- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta
- HR Hrvatski
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.
Odluka Europskog ombudsmana o pritužbi 3054/2004/TN protiv Europske središnje banke
Odluka
Slučaj 3054/2004/TN - Otvoren Srijeda | 27 listopada 2004 - Odluka donesena Petak | 01 srpnja 2005
Sažetak odluke o pritužbi 3054/2004/TN protiv Europske središnje banke
Prigovor se odnosio na navodni propust Europske središnje banke (ESB) da odgovori na pitanje je li intervenirala kako bi ublažila pad dolara i porast vrijednosti eura. Podnositelj pritužbe tvrdio je da ESB nije objasnio razloge zbog kojih mu nije dostavio zatražene informacije te stoga nije mogao razumjeti razloge odbijanja. Podnositelj pritužbe zatražio je od ESB-a da odgovori na njegovo pitanje.
ESB je u svojem mišljenju tvrdio da je odgovorio na njegova pitanja u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Međutim, postoje dobri razlozi zbog kojih ESB ne komentira intervencije. Informacije o deviznim intervencijama osjetljive su na tržište i njihova komunikacija ima ključnu ulogu u cjelokupnoj provedbi politike. Zbog toga se s takvom komunikacijom mora postupati s velikom pažnjom kako se ne bi ugrozio učinak operacije. ESB, kao i svaka druga središnja banka, zadržava pravo odlučiti treba li, kada i na koji način priopćiti informacije o intervencijama.
Ombudsmanica je podsjetila da je člankom 1. Ugovora o Europskoj uniji predviđeno da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima. Ombudsman je stoga smatrao da bi građanima u načelu trebalo pružiti informacije koje traže u vezi s odlukama institucija i tijela Zajednice.
U situacijama u kojima nije moguće pružiti tražene informacije, Ombudsman je smatrao da bi institucija ili tijelo koje odbija zahtjev trebali pružiti građaninu dovoljno konkretne razloge da jasno i nedvosmisleno dokaže svoje obrazloženje odbijanja. Ombudsmanica je napomenula da sudska praksa sudova Zajednice dosljedno primjenjuje taj pristup u odnosu na obradu zahtjeva za pristup dokumentima. Međutim, u određenim slučajevima iz sudske prakse proizlazi da obrazloženje upućivanjem na kategorije dokumenata može biti dovoljno.
Ombudsman je napomenuo da je ESB objasnio razloge zbog kojih podnositelju pritužbe ne bi dostavio zatražene informacije te je smatrao da ti razlozi ispunjavaju traženi pravni standard jer jasno i nedvosmisleno pokazuju ESB-ovo obrazloženje i omogućuju podnositelju pritužbe da razumije zašto je ESB odbio otkriti traženu kategoriju informacija. Ombudsmanica stoga nije utvrdila nepravilnosti u postupanju ESB-a.
Ombudsmanica je napomenula da je odlukom ESB-a o javnom pristupu predviđena iznimka radi zaštite javnog interesa u pogledu „monetarne stabilnosti i stabilnosti deviznog tečaja”. Ombudsmanica stoga nije pronašla razlog za postupanje po zahtjevu podnositelja pritužbe.
Strasbourg, 1. srpnja 2005.
Poštovani gospodine W.,
Dana 13. travnja 2004. podnijeli ste pritužbu Europskom ombudsmanu u vezi s navodnim propustom Europske središnje banke (dalje u tekstu „ESB”) da odgovori na pitanje je li intervenirala kako bi ublažila pad dolara i porast vrijednosti eura.
Pritužba, koja je registrirana pod referentnim brojem 1106/2004/TN, zaključena je 5. svibnja 2005. kao nedopuštena jer se njezin predmet, tj. točna tvrdnja, nije mogao identificirati. Nije bilo jasno je li bit vaše pritužbe to što ESB nije objasnio zašto vam je odbio dostaviti informacije, tako da niste mogli razumjeti razloge za odbijanje ESB-a ili ste razumjeli razloge ESB-a, ali ste ih smatrali pogrešnima. U svojem dopisu od 5. svibnja 2005. objasnio sam vam da u prvom slučaju Ombudsman može pokrenuti istragu, ali da će u drugom slučaju vaša pritužba osporiti politike ESB-a u pogledu tržišnih operacija u ispunjavanju osnovnih zadaća Europskog sustava središnjih banaka te se stoga vaša pritužba ne bi odnosila na mogući slučaj nepravilnosti u postupanju. U potonjem slučaju obaviješteni ste o mogućnosti stupanja u kontakt s Europskim parlamentom i njegovim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, koji održavaju redovita saslušanja na koja je pozvan predsjednik ESB-a.
Nakon daljnje korespondencije između vas i mojih službi iznijeli ste svoju tvrdnju protiv ESB-a i na temelju vaše e-poruke od 5. listopada 2004. vaša je pritužba proglašena dopuštenom pod ovim referentnim brojem.
Žalbu sam 27. listopada 2005. proslijedio predsjedniku ESB-a. ESB je svoje mišljenje poslao 12. siječnja 2005., a ja sam vam ga proslijedio s pozivom na očitovanje, ako to želite. Čini se da od vas nisu primljene nikakve primjedbe.
Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.
COMPLAINT
Podnositelj pritužbe smatra da su relevantne činjenice, ukratko, sljedeće:
Podnositelj pritužbe poslao je ESB-u nekoliko poruka elektroničke pošte, od kojih je prva poslana 23. veljače 2004., u kojima je pitao je li intervenirao kako bi ublažio pad vrijednosti dolara i porast vrijednosti eura. Međutim, ESB je odbio odgovoriti na to pitanje navodeći da "ne komentira pitanja i/ili glasine na tržištu povezane s intervencijama".
Podnositelj pritužbe tvrdi da ESB nije objasnio razloge zbog kojih mu nije dostavio tražene informacije te stoga ne može razumjeti razloge odbijanja.
Podnositelj pritužbe tvrdi da bi ESB trebao odgovoriti na njegovo pitanje „Je li ESB intervenirao kako bi ublažio pad dolara i porast vrijednosti eura?”
INQUIRY
Mišljenje Europske središnje bankeU svojem mišljenju ESB ukratko iznosi sljedeće primjedbe:
ESB nikada nije odbio odgovoriti na pitanje podnositelja pritužbe, ali je uvijek odgovarao na njegova pitanja u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Međutim, postoje dobri razlozi zbog kojih ESB ne komentira intervencije. Informacije o deviznim intervencijama osjetljive su na tržište i njihova komunikacija ima ključnu ulogu u cjelokupnoj provedbi politike. Zbog toga se s takvom komunikacijom mora postupati s velikom pažnjom kako se ne bi ugrozio učinak operacije. ESB, kao i svaka druga središnja banka, zadržava pravo odlučiti treba li, kada i na koji način priopćiti informacije o intervencijama. ESB se u prošlosti, primjerice, koristio priopćenjima za javnost i svojim godišnjim izvješćem kao komunikacijskim kanalima.
Ombudsmanica je pozvala podnositelja pritužbe da podnese primjedbe na mišljenje ESB-a. Čini se da podnositelj pritužbe nije dostavio primjedbe.
ODLUKA
1 Navodni nedostatak u obrazloženju nepružanja informacija1.1 Podnositelj pritužbe pitao je ESB je li intervenirao kako bi ublažio pad vrijednosti dolara i porast vrijednosti eura. Međutim, ESB je odbio odgovoriti na to pitanje. Podnositelj pritužbe tvrdi da ESB nije objasnio razloge zbog kojih mu nije dostavio tražene informacije te stoga ne može razumjeti razloge odbijanja.
1.2 ESB tvrdi da je uvijek odgovarao na pitanja podnositelja pritužbe u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Međutim, postoje dobri razlozi zbog kojih ESB ne komentira intervencije. Informacije o deviznim intervencijama osjetljive su na tržište i njihova komunikacija ima ključnu ulogu u cjelokupnoj provedbi politike. Zbog toga se s takvom komunikacijom mora postupati s velikom pažnjom kako se ne bi ugrozio učinak operacije. ESB, kao i svaka druga središnja banka, zadržava pravo odlučiti treba li, kada i na koji način priopćiti informacije o intervencijama.
1.3 Europski ombudsman podsjeća da je člankom 1. Ugovora o Europskoj uniji predviđeno da "njegov Ugovor označava novu fazu u procesu stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe, u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima". Ombudsman stoga smatra da bi građanima u načelu trebalo pružiti informacije koje traže u vezi s odlukama institucija i tijela Zajednice (1).
1.4 U situacijama u kojima nije moguće pružiti tražene informacije, Ombudsman smatra da bi institucija ili tijelo koje odbija zahtjev trebali pružiti građaninu dovoljno konkretne razloge da jasno i nedvosmisleno iznese svoje obrazloženje odbijanja. Ombudsmanica napominje da sudska praksa sudova Zajednice dosljedno primjenjuje taj pristup u odnosu na obradu zahtjeva za pristup dokumentima (2). Međutim, u određenim slučajevima iz sudske prakse proizlazi da obrazloženje upućivanjem na kategorije dokumenata može biti dovoljno (3).
1.5 Ombudsmanica napominje da u svojem mišljenju o ovoj pritužbi ESB objašnjava razloge zbog kojih podnositelju pritužbe neće pružiti informacije o tome je li intervenirao kako bi ublažio pad vrijednosti dolara i porast vrijednosti eura. Ombudsmanica smatra da razlozi koje je naveo ESB ispunjavaju traženi pravni standard jer jasno i nedvosmisleno pokazuju ESB-ovo obrazloženje i omogućuju podnositelju pritužbe da razumije zašto ESB odbija otkriti traženu kategoriju informacija. Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju ESB-a.
2 Tvrdnja podnositelja pritužbe2.1 Podnositelj pritužbe tvrdi da bi ESB trebao odgovoriti na njegovo pitanje "Je li ESB intervenirao kako bi ublažio pad dolara i porast vrijednosti eura?"
2.2 ESB je objasnio (vidi prethodnu točku 1.5.) zašto neće odgovoriti na pitanje podnositelja pritužbe.
2.3 Ombudsman je već objasnio podnositelju pritužbe, primjerice u pismu kojim se pokreće istraga, da ne smatra da se pritužba kojom se osporavaju politike ESB-a u pogledu tržišnih operacija u ispunjavanju osnovnih zadaća Europskog sustava središnjih banaka odnosi na mogući slučaj nepravilnosti u postupanju.
2.4 U tom pogledu Ombudsman također ističe da se Uredbom 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije predviđa odbijanje pristupa dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu "javnog interesa u pogledu: (…) financijska, monetarna ili ekonomska politika Zajednice"(4) i da odluka ESB-a o javnom pristupu predviđa iznimku radi zaštite javnog interesa u pogledu "stabilnosti monetarnog i deviznog tečaja"(5).
2.5 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica smatra da ne postoji osnova za postupanje po zahtjevu podnositelja pritužbe.
ZaključakIz prethodno navedenih razloga ombudsmanica smatra da ne postoje nepravilnosti u postupanju Europske središnje banke.
O toj će odluci biti obaviješten i predsjednik Europske središnje banke.
Tvoje iskreno,
P. Nikiforos DIAMANDOUROS
(1) Usp. članak 22. stavak 1. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja, dostupnog na internetskoj stranici Europskog ombudsmana: http://www.ombudsman.europa.eu/code/en/default.htm.
(2) Vidjeti, na primjer: Predmet T-124/96 Interporc protiv Komisije [1998.] ECR II-231, stavak 53.; Predmet T-105/95, WWF UK protiv Komisije [1997.] ECR II-313, stavak 66. Ombudsman u tom pogledu ističe da je javni pristup dokumentima ESB-a uređen Odlukom Europske središnje banke od 3. studenoga 1998. o javnom pristupu dokumentaciji i arhivima Europske središnje banke , čijim se člankom 5. stavcima 1. i 4. od ESB-a zahtijeva da navede razloge za odbijanje pristupa.
(3) Predmet T-105/95, WWF UK protiv Komisije [1997.] ECR II-313, stavak 64.
(4) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije , članak 4. stavak 1. točka (a) četvrta alineja
(5) Odluka Europske središnje banke od 3. studenoga 1998. o javnom pristupu dokumentaciji i arhivima Europske središnje banke , članak 4.
- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta