlastito tumačenje nužno ispravno. Stoga, iako smatra da argumenti navedeni u točkama 27. i 28. ovog mišljenja snažno podupiru „metodu Komisije”, Ombudsman neće potvrdno zaključiti da je Parlament postupio pogrešno niti da djelovanje Parlamenta predstavlja nepravilnost u postupanju. U tim okolnostima nema opravdanja za daljnje istrage o navodima i tvrdnjama podnositelja pritužbe.

32. Međutim, Ombudsman smatra da je situacija koju je njegova istraga otkrila nezadovoljavajuća i žali zbog toga što se institucije nisu mogle složiti i primijeniti zajednički pristup u vezi s metodom izračuna plaća dužnosnika nakon promaknuća unatoč postojanju različitih međuinstitucijskih tijela osnovanih s preciznom namjerom osiguravanja ujednačene primjene Pravilnika o osoblju. To je još iznenađujuće kada su pitanje plaća dužnosnika zaposlenih na temelju starog Pravilnika o osoblju i financijski učinak nove tablice plaća bili ključno političko pitanje tijekom pregovora o reviziji Pravilnika o osoblju iz 2004.

33. Kao što je jasno pokazao slučaj podnositelja pritužbe, različite metode izračuna koje primjenjuju institucije EU-a dovode do razlika u plaćama koje su neprihvatljive i, suprotno mišljenju Parlamenta, ne mogu se smatrati minimalnima. Kao što je to pravilno istaknuo podnositelj pritužbe, načelo jedinstva europske javne službe podrazumijeva da bi sve institucije trebale dosljedno tumačiti i primjenjivati Pravilnik o osoblju na svoje članove osoblja. Ombudsmanica će stoga iznijeti dodatnu napomenu o potrebi da se institucije EU-a dogovore o zajedničkoj metodologiji za primjenu članka 7. stavka 2. Priloga XIII. i time okončaju različita tumačenja i razlike u postupanju koje je utvrdila ova istraga.

34. Osim toga, u tijeku je još jedna revizija Pravilnika o osoblju. Ombudsmanica smatra da je važno da institucije odmah poduzmu mjere kako bi se izbjegla situacija u kojoj ta nova revizija dovodi do sličnih razlika u praksi koje ugrožavaju jedinstvo europske javne službe. Ombudsman će stoga u nastavku iznijeti dodatnu primjedbu.

B. Zaključci

Na temelju svoje istrage o toj pritužbi Ombudsman ne smatra da postoji opravdanje za daljnje istrage pritužbe i zaključuje predmet.

Dodatne napomene

Načelo jedinstva Europske javne službe podrazumijeva da bi sve institucije trebale dosljedno tumačiti i primjenjivati Pravilnik o osoblju.

Ombudsman stoga smatra da bi se institucije EU-a trebale dogovoriti o zajedničkoj metodologiji za primjenu članka 7. stavka 2. Priloga XIII. i time okončati različita tumačenja i posljedične razlike u postupanju koje je utvrdila ova istraga.

Ombudsmanica također smatra da bi prije sljedeće revizije Pravilnika o osoblju institucije EU-a trebale uspostaviti mehanizam za i. utvrđivanje poteškoća u tumačenju revidiranih odredbi i ii. postizanje zajedničkog stajališta u dovoljno ranoj fazi kako bi se izbjegle razlike u praksi. U skladu s načelom lojalne suradnje svaka institucija trebala bi izbjegavati preuranjene obveze i odluke koje bi joj otežale prihvaćanje i provedbu zajedničkog stajališta.

Podnositelj pritužbe i Parlament bit će obaviješteni o toj odluci.

Ombudsman smatra da je primjereno o toj odluci obavijestiti i predsjednike institucija koje su doprinijele njegovoj istrazi, kao i predsjednike administrativnih tijela zaduženih za usklađivanje provedbe Pravilnika o osoblju za dužnosnike EU-a (kolegij voditelja administrativnih odbora i odbora za Pravilnik o osoblju [18]).

 

P. Nikiforos Diamandouros

Sastavljeno u Strasbourgu 10. studenoga 2011.

---

[1] SL L 124, 27. travnja 2004., str. 1.

[2] Članak 2. stavak 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju glasi kako slijedi:

„U skladu s odredbama članka 7. ovog Priloga, osnovne mjesečne plaće utvrđuju se za svaki razred i stupanj kako je predviđeno u sljedećim tablicama (...)”. U tim se tablicama utvrđuju nove osnovne plaće u novoj ljestvici plaća i MF-u koje će se primjenjivati na svaki razred i stupanj kako bi se zajamčilo da se osnovne plaće dužnosnika od 1. svibnja 2004. neće mijenjati stupanjem na snagu novog Pravilnika o osoblju.

[3] Tijekom prijelaznog razdoblja provedbe Pravilnika o osoblju dužnosnici u razredima ´ označeni su s *.

[4] 3,7% - (3,7-3,6%) x 11/12 = 3.60833 (zaokruženo na 3,61 %). Ombudsmanica napominje da je to neosporna metoda kojom se koriste sve institucije.

[5] "Salaire vrlina "na francuskom.

[6] broj mjeseci između utvrđivanja koraka podnositelja pritužbe prije promaknuća (22), podijeljen s dva

[7] Sv=5 426,68 x 0,8538223+ [1/12x (5 654,72x0.8409561-5 426,68x0.8538223)x 11] = 4 745.21. Ombudsmanica prima na znanje istaknuta dva različita MF-a koja se upotrebljavaju u tom algoritmu.

[8] Ombudsmanica ističe da je ta izjava netočna. Viša plaća koju navodi Parlament ne proizlazi samo iz prakse ili algoritma o kojima je riječ u ovom predmetu, nego i iz druge prakse Parlamenta, koja se sastoji od automatskog podizanja MF-a na 1, dvije godine nakon datuma prvog promaknuća dužnosnika. Ombudsman je tu praksu kritizirao u svojoj odluci o zatvaranju zajedničkih istraga br. 2986/2008 i 2987/2008.

[9] Vidjeti tablice osnovnih plaća nove tablice plaća od 1. srpnja 2007.

[10] Primjenjivi postotak u ovom slučaju iznosi 3,61 %.

[11] Prema shvaćanju Ombudsmana, sve institucije rade isti izračun.

[12] U svojem odgovoru na zahtjev Ombudsmana za informacije Vijeće je navelo da je primijenilo i "metodu Komisije" te da je zbog male razlike rezultat zaokružen na tri decimale, a rezultat na jednu decimalu.

[13] Ombudsman podsjeća da je Sud najviše tijelo u tumačenju prava EU-a.

[14] Vidjeti posljednji stavak članka 7. stavka 2. Priloga XIII.

[15] Taj je složeni mehanizam u potpunosti objašnjen u presudi Općeg suda od 2. srpnja 2010. u predmetu T-485/08 P, točke 90-93 i 130 i dalje.

[16] Vidjeti bilješku 7. ovog mišljenja.

[17] Tijekom rada službi Europskog ombudsmana.

[18] Odbor za Pravilnik o osoblju osnovan je Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije.