Strasbourg, 6. listopada 2005.

Poštovani gospodine H.,

Dana 26. srpnja 2004. podnijeli ste pritužbu Europskom ombudsmanu protiv Europske komisije u vezi s navodnim kašnjenjem u dovršetku otvorenog natječaja i njegovim određenim posljedicama.

Budući da je Ombudsman zaprimio nekoliko sličnih pritužbi u vezi s nizom natječaja (COM/A/1/02, COM/A/2/02, COM/A/3/02 i COM/A/9/01), odlučio je pokrenuti zajedničku istragu o tom pitanju.

Dana 16. rujna 2004. proslijedio sam Vašu pritužbu predsjedniku Komisije. Komisija je svoje mišljenje poslala 20. prosinca 2004., a ja sam Vam ga, ako to želite, proslijedio s pozivom na očitovanje. Čini se da od vas nisu primljene nikakve primjedbe.

Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.

COMPLAINT

Podnositelj pritužbe smatra da su relevantne činjenice, ukratko, sljedeće:

Predmetni natječaji pokrenuti su 2001. i 2002., a u obavijestima o natječaju navedeno je da će biti dovršeni u roku od otprilike jedne godine i da će popisi uspješnih kandidata koji iz njih proizlaze isteći krajem 2003. Međutim, većini natjecanja trebalo je mnogo više vremena za dovršetak. Na primjer, konačna obavijest o uspješnim kandidatima na natječaju COM/A/3/02 poslana je dopisom od 21. travnja 2004. Zbog tog kašnjenja u dovršetku natječaja mnogi uspješni kandidati zaposleni su pod znatno nepovoljnijim uvjetima prijelaznih mjera iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2004.

Izvorne obavijesti o natječaju sadržavale su sljedeću napomenu u kojoj se navodi da bi se na uspješne kandidate mogao primjenjivati novi Pravilnik o osoblju:

„Komisija je Vijeću službeno dostavila prijedlog izmjene Pravilnika o osoblju. Ovaj prijedlog sadržava, među ostalim, novi sustav karijere. Stoga bi se uspješnim kandidatima na ovom natječaju moglo ponuditi radno mjesto na temelju novog Pravilnika o osoblju ako ih je usvojilo Vijeće.”

Međutim, u obavijesti se ni na koji način nije ukazalo na veliku razliku u ocjenjivanju i izgledima za razvoj karijere među osobama koje su zaposlene prije i nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju i njegova Priloga XIII. To nije u skladu s načelom razumnih očekivanja. Nadalje, primjenom prijelaznih mjera iz članka 12. Priloga XIII. krši se članak 31. stavak 1. Pravilnika o osoblju.

Osim toga, bilješka je bila pogrešna jer se novi Pravilnik o osoblju zapravo nije primjenjivao na predmetne natječaje, koji su umjesto toga bili uređeni klauzulom o izuzećima iz priloga. U obavijesti je trebalo objasniti da uspješni kandidati nisu trebali biti zaposleni na temelju novog Pravilnika o osoblju, nego na temelju posebne odredbe u prilogu.

Kandidati ni kasnije nisu obaviješteni o velikom učinku prijelaznih mjera navedenih u članku 12. Priloga XIII. na one koji su zaposleni nakon 1. svibnja 2004. Jedine informacije koje su dostavljene bile su dopis uspješnim kandidatima u kojem se navodi njihov novi razred zapošljavanja u skladu s prijelaznim mjerama. Ti dopisi nisu sadržavali nikakve informacije o činjeničnoj razlici između novih razreda i onih navedenih u obavijestima o natječajima. O tim informacijama nisu ni obaviještene relevantne službe unutar Komisije koje su zatražile natječaje. Ako uvjeti budućeg Pravilnika o osoblju nisu bili sigurni, Komisija nije trebala pokrenuti postupke zapošljavanja dok ti uvjeti ne budu jasni. Ako su uvjeti iznenadili Komisiju tijekom odvijanja natječaja, Komisija je trebala odmah obavijestiti sve kandidate. Osim toga, uspješni kandidati pogrešno su obaviješteni o tome hoće li imenovanje prije 1. svibnja 2004. biti moguće. Neki interni kandidati požurili su s podnošenjem prijava prije 1. svibnja 2004. Druge su dobile različite informacije o nepostojanju imenovanja s popisa uspješnih kandidata prije 1. svibnja 2004.; da su se prije 1. svibnja 2004. mogle zaposliti samo određene vrste internih kandidata; ili da su se prije 1. svibnja 2004. mogli zaposliti samo vanjski kandidati.

Nadalje, svi natječaji objavljeni 25. srpnja 2002. (COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02) završeni su na različite datume, što je dovelo do većih mogućnosti za kandidate iz nekih natječaja da budu zaposleni na temelju starog Pravilnika o osoblju, a zatim da budu premješteni u novi Pravilnik o osoblju u znatno višim razredima od onih ponuđenih kandidatima koji su zaposleni na temelju novog Pravilnika o osoblju. To je također značilo da su određeni kandidati koji su prošli natječaj A8, za koji je bila potrebna samo trogodišnja sveučilišna diploma, bili zaposleni prije 1. svibnja 2004. na višoj razini od uspješnih kandidata na natječaju A6/A7 koji su bili zaposleni nakon 1. svibnja 2004. Zbog kašnjenja u dovršetku natječaja ta je situacija još vjerojatnija zbog nejednakog postupanja prema kandidatima. Može se dovesti u pitanje je li Komisija odgodila postupak zapošljavanja osoba uglavnom na temelju novog Pravilnika o osoblju. U tom je slučaju Komisija trebala pokrenuti postupke zapošljavanja tek nakon objave novog Pravilnika o osoblju.

Kašnjenje u dovršetku natječaja i, kao posljedica toga, primjena prijelaznih mjera također otvaraju pitanja diskriminacije na temelju dobi. Većina predmetnih natječaja bila je prva koja je objavljena nakon ukidanja dobnih granica. Stoga su privukli velik broj starijih i iskusnijih kandidata, za koje su bili prikladni izvorni razredi, kako su objavljeni u obavijestima o natječajima. Niži razredi koji se sada nude nisu prikladni za te kandidate, što dovodi do nepopravljivo oštećenih izgleda za karijeru.

Naposljetku, primjenom prijelaznih mjera diskriminiraju se oni potencijalni kandidati koji su bili isključeni iz sudjelovanja u predmetnim natječajima zbog nedostatka profesionalnog iskustva. Ti potencijalni kandidati ispunjavali bi uvjete za sudjelovanje na temelju novih razreda zapošljavanja iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju.

Pogođeni kandidati, koje podupiru sindikati (Alliance confédérale des syndicats libres), uputili su 18. svibnja 2004. pismo g. Kinnocku u kojem su objasnili situaciju i zatražili korektivne mjere. Međutim, nisu dobili odgovor.

Navodi koji su zajednički svim pritužbama odnose se na to da je Komisijino postupanje s predmetnim natječajima dovelo do:

1. nerazumno kašnjenje u dovršetku natječaja;
2. nedostatak transparentnosti zbog neobavješćivanja kandidata o učinku prijelaznih mjera iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju;
3. nedostatak svijesti unutar službi Komisije o učinku prijelaznih mjera;
4. Pogrešne informacije za uspješne kandidate o tome je li moguće imenovanje prije 1. svibnja 2004.;
5. Nejednako postupanje prema uspješnim kandidatima zaposlenim prije i nakon 1. svibnja 2004., uključujući:

5a. dobna diskriminacija;

6. Diskriminacija potencijalnih kandidata koji su bili isključeni iz sudjelovanja u natječajima zbog nedostatka radnog iskustva: ti bi kandidati ispunjavali uvjete za sudjelovanje na temelju novih razreda zapošljavanja iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju; i
7. Nedostavljanje odgovora na zajedničku i pojedinačnu korespondenciju podnositelja pritužbe o tom pitanju.

Uobičajene tvrdnje su sljedeće:

1. Svi uspješni kandidati s popisa objavljenih prije 1. svibnja 2004. trebali bi biti imenovani u razrede istovjetne razredima iz izvornih obavijesti o natječaju te bi odbor za ocjenjivanje trebao moći uzeti u obzir kvalifikacije i iskustvo, čime bi se postigla istovjetnost razine imenovanja i izgleda za razvoj karijere svih uspješnih kandidata, bez obzira na to jesu li imenovani prije ili nakon 1. svibnja 2004.; i
2. Kandidate na natječajima koji su u tijeku, a koji su oglašavani u okviru starog sustava ocjenjivanja, trebalo bi u potpunosti obavijestiti o posljedicama prijelaznih mjera u skladu s novim Pravilnikom o osoblju.

INQUIRY

Mišljenje Komisije

Komisija u svojim mišljenjima ukratko iznosi sljedeće primjedbe:

Osnovne informacije

Do 30. travnja 2004. uspješni kandidati na natječajima za zapošljavanje koje su organizirale institucije zapošljavali su se u skladu s odredbama koje su prevladavale prije stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju izmjenama Uredbe Vijeća 723/04 (1). To je značilo da su uspješni kandidati zaposleni u jednom od karijernih razreda (koji odgovaraju osnovnim radnim mjestima), od kojih svaki sadržava jedan ili više razreda.

U skladu sa sustavom koji je postojao prije 30. travnja 2004., razvrstavanje pri stupanju u službu utvrđeno je člancima 31. (razvrstavanje u jedan od razreda u karijernom razredu) i 32. (dodatni radni staž) Pravilnika o osoblju. Klasifikacija se odnosila i na razred (niži ili viši razred karijere) i na stupanj (1., 2. ili 3.).

Novi Pravilnik o osoblju doveo je do znatne promjene u postupku zapošljavanja osoblja. Donošenjem linearnog načela karijere nestao je pojam razreda povezan s pojmom osnovnih radnih mjesta. Natječaji se sada odnose na određene razrede i ostaje neriješeno samo pitanje dodatnog radnog staža (ograničeno na stupanj 2 kao maksimum).

Stupanjem na snagu novog Pravilnika o osoblju 1. svibnja 2004. još uvijek su postojali značajni popisi uspješnih kandidata sastavljeni prema staroj karijernoj strukturi. Vijeće je u okviru Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju sastavilo prijelazne odredbe kojima se u članku 12. Priloga XIII. utvrđuju postupci zapošljavanja i razvrstavanja tih uspješnih kandidata nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju.

Zajedničke optužbe
navodno nerazumno kašnjenje u dovršetku natjecanja

Informacije u obavijestima o natječaju da će postupci trajati otprilike 12 mjeseci, ovisno o broju kandidata, bile su namijenjene samo za usmjeravanje. Budući da trajanje otvorenog natječaja u velikoj mjeri ovisi o broju kandidata, u trenutku objave obavijesti o natječaju nije moguće pružiti preciznije informacije. Trajanje od 12 mjeseci odgovara prosječnom trajanju natječaja.

Gotovo 19 000 kandidata prijavilo se na natječaje COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02, koji su objavljeni 25. srpnja 2002. Rok za podnošenje prijava bio je 27. rujna 2002. Predselekcijski testovi održani su 21. ožujka 2003. Nakon što su ispitani rezultati tih testova, odabrani kandidati položili su pisane testove 11. srpnja 2003. za natječaje COM/A/1/02 i COM/A/2/02 te 12. rujna 2003. za natječaj COM/A/3/02. Usmeni testovi održani su između studenoga 2003. i veljače 2004. za natječaje COM/A/1/02 i COM/A/2/02 te između siječnja i početka travnja 2004. za natječaj COM/A/3/02. S obzirom na prilično velik broj prijava, razdoblje između predselekcijskih testova i završetka usmenih testova (od 11 do 13 mjeseci) čini se potpuno razumnim. Također valja istaknuti da je prosjek od 12 mjeseci za natječaj koji su organizirali Komisija i EPSO manji od prosjeka za natječaje koje su u prošlosti organizirale druge europske institucije.

Komisija nije željela namjerno usporiti postupak predmetnih natječaja. Kako bi se u strogim rokovima ispunili zahtjevi službi i potrebe institucija, trebalo je istodobno pripremiti i organizirati velik broj otvorenih natječaja, uključujući one objavljene u kontekstu proširenja. Potrebe koje su izrazile službe u različitim institucijama ne omogućuju blokiranje ili usporavanje postupka odabira.

Navodni nedostatak transparentnosti

Obavijesti u natječajima COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02 sadržavale su napomenu o prijedlogu izmjene Pravilnika o osoblju za sve kandidate koji se žele prijaviti. U obavijesti je objašnjeno da se uspješnim kandidatima može ponuditi zapošljavanje na temelju odredbi novog Pravilnika o osoblju.

Predmetne obavijesti o natječaju objavljene su u Službenom listu 25. srpnja 2002. Vijeće je 22. ožujka 2004. odobrilo novi Pravilnik o osoblju, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2004. U trenutku objave predmetnih obavijesti o natječaju i s obzirom na to da je reforma Pravilnika o osoblju u tijeku, Komisija je mogla samo pružiti informacije sadržane u obavijesti.

Što se tiče argumenata podnositelja pritužbe da Komisija nije obavijestila uspješne kandidate o posljedicama novog Pravilnika o osoblju ili da su te informacije odgođene, Komisija ističe da je Vijeće 22. ožujka 2004. donijelo izmjene Pravilnika o osoblju. Izmjene su objavljene u Službenom listu 27. travnja 2004. Osim toga, članak 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju jedan je od članaka o kojima se raspravljalo u Vijeću do kraja postupka. Službe za zapošljavanje nisu imale drugog izbora nego pričekati konačno donošenje novog Pravilnika o osoblju, koji bi bio mjerodavan u pravne svrhe. Stoga je tijekom tog razdoblja bilo nemoguće prejudicirati učinak prijelaznih pravila i uspješnim kandidatima pružiti precizne informacije.

Međutim, Komisija tvrdi da je svim uspješnim kandidatima s natječaja na kojima su popisi uspješnih kandidata bili valjani do 31. prosinca 2003. i u kojima je Komisija produljila rok, uključujući COM/A/9/01, poslan osobni dopis Glavne uprave za osoblje i upravu (GU ADMIN) koji sadržava sljedeće upozorenje:

„Komisija je Vijeću službeno podnijela prijedlog izmjene Pravilnika o osoblju. Želio bih Vam skrenuti pozornost na činjenicu da ova izmjena Pravilnika o osoblju uključuje, među ostalim, novi sustav karijere kojim bi se izmijenili uvjeti i razina zapošljavanja u institucijama.

Trenutačno se predviđa da će ta izmjena stupiti na snagu 1. svibnja 2004. Stoga je ključno znati da se očekuje da će se svaka osoba koja stupi u službu institucija od tog datuma stupanja na snagu automatski zaposliti na temelju odredaba tog novog Pravilnika o osoblju.

Obavještavam Vas da se prijedlog Komisije može pronaći na internetskim stranicama Komisije na: http://ec.europa.eu/reform/index_en.htm. Članak 11. Priloga XIII. prijedlogu sadržava tablicu korespondencije između karijera u okviru trenutačnih natječaja i razreda za zapošljavanje nakon stupanja na snagu izmijenjenog Pravilnika o osoblju.

Shvatit ćete da trenutačno, bez službene odluke, nije moguće pružiti dodatne informacije uspješnim kandidatima koji bi mogli preuzeti dužnost u institucijama nakon datuma stupanja na snagu ove izmjene Pravilnika o osoblju.”

Komisija također ističe da je u svakom dopisu o ponudi upućenom uspješnom kandidatu nakon donošenja novog Pravilnika o osoblju navedeno sljedeće:

„Nastavno na pismo ponude koje Vam je poslano dana ..., obavještavam Vas da je 22.3.2004. Vijeće službeno usvojilo izmjenu Pravilnika o osoblju koju je predložila Komisija i da će, prema planu, te nove odredbe stupiti na snagu 1. svibnja 2004. Te nove odredbe, koje uključuju i novi sustav karijere, primjenjivat će se na sve osobe koje stupaju u službu od 1. svibnja 2004.

Detaljne informacije dostupne su na internetskim stranicama http://ec.europa.eu/reform/index_en.htm. Člankom 12. Priloga XIII. utvrđuje se korespondencija između razreda natječaja i novih razreda zaposlenja od 1. svibnja 2004.

Kao rezultat toga, budući da stupate u službu ..., kao uspješni kandidat na karijernom natječaju ..., bit ćete zaposleni u novom razredu ..*.., stupnju 1. (privremena klasifikacija). Bruto osnovna plaća koja odgovara toj klasifikaciji iznosi ... EUR. Novim Pravilnikom o osoblju utvrđuje se da se stupanj 2. može dodijeliti kako bi se uzelo u obzir radno iskustvo zaposlenika te će se vaša konačna klasifikacija utvrditi što je prije moguće.”

S obzirom na prethodno navedeno, netočno je navesti da Komisija nije dovoljno transparentno obavijestila uspješne kandidate o učinku prijelaznih mjera definiranih u članku 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju.

U odgovoru na argument koji su iznijeli neki podnositelji pritužbe, prema kojem se Komisija trebala suzdržati od organiziranja natječaja do donošenja novog Pravilnika o osoblju, Komisija navodi da je cilj unutarnje reforme, uključujući osobito izmjenu Pravilnika o osoblju, bio jedan od prioriteta predsjednika Prodija. Taj je cilj najavljen na početku njegova mandata u rujnu 1999. Očito je da interesi službe nisu omogućili Komisiji da se suzdrži od organiziranja natjecanja između 1999. i 2004.

Navodni nedostatak svijesti u službama Komisije

Komisija tvrdi da nisu izneseni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju da nije bilo dovoljno svijesti o učinku prijelaznih mjera u okviru njezinih službi. Naprotiv, Komisija smatra da je svojem osoblju dostavila potpune informacije. Općenito, gestacija procesa reforme Pravilnika o osoblju bila je predmet kontinuiranog postupka informiranja za cjelokupno osoblje institucije i za širu javnost. Informacije su prvenstveno bile dostupne na intranetu Komisije i internetu (http://europa.eu) na stranicama koje su se stalno ažurirale. Brojne publikacije također su podijeljene osoblju Komisije tijekom predmetnog razdoblja.

Poseban naglasak stavljen je na mrežu voditelja ljudskih resursa za glavne uprave i službe, koji su se redovito sastajali te se s njima savjetovalo i informiralo o toj temi. Njihov položaj kao posrednika u operativnim odjelima omogućio im je da te informacije proslijede tim odjelima i uspješnim kandidatima koji im često pišu izravno u potrazi za slobodnim radnim mjestima.

Navodne pogrešne informacije za uspješne kandidate

Komisija tvrdi da nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima bi se potkrijepila tvrdnja da su uspješni kandidati pogrešno informirani o mogućnostima zapošljavanja prije 1. svibnja 2004.

Zadaća je GU-a ADMIN, a posebno onih koji su odgovorni za zapošljavanje dužnosnika i privremenog osoblja, što je brže i učinkovitije moguće zadovoljiti potrebe institucije za ljudskim resursima radi kontinuiteta službe u skladu s proračunskim sredstvima i u okviru ograničenja utvrđenih u planu radnih mjesta. To je stoga postupak koji je u tijeku i koji se temelji na stalnoj potrebi za popunjavanjem slobodnih radnih mjesta, bilo dodatnih, bilo onih koja proizlaze iz odlaska dužnosnika.

Sljedeće brojke pokazuju da Komisija zasigurno nije usporila zapošljavanje tijekom predmetnog razdoblja. Statistički podaci odnose se na razdoblje od siječnja 2003. (datum na koji se može smatrati da su popisi uspješnih kandidata iz kruga natječaja iz 2001. počeli dovoditi do znatnog zapošljavanja) do 30. travnja 2004. (neposredno prije stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju). Tijekom tog razdoblja Komisija je zaposlila 1 563 osobe u kategoriji A, 545 u kategoriji B i 601 u kategoriji C. S obzirom na mogućnosti plana radnih mjesta, bilo bi vrlo teško u kategorijama B i C, ako ne i nemoguće u kategoriji A, zaposliti više osoba tijekom tog razdoblja, što je vidljivo iz broja slobodnih radnih mjesta (2) na dan 1. travnja 2004.: 4 u kategoriji A/LA, 173 u kategoriji B i 76 u kategoriji C. Osim toga, ukupan broj slobodnih radnih mjesta (3) smanjio se tijekom predmetnog razdoblja s 459 na 253, uglavnom zbog smanjenja s 283 na 4 u kategoriji A/LA. Također je pogrešno tvrditi da je Komisija umjetno popunila stalna radna mjesta privremenim osobljem. Broj članova privremenog osoblja tipa 2b stabilan je u kategorijama A i C (269 odnosno 270 1. siječnja 2003. te 265 i 290 1. travnja 2004.) te se polako povećava u kategoriji B (169 1. siječnja 2003. i 232 1. travnja 2004.).

Također je netočno tvrditi da je Komisija odgodila zapošljavanje s popisa uspješnih kandidata na spornim natječajima. Komisija pruža grafikone sa statističkim podacima o upotrebi tih popisa uspješnih kandidata. Komisija tvrdi da ti grafikoni nemaju samo karakterističan oblik „logističke krivulje”, već i upućuju na blagi višak u zapošljavanju prije stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju. Općenito, mjesečni statistički podaci o zapošljavanju s popisa 15 država članica (EUR-15) u razdoblju 2003./2004. pokazuju sličan trend. Ti statistički podaci, koji su također prikazani kao grafikoni, potvrđuju da imenovanje novih dužnosnika u velikoj mjeri slijedi krivulju koja prikazuje broj slobodnih radnih mjesta. I ovdje je situacija suprotna onoj koju tvrde podnositelji pritužbe, s visokom razinom zapošljavanja prije 1. svibnja 2004.

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija tvrdi da treba opovrgnuti svaku tvrdnju da je služba za zapošljavanje dostavila informacije o tome da su se prije 1. svibnja 2004. mogli zaposliti samo interni kandidati. Zaposleni su i mnogi uspješni kandidati izvan institucije. U razdoblju od 1. siječnja 2004. do 30. travnja 2004. Komisija je zaposlila 863 A/LA, 354 B i 306 C. Ako se te brojke usklade uklanjanjem zapošljavanja privremenog osoblja iz proračuna za istraživanje, „stvarno” zapošljavanje iznosi 222 A/LA, 103 B i 125 C. Broj internih kandidata iznosio je samo 38 A, 44 B i 15 C. Drugim riječima, broj vanjskih zapošljavanja tijekom tog razdoblja iznosi 178 A, 52 B i 107 C. Svakako se može primijetiti da je udio internih kandidata u odnosu na vanjske kandidate prilično visok, prvenstveno u kategoriji B. Međutim, to odražava dobro poznatu pojavu. Jasno je da se među uspješnim kandidatima na određenom natječaju oni koji su već zaposleni u instituciji u prosjeku zapošljavaju brže od vanjskih kandidata. Ta je činjenica povezana s interesima službe jer interni kandidati brže postaju operativni i stoga ih glavne uprave traže više. To nije nova pojava i zasigurno nije povezana s izmjenom Pravilnika o osoblju.

Navodna nejednakost u liječenju

Od 1. svibnja 2004. Komisija nije imala drugog izbora nego primijeniti novi Pravilnik o osoblju koji je na snazi, uključujući one koji se odnose na platni razred. Primjena drugih pravila bila bi potpuno nezakonita. Iako je točno da su uspješni kandidati iz istog natječaja bili zaposleni pod različitim uvjetima ovisno o tome je li do imenovanja došlo prije ili nakon 1. svibnja 2004., činjenica je da ono što podnositelji pritužbe smatraju nejednakim postupanjem zapravo proizlazi samo iz dvaju različitih pravnih i objektivnih konteksta. Osim toga, razlika u uvjetima nije ograničena na razred zapošljavanja, već se odnosi na mnoge aspekte obuhvaćene Pravilnikom o osoblju.

Kandidat koji uspije na otvorenom natječaju i bude uvršten na popis uspješnih kandidata nema pravo biti zaposlen. Institucija nije obvezna zaposliti te kandidate. S druge strane, oni također mogu odbiti bilo kakvu ponudu za zaposlenje od institucije. Popis uspješnih kandidata samo utvrđuje uvjete za zapošljavanje.

Osim toga, člankom 5. Priloga III. („Tržišno natjecanje”) starom i novom Pravilniku o osoblju utvrđeno je da „po završetku rada povjerenstvo za odabir sastavlja popis prikladnih kandidata predviđen člankom 30. Pravilnika o osoblju; popis mora, kad god je to moguće, sadržavati najmanje dvostruko više imena od broja radnih mjesta koja treba popuniti" (naglasak u izvorniku). Ta odredba stoga pokazuje da je i. vrlo moguće da neće biti dovoljno radnih mjesta za zapošljavanje svih kandidata na određenom popisu uspješnih kandidata prije isteka tog popisa; i ii. uzima se u obzir i mogućnost da neki kandidati s pričuvne liste nakon toga više ne žele ući u instituciju.

Prema Komisijinu mišljenju, iz toga slijedi da i. uspjeh na otvorenom natječaju i upis na popis uspješnih kandidata ne daje ni pravo na zapošljavanje ni obvezu instituciji da zapošljava; i ii. kandidati koji nisu zaposleni nakon isteka popisa uspješnih kandidata na koji su uvrštena njihova imena više neće ispunjavati uvjete za zapošljavanje na temelju predmetnog otvorenog natječaja. U praksi se može dogoditi da neki kandidati s popisa uspješnih kandidata koji istječu nisu zaposleni, dok su drugi zaposleni. U ovom slučaju prvonavedeni ne mogu valjano tvrditi da su bili diskriminirani ili da je došlo do povrede načela legitimnih očekivanja.

Navodna diskriminacija na temelju dobi

Prema mišljenju podnositelja pritužbe, stariji kandidati diskriminirani su jer su trebali biti zaposleni u višem razredu u svojem karijernom razredu u skladu sa starim Pravilnikom o osoblju te su stoga više pogođeni novim Pravilnikom o osoblju.

Komisija tvrdi da, kao što je to gore navedeno, ona ni u kojem slučaju ne može odstupiti od odredaba članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju. Osim toga, tvrdnja se temelji na pogrešnoj pretpostavci da je u starom sustavu zapošljavanje u viši razred bilo namijenjeno starijim uspješnim kandidatima. U stvarnosti, u starom sustavu dob nije bila uzeta u obzir prilikom donošenja odluke o razvrstavanju u viši razred. Kad je riječ o trajanju radnog iskustva, koje je samo vrlo neizravno povezano s dobi, to je bio samo jedan od niza kumulativnih kriterija koji su uzeti u obzir za klasifikaciju u viši razred, a ostali su priroda i relevantnost akademskog osposobljavanja, relevantnost radnog iskustva i nedostatak profesionalnog iskustva kandidata na tržištu rada.

Navodna diskriminacija potencijalnih kandidata

Komisija smatra da je teško razumjeti predmetni navod. Smatra da nije jasno kako bi navodna predrasuda prema potencijalnim kandidatima koji su manje kvalificirani od podnositelja pritužbe mogla negativno utjecati na podnositelje pritužbe.

Navodni izostanak odgovora na korespondenciju podnositelja pritužbe

Prema saznanjima službi GU-a ADMIN, zahtjevi koji su mu podneseni dobili su pojedinačne odgovore u obliku u kojem su primljeni (dopisom, e-poštom, telefonom).

Uobičajeni zahtjevi
Zapošljavanje u razredima koji odgovaraju razredima objavljenima u obavijestima o natječajima

Komisija tvrdi da na temelju novog Pravilnika o osoblju institucije pravno ne mogu zaposliti uspješne kandidate u bilo kojem razredu osim onih predviđenih u članku 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju. U skladu s odredbama Priloga XIII. razina (razred) zapošljavanja određuje se prema datumu imenovanja.

Obavješćivanje kandidata na natječajima koji su u tijeku

Prema Komisijinu mišljenju, svaka obavijest o natječaju objavljena od 25. srpnja 2002. sadržava obavijest namijenjenu kandidatima kojom ih se obavještava o mogućim posljedicama prijedloga izmjene Pravilnika o osoblju za uspješne kandidate. Čini se da je taj postupak najprikladniji način obavješćivanja kandidata. Za sve otvorene natječaje objavljene prije 25. srpnja 2002., tj. za sve obavijesti koje ne sadržavaju informacije o prijedlogu izmjene Pravilnika o osoblju, uspješni kandidati primili su pojedinačno pismo Komisije o toj temi.

Primjedbe podnositelja pritužbe

Nisu svi podnositelji pritužbe dostavili primjedbe na mišljenje Komisije, a neki su dostavili samo kratke primjedbe. Međutim, određeni broj podnositelja pritužbe dostavio je dokument koji sadržava zajednička očitovanja. Budući da su zajednička opažanja bila najdetaljnija te su obuhvaćala i sadržaj kraćih primjedbi nekih podnositelja pritužbe, Ombudsman će sve odluke obuhvaćene zajedničkom istragom temeljiti na sljedećem sažetku zajedničkih opažanja:

Opće napomene

Komisija djeluje kao da je njezin mandat samo primjena postojećeg Pravilnika o osoblju i kao da je institucija različita od one koja je izmijenila Pravilnik o osoblju. Međutim, podnositelji pritužbe smatraju da Komisija ima moralnu obvezu ne predlagati diskriminirajuće zakonodavstvo. Odgovornost je Komisije osigurati da njezini prijedlozi novog zakonodavstva Vijeću ne uzrokuju diskriminirajuće postupanje prema kandidatima na popisima uspješnih kandidata za zapošljavanje. Navodeći u svojem mišljenju da je Vijeće sastavilo prijelazne odredbe, iako je Komisija zapravo Vijeću predložila iste odredbe, Komisija pokušava prikriti činjenicu da je kriva za nepravilnosti u postupanju.

Podnositelji pritužbe tvrde da se sada žale kanalima koji su im dostupni, što će u konačnici podrazumijevati dovođenje Komisije pred sudove Zajednice, što će dovesti do golemog posla za Komisiju. Podnositelji pritužbe stoga se pitaju ne bi li bilo korisno pronaći rješenje za to pitanje u ovoj ranijoj fazi postupaka.

Podnositelji pritužbe nadalje ističu da se žale kao sudionici natječaja za zapošljavanje, a ne kao osoblje Komisije, te da se uglavnom žale na nejednako postupanje i diskriminaciju.

Posebna opažanja o mišljenju Komisije
Navodno neopravdano kašnjenje u dovršetku natječaja

Podnositelji pritužbe smatraju da je kašnjenje činjenica: Razdoblje od rujna 2002. (rok za prijavu) do travnja 2004. (objava popisa uspješnih kandidata) iznosi 20 mjeseci, a ne 13 mjeseci, te se šteta prouzročena tim kašnjenjem sudionicima predmetnih natječaja ne može opravdati.

Komisija svake godine objavljuje stotine poziva na podnošenje prijedloga, natječaja i natječaja, kao što su programi FP6, Leonardo i Socrates. Nijedna druga služba Komisije ne smije opravdati kašnjenja na temelju Komisijina postupka donošenja odluka ili visoke razine sudjelovanja. Sve službe Komisije moraju izraditi pouzdane prognoze i provesti učinkovito planiranje.

Natječaji predmetne prirode organiziraju se već dugi niz godina, što je Komisiji trebalo omogućiti da točno predvidi broj sudionika u predselekcijskim testovima. Broj sudionika u sljedećim fazama natječaja bio je naveden u obavijestima o natječaju i stoga je od samog početka bio poznat Komisiji. Stoga nije razumno tvrditi da je broj sudionika u kasnijim fazama natječaja pridonio kašnjenju. Broj sudionika u svakoj fazi natječaja stoga je bio neovisan o „visokoj razini sudjelovanja”. Broj sudionika mogao je uzrokovati kašnjenje samo u prvoj fazi natječaja, tj. u predselekcijskim testovima. Međutim, ti su testovi ispravljeni elektroničkim putem te je ispravak stoga trebao biti brz bez obzira na broj sudionika.

U mišljenju Komisije ne objašnjava se zašto je predmetnim natječajima bilo potrebno gotovo dvostruko više vremena za dovršetak.

Kašnjenje je ozbiljno obezvrijedilo potencijalni razred zaposlenosti kandidata, nepotrebno produljilo razdoblje nesigurnosti tijekom kojeg su druge profesionalne opcije stavljene na čekanje ili su izgubljene te povećalo stres kandidata koji moraju studirati tijekom duljeg razdoblja kako bi njihovo znanje ostalo svježe. Podnositelji pritužbe stoga se osjećaju diskriminiranima u odnosu na sudionike drugih natječaja, koji su se pridržavali očekivanog vremenskog okvira utvrđenog u obavijestima o natječajima.

Navodni nedostatak transparentnosti

Podnositelji pritužbe smatraju da mišljenje Komisije sadržava proturječne izjave. S jedne strane, Komisija tvrdi da su sve relevantne informacije bile dostupne na internetskim stranicama Europa. S druge strane, u njemu se navodi da su sve implikacije novog sustava ocjenjivanja bile poznate tek 22. ožujka 2004. Podnositelji pritužbe tvrde da je početni prijedlog bio poznat tijekom rasprava u Vijeću i Parlamentu mnogo prije toga. Mađarsko stajalište protiv članaka 2. i 11. Priloga XIII. datirano je 8. siječnja 2004. U skladu s tim, Komisija je mogla kandidatima ukazati na moguće posljedice prijedloga o kojima se trenutačno raspravlja, ili čak i ranije, osobito s obzirom na to da je Komisija, koja ima zakonodavnu inicijativu, znala za moguće posljedice u ranoj fazi. Prvi prijedlog Komisije Vijeću i Parlamentu podnesen je prije pisanih ispita, tj. osam mjeseci prije nego što su kandidatima pružene konkretne informacije. Čak i ako ishod prijedloga nije bio konačan, Komisija je trebala upozoriti kandidate na moguće posljedice s obzirom na teške posljedice. Da je devalvacija ocjena za zapošljavanje bila jasna, mnogi bi se kandidati odlučili povući iz predmetnih postupaka zapošljavanja kako bi svoje napore posvetili drugim profesionalnim mogućnostima.

Sama dostava informacija u obavijestima o natječaju da se uspješnim kandidatima može ponuditi radno mjesto na temelju novog Pravilnika o osoblju bila je nedostatna jer te informacije nisu bile dovoljno konkretne. Također valja istaknuti da se u nekim obavijestima o natječaju objavljenima 2001. i 2002. uopće nije upućivalo na predloženu novu strukturu ocjenjivanja.

Navodni nedostatak svijesti u službama Komisije

Podnositelji pritužbe tvrde da činjenica da su službe Komisije bile svjesne činjenice da će novi Pravilnik o osoblju stupiti na snagu nije isto što i činjenica da su svjesne posljedica članka 12. Priloga XIII.

Internetske stranice na koje upućuje Komisija nastavile su upućivati na stari sustav ocjenjivanja znatno nakon 1. svibnja 2004. Čak se i 14. veljače 2005. u odjeljku „Koja će biti moja ocjena?” na intranetu Komisije upućuje na stari sustav. Podnositelji pritužbe tvrde da mogu dostaviti dokaze o mnogim slučajevima u kojima su kandidati tijekom razgovora pitali o svojem potencijalnom razredu nakon zapošljavanja i da su bili obaviješteni o starom sustavu ocjenjivanja. Nekoliko kandidata primilo je ponude u kojima se navodi da će početi s najnižim razredom, a kasnije će ih ponovno razvrstati odbor za ocjenjivanje. Nakon zapošljavanja 1. svibnja 2004. rečeno im je da to više nije istina. Jedan je kandidat 29. travnja 2004. primio poziv za liječnički pregled u kojem se spominje odbor za ocjenjivanje, iako je bilo očito da kandidat neće biti zaposlen prije 1. svibnja 2004. To je uvjerljiv dokaz nedostatka svijesti čak i unutar GU-a ADMIN Komisije.

Navodne pogrešne informacije za uspješne kandidate

Podnositelji pritužbe tvrde da Komisija pruža samo informacije o tome koliko je osoblja zaposleno prije svibnja 2004., ali da ne pojašnjava koliko je zaposlenih osoba prošlo natječaje na koje se žalilo. Prema navodima podnositelja pritužbe, velik udio uspješnih kandidata na natječajima na koje se pritužba odnosi već je radio u institucijama EU-a. Neke od njih već su nekoliko godina radile u institucijama, ali ne dovoljno dugo da bi mogle sudjelovati u internim natječajima. U obrazloženju Uredbe navodi se sljedeće: Konačno, predviđeni su prijelazni sporazumi kako bi se omogućila postupna primjena novih mjera i pravila te zajamčila utvrđena prava. Mnoge od tih osoba koje su već radile u Komisiji mogle su biti zaposlene u kratkom roku jer nisu morale proći liječnički pregled. Međutim, Komisija nije slijedila preporuku Vijeća i Parlamenta. Zbog toga su osobe koje su već radile u institucijama EU-a bile diskriminirane jer su izgubile do pet stupnjeva u svojem razredu. Podnositelji pritužbe željeli bi da Ombudsman analizira zapošljavanje određenih osoba koje već rade u institucijama, koje je provedeno prije 1. svibnja 2004. na temu „hitnih postupaka”, kako bi se utvrdilo jesu li odjelima koji zapošljavaju novo osoblje ili određenim kandidatima pružene povlaštene informacije. Prema navodima podnositelja pritužbe, postoje poruke e-pošte i zapisnici sa sastanaka u kojima se navodi da je bilo moguće zaposliti neke kategorije kandidata prije 1. svibnja 2004., ali ne i druge. Glavna uprava za ADMIN navela je 23. ožujka 2004. odjelima za ljudske resurse da se uspješni kandidati koji su već bili članovi privremenog osoblja mogu zaposliti prije 1. svibnja 2004., ali nijedna druga kategorija osoblja, kao što je pomoćno osoblje, nije mogla.

Navodna nejednakost u liječenju

Podnositelji pritužbe u potpunosti razumiju da uspješni kandidati ne stječu automatski pravo na zapošljavanje. Međutim, trebali bi moći očekivati da će biti zaposleni na istoj razini kao i drugi uspješni kandidati iz istog natječaja.

U mišljenju (1/2004, SL L 124 od 27. travnja 2004.) Revizorski sud istaknuo je moguću diskriminaciju novog osoblja u okviru prijelaznih odredbi za razvrstavanje: „Kad je riječ o izmijenjenom prijedlogu Komisije, kako je dostavljen, Sud napominje da će prijelaz na izmijenjeni Pravilnik o osoblju dovesti do diskriminirajućih nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i razvrstavanja novog osoblja u razrede. Komisija bi trebala predložiti načine za rješavanje takvih pitanja.” Podnositelji pritužbe tvrde da je glavna uloga Komisije djelovati kao zakonodavni pokretač te su razočarani time što je svjesno podnijela prijedlog Vijeću i Parlamentu s namjerom da se svi natječaji koji su u tijeku učinkovito smanje, što je posebno u suprotnosti s člankom 31. novog Pravilnika o osoblju. Podnositelji pritužbe stoga su diskriminirani u odnosu na sudionike drugih natječaja, u čijim je slučajevima Komisija poštovala razrede zaposlenja utvrđene u obavijestima o natječajima.

Činjenica da je Komisija zaposlila više osoba 30. travnja 2004., kada obično zapošljava samo osobe 1. ili 16. dana u mjesecu, pokazuje diskriminatorne učinke reforme Pravilnika o osoblju.

Navodna diskriminacija na temelju dobi

Prema mišljenju podnositelja pritužbe, nijedan element ne upućuje na to da je Komisija upozorila Vijeće ili Parlament na moguće diskriminirajuće učinke članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju, osobito s obzirom na činjenicu da su predmetni natječaji bili među prvim natječajima organiziranima nakon ukidanja dobnih granica. Dužnost Komisije kao zakonodavnog pokretača bila je upozoriti na te potencijalno negativne učinke. Neispunjenje te dužnosti učinilo je ukidanje dobnih granica simboličnom gestikom bez učinka, izrugivanjem institucije pučkog pravobranitelja, koja se zalagala za ukidanje. Članak 12. Priloga XIII. znači da je Komisija spremna zaposliti osobe bilo koje dobi, ali da će se prema tim osobama postupati samo kao da imaju 28 godina. Duljina, relevantnost, razina i kvaliteta radnog iskustva ni u kojem se slučaju ne mogu odvojiti od dobi.

Navodna diskriminacija potencijalnih kandidata

Neki podnositelji pritužbe smatraju da je njihov osjećaj pravednosti uvrijeđen sudjelovanjem u natječajima koji dovode do zapošljavanja na radnim mjestima prilagođenima osobama koje su manje kvalificirane. Mnogi mlađi kandidati koji su odbijeni u postupku odabira mogli su biti imenovani na konačno ponuđena radna mjesta. Tisuće tihih europskih građana trebalo bi se osjećati diskriminiranima ako su bili svjesni prilike koju su propustili. Podnositelji pritužbe željeli bi podnijeti pritužbu u njihovo ime.

Navodni izostanak odgovora na korespondenciju podnositelja pritužbe

Podnositelji pritužbe tvrde da Ombudsmanu mogu dostaviti dokumentirane dokaze o mnogim slučajevima u kojima su kandidati postavljali pitanja Komisiji i uopće nisu imali odgovor ili su odgovori bili neodgovarajući i nepravodobni.

Zahtjevi Zapošljavanje
u razredima koji odgovaraju razredima objavljenima u obavijestima o natječajima

Podnositelji pritužbe razumiju izgovor Komisije da primjenjuje samo zakon. Međutim, podnositelji pritužbe dovode u pitanje tumačenje prava. Podnositelji pritužbe ne razumiju kako se Komisija može osloniti na obvezu iz članka 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, dok istodobno zanemaruje obvezu primjene članka 31. istog Pravilnika. Prilog XIII. ne poništava članak 31. i stoga se i dalje primjenjuje na predmetne kandidate. Članak 31. glavni je dio uredaba i stoga ima veću pravnu snagu od odredbe u prilogu. U članku 12. Priloga XIII. navodi se upravni postupak za određene natječaje, tj. da se sudionici u određenim natječajima zapošljavaju na određeni način. Međutim, članak 31. temeljno je načelo. U Pravilniku o osoblju novi razredi nazivaju se „promjena imena”. Novi Pravilnik o osoblju stoga podrazumijeva samo promjenu imena, a ne nove razrede. U skladu s člankom 31. podnositelji pritužbe smatraju da je pravno nemoguće zaposliti predmetne uspješne kandidate, osim pod novim imenom razreda u funkcijskoj skupini navedenoj u odgovarajućoj obavijesti o natječaju.

Komisija je obvezna izbjeći pravne proturječnosti kao što su one koje proizlaze iz članaka 31. i 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju. Komisija je trebala osigurati (a) da se člankom 12. Priloga XIII. predviđa izravan prijevod ocjena sa starog na novi sustav; (b) uopće nije predložen članak 12. Priloga XIII.; (c) primjenjuje članak 31.; ili, alternativno, da je poštovan prvotni raspored predmetnih natječaja. U svakom slučaju i kako je navedeno u Pravilniku o osoblju, trebalo bi primijeniti najpovoljnije pravilo.

Neki podnositelji pritužbe predlažu da bi Ombudsman trebao predložiti Komisiji izmjenu Pravilnika o osoblju.

Obavješćivanje kandidata na natječajima koji su u tijeku

Podnositelji pritužbe ne smatraju da je bilješka u obavijestima o natječaju dovoljna. U predmetnoj obavijesti kandidatima se skreće pozornost samo na prijedlog izmjene Pravilnika o osoblju, koji je dokument od 300 stranica. U obavijesti se kandidate ne obavješćuje na odgovarajući način o mogućim posljedicama izmjene.

ODLUKA

1 Pozadina

1.1 Ombudsman podsjeća da su pitanja u vezi s osobljem Zajednice, na koja se odnose ove pritužbe, uređena Pravilnikom o osoblju. Pravilnik o osoblju izmijenjen je 1. svibnja 2004. Uredbom Vijeća 723/04 (4), što je utjecalo i na postojeće i na novozaposleno osoblje. Kad je riječ o osoblju zaposlenom nakon 1. svibnja 2004., početni uvjeti zaposlenja, kao što su, na primjer, plaća i mirovine, postali su znatno nepovoljniji, dok su prava postojećeg osoblja, barem u određenoj mjeri, očuvana. Nejednako postupanje prema postojećem i novom osoblju stoga je sastavni dio sustava novog Pravilnika o osoblju. Ta je nejednakost glavna problematična točka na kojoj se temelje pritužbe Europskom ombudsmanu. Glavno pitanje koje se postavlja u ovoj situaciji jest je li nejednako postupanje utjelovljeno u sustavu novog Pravilnika o osoblju objektivno opravdano pozivanjem na legitiman cilj.

1.2 Ombudsman u tom pogledu podsjeća da samo Sud ima pravo poništiti akte poput Uredbe Vijeća 723/04, kojom je izmijenjen Pravilnik o osoblju (5). Osim toga, Ombudsman je saznao za sudske postupke koji su u tijeku pred sudovima Zajednice u kojima su tužitelji istaknuli prigovore nezakonitosti, osobito u pogledu članka 12. Priloga XIII. izmijenjenom Pravilniku o osoblju, u prilog svojim zahtjevima koji se odnose na njihove uvjete zaposlenja (6).

1.3 S obzirom na činjenicu da je to pitanje pred sudovima Zajednice, Ombudsman smatra da mu ne bi bilo ni korisno ni prikladno istražiti moguću nezakonitost nejednakog postupanja uzrokovanog izmjenama Pravilnika o osoblju. Međutim, ostale točke iznesene u pritužbama rješavat će se u nastavku.

2 Navodno nerazumno kašnjenje u dovršetku natjecanja

2.1 Pritužba se odnosi na navodno kašnjenje Komisije u dovršetku otvorenog natječaja i njegove određene posljedice. Budući da je Ombudsman zaprimio nekoliko sličnih pritužbi u vezi s nizom natječaja, odlučio je provesti zajedničku istragu o tom pitanju.

2.2 Prema navodima podnositelja pritužbe, predmetni natječaji pokrenuti su 2002., a u obavijestima o natječaju navedeno je da će biti dovršeni u roku od otprilike jedne godine i da će popisi uspješnih kandidata koji iz njih proizlaze isteći krajem 2003. Međutim, većini natjecanja trebalo je mnogo više vremena za dovršetak. Može se dovesti u pitanje je li Komisija odgodila postupak zapošljavanja osoba uglavnom na temelju novog Pravilnika o osoblju. Podnositelji pritužbe tvrde da je Komisijino postupanje s natječajima podrazumijevalo nerazumno kašnjenje u njihovu dovršetku.

2.3 Komisija tvrdi da su informacije iz obavijesti o natječaju, prema kojima bi postupci trajali oko 12 mjeseci, bile samo smjernice. Budući da trajanje otvorenog natječaja u velikoj mjeri ovisi o broju kandidata, u trenutku objave obavijesti o natječaju nije moguće pružiti preciznije informacije. Trajanje od 12 mjeseci odgovara prosječnom trajanju natječaja. Gotovo 19 000 kandidata prijavilo se na natječaje COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02, koji su objavljeni 25. srpnja 2002. Rok za podnošenje prijava bio je 27. rujna 2002. Predselekcijski testovi održani su 21. ožujka 2003. Nakon što su ispitani rezultati tih testova, odabrani kandidati položili su pisane testove 11. srpnja 2003. za natječaje COM/A/1/02 i COM/A/2/02 te 12. rujna 2003. za natječaj COM/A/3/02. Usmeni testovi održani su između studenoga 2003. i veljače 2004. za natječaje COM/A/1/02 i COM/A/2/02 te između siječnja i početka travnja 2004. za natječaj COM/A/3/02. S obzirom na prilično velik broj prijava, razdoblje između predselekcijskih testova i završetka usmenih testova (od 11 do 13 mjeseci) čini se potpuno razumnim. Komisija nije željela namjerno usporiti postupak predmetnih natječaja, što nije moguće s obzirom na potrebe koje su izrazile službe.

2.4 U svojim očitovanjima podnositelji pritužbe tvrde da razdoblje od rujna 2002. (rok za prijavu) do travnja 2004. (objava popisa uspješnih kandidata) iznosi 20 mjeseci, a ne 13. Komisija ne smije opravdati kašnjenja na temelju visokih razina sudjelovanja. Komisija je trebala moći točno predvidjeti broj sudionika u predselekcijskim testovima. Broj sudionika u sljedećim fazama natječaja utvrđen je u obavijestima o natječaju, stoga je od samog početka bio poznat Komisiji i bio je neovisan o „visokoj razini sudjelovanja”. Broj sudionika mogao je uzrokovati kašnjenje samo u prvoj fazi natječaja, tj. u predselekcijskim testovima. Međutim, ti su testovi ispravljeni elektroničkim putem te je ispravak stoga trebao biti brz, bez obzira na broj sudionika.

2.5 Ombudsmanica se slaže s analizom podnositelja pritužbe da je broj kandidata koji će sudjelovati u fazama nakon predodabirnih testova od samog početka bio poznat i stoga neovisan o visokoj razini sudjelovanja. Međutim, Ombudsman napominje da su najdulji vremenski rasponi između različitih faza predmetnih natječaja bili oni između roka za podnošenje prijava i predselekcijskih testova (oko šest mjeseci) te između predselekcijskih testova i pisanih testova (oko četiri odnosno šest mjeseci), na koje bi mogao utjecati broj sudionika.

2.6 Ombudsman također prima na znanje argument podnositelja pritužbe da Komisija ne smije opravdati kašnjenja na temelju visoke razine sudjelovanja. U tom pogledu ombudsmanica smatra da institucije, kada se suočavaju s povećanim radnim opterećenjem, doista moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi riješile situaciju. Ombudsman podsjeća da se načelima dobre uprave od institucija zahtijeva da djeluju u razumnom roku i bez odgode (7).

2.7 Ombudsman nadalje primjećuje da su obavijesti o natječaju za COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02 obavijestile kandidate, pod naslovom "približni raspored" u odjeljku D.3, da "postupci nadmetanja traju oko 12 mjeseci, ovisno o broju kandidata"(8).

2.8 Naime, dovršetak predmetnih natječaja trajao je znatno dulje od dvanaest mjeseci. Međutim, Ombudsman nije pronašao dokaze koji bi upućivali na to da je Komisija namjerno odgodila predmetne natječaje ili da nije poduzela odgovarajuće napore kako bi se suočila s povećanim radnim opterećenjem. Nadalje, Ombudsmanica smatra da tekst odjeljka D.3., koji se odnosi na približan raspored, ne stvara legitimna očekivanja za kandidate da bi natječaji trebali biti dovršeni u roku od 12 mjeseci.

Međutim, Ombudsmanica smatra da bi, kada bi Komisija shvatila da će postupci natječaja trajati dulje od „otprilike 12 mjeseci” navedenih u obavijestima o natječaju kao procjenu vjerojatnog trajanja postupka, bilo dobro da se kandidatima dostave ažurirane informacije o rasporedu. Međutim, s obzirom na to da podnositelji pritužbe nisu iznijeli nikakve navode u tom pogledu, Ombudsman neće nastaviti s tim pitanjem.

2.9 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u vezi s tim aspektom pritužbe.

3 Navodni nedostatak transparentnosti

3.1 Prema mišljenju podnositelja pritužbe, izvorne obavijesti o natječaju sadržavale su bilješku u kojoj se navodilo da se na uspješne kandidate može primjenjivati novi Pravilnik o osoblju. Međutim, u obavijesti se ni na koji način nije ukazalo na veliku razliku u ocjenjivanju i izgledima za razvoj karijere među osobama koje su zaposlene prije i nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju i njegova Priloga XIII. To nije u skladu s načelom razumnih očekivanja. Osim toga, bilješka je bila pogrešna jer se novi Pravilnik o osoblju nije primjenjivao na predmetne natječaje, koji su umjesto toga bili uređeni klauzulom o izuzećima u prilogu. U obavijesti je trebalo objasniti da uspješni kandidati nisu trebali biti zaposleni na temelju novog Pravilnika o osoblju, nego na temelju posebne odredbe u prilogu. Kandidati ni kasnije nisu bili obaviješteni o velikom učinku prijelaznih mjera navedenih u članku 12. Priloga XIII. na one koji su zaposleni nakon 1. svibnja 2004. Jedine informacije koje su dostavljene bile su dopis uspješnim kandidatima u kojem se navodi njihov novi razred zapošljavanja u skladu s prijelaznim mjerama. Ti dopisi nisu sadržavali nikakve informacije o činjeničnoj razlici između novih razreda i onih navedenih u obavijestima o natječajima. Podnositelji pritužbe tvrde da je Komisijino postupanje s predmetnim natječajima podrazumijevalo nedostatak transparentnosti jer nije obavijestila kandidate o učinku prijelaznih mjera iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju.

3.2 Komisija tvrdi da, s obzirom na napredak reforme Pravilnika o osoblju, Komisija nije mogla učiniti ništa više od trenutka objave predmetnih obavijesti o natječaju, nego pružiti informacije sadržane u obavijesti. Komisija ističe da je Vijeće 22. ožujka 2004. donijelo izmjene Pravilnika o osoblju i da je članak 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju jedan od članaka o kojima se raspravljalo u Vijeću do kraja postupka. Službe za zapošljavanje nisu imale drugog izbora nego pričekati konačno donošenje novog Pravilnika o osoblju, koji bi bio mjerodavan u pravne svrhe. Stoga je tijekom tog razdoblja bilo nemoguće prejudicirati učinak prijelaznih pravila i uspješnim kandidatima pružiti precizne informacije. Svim uspješnim kandidatima s natječaja na kojima su popisi uspješnih kandidata bili valjani do 31. prosinca 2003. i na kojima je Komisija produljila rok, uključujući COM/A/9/01, poslan je osobni dopis s upozorenjem da bi predložena izmjena Pravilnika o osoblju dovela do novog sustava karijere kojim bi se izmijenili uvjeti i razina zapošljavanja u institucijama. U dopisu su kandidati obaviješteni i o internetskoj stranici na kojoj se može pregledati prijedlog Komisije te je navedeno da članak 11. Priloga XIII. sadržava tablicu u kojoj je navedena podudarnost između stare karijerne strukture i razreda za zapošljavanje nakon stupanja na snagu izmjene Pravilnika o osoblju.

3.3 U svojim očitovanjima podnositelji pritužbe tvrde da je prvotni prijedlog bio poznat tijekom rasprava u Vijeću i Parlamentu mnogo prije 22. ožujka 2004., osobito s obzirom na to da je Komisija tijelo koje ima zakonodavnu inicijativu. Čak i da ishod prijedloga nije bio konačan, Komisija je kandidatima mogla navesti moguće posljedice prijedloga. Sama dostava informacija u obavijestima o natječaju da se uspješnim kandidatima može ponuditi radno mjesto na temelju novog Pravilnika o osoblju bila je nedostatna jer te informacije nisu bile dovoljno konkretne. Također valja istaknuti da se u nekim obavijestima o natječaju objavljenima 2001. i 2002. uopće nije upućivalo na predloženu novu strukturu ocjenjivanja.

3.4 Ombudsmanica najprije napominje da je natječaj COM/A/9/01 objavljen 28. kolovoza 2001., mnogo prije prijedloga Komisije za Uredbu o izmjeni Pravilnika o osoblju (9), koji je objavljen 24. travnja 2002. Ombudsman stoga smatra razumnom činjenicu da obavijest o natječaju iz dokumenta COM/A/9/01 nije sadržavala obavijest kojom se kandidate obavješćuje o mogućem novom Pravilniku o osoblju.

3.5 Ombudsman podsjeća da su natječaji COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02 objavljeni 25. srpnja 2002., tj. nakon Komisijina prijedloga Uredbe o izmjeni Pravilnika o osoblju. Kad je riječ o argumentu podnositelja pritužbe da bilješka u ovim obavijestima o natječaju nije sadržavala dovoljno jasne informacije o predstojećoj promjeni u razvrstavanju u razrede, Ombudsmanica napominje da je u tom trenutku prijedlogom Komisije u članku 11. Priloga XIII. samo predviđeno da se „korespondencija između objavljenog razreda i razreda zapošljavanja utvrđuje zajedničkom suglasnošću među institucijama, nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju”. Nadalje, kad je riječ o argumentu podnositelja pritužbe da u bilješci nedostaju informacije o promjeni „perspektiva karijere”, Ombudsman smatra da podnositelji pritužbe nisu objasnili koje su informacije o izgledima za karijeru, prema njihovu mišljenju, trebali dostaviti. Ombudsmanica smatra da takvi izgledi ovise o nizu aspekata, a ne samo o razredu zapošljavanja. S obzirom na navedeno ombudsmanica smatra razumnim objašnjenje Komisije da u trenutku objave predmetnih obavijesti o natječaju nije bilo moguće pružiti više informacija nego što je zapravo bilo sadržano u obavijesti.

3.6 Što se tiče argumenta podnositelja pritužbe da je bilješka bila pogrešna jer se novi Pravilnik o osoblju zapravo nije primjenjivao na predmetne natječaje, koji su umjesto toga bili uređeni klauzulom o izuzećima u prilogu, Ombudsman smatra da su prilozi dio Pravilnika o osoblju.

3.7 Stoga ostaje razmotriti argumente podnositelja pritužbe da kandidati nisu bili ni kasnije obaviješteni o velikom učinku prijelaznih mjera navedenih u članku 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju i da je Komisija, čak i da ishod prijedloga nije bio konačan, mogla kandidatima naznačiti njihove moguće posljedice.

3.8 Ombudsmanica primjećuje da se čini da podnositelji pritužbe ne dovode u pitanje da im je poslan dopis na koji ih je uputila Komisija, obavještavajući ih o predloženoj izmjeni Pravilnika o osoblju. Čini se da podnositelji pritužbe ne tvrde ni da je taj dopis poslan sa zakašnjenjem. Stoga se čini da je glavna zabrinutost podnositelja pritužbe to što kandidati nisu bili obaviješteni o učinku i posljedicama novog Pravilnika o osoblju.

3.9 Ombudsman se slaže s podnositeljima pritužbi da je novi Pravilnik o osoblju doista imao velik utjecaj na izglede za razvoj karijere i uvjete službe. Ombudsman stoga smatra da je Komisija bila dužna upozoriti one na koje bi izmjene te činjenice mogle utjecati i pružiti najjasnije moguće informacije o tom pitanju. Ombudsmanica napominje da se čini da je u dopisu Komisije kandidatima objašnjeno da bi predložena izmjena Pravilnika o osoblju dovela do novog sustava karijere kojim bi se izmijenili uvjeti i razina zapošljavanja. U dopisu se izričito upućuje na (tadašnji) članak 11. Priloga XIII. predloženom Pravilniku o osoblju i navodi se adresa internetske stranice na kojoj se može pregledati taj članak. U dopisu je objašnjeno da članak 11. Priloga XIII. sadržava „tablicu korespondencije između karijera u okviru trenutačnih natječaja i razreda za zapošljavanje nakon stupanja na snagu izmijenjenog Pravilnika o osoblju”(10).

3.10 Ombudsmanica napominje da bi, savjetujući se s Prilogom XIII., kandidati saznali ne samo o predloženim razredima u skladu s kojima će biti zaposleni nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju, već bi pronašli i informacije o predloženim novim razredima za osobe koje već rade kao dužnosnici u institucijama, kao i tablice koje prikazuju predloženu osnovnu mjesečnu plaću za predložene nove razrede.

3.11 Ombudsman nadalje podsjeća da se konačna verzija Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju razlikuje od izmijenjenog prijedloga Komisije od 18. studenoga 2003., kao što se izmijenjeni prijedlog Komisije od 18. studenoga 2003. razlikovao od izvornog prijedloga Komisije od 24. travnja 2002. Ombudsmanica nadalje smatra da se ono što podnositelji pritužbi nazivaju „posljedicama” prijedloga novog Pravilnika o osoblju ne može smatrati pukom promjenom osnovne plaće.

3.12 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica smatra da je kandidatima pruženo dovoljno informacija koje im omogućuju uvid u relevantne izvore informacija kako bi mogli ocijeniti moguće posljedice prijedloga novog Pravilnika o osoblju o kojima se raspravljalo u zakonodavnom postupku. Ombudsmanica nadalje smatra razumnom odluku Komisije da ne pruži detaljnije informacije o mogućim posljedicama za novo osoblje, s obzirom na to da konačna verzija novih odredbi nije mogla biti poznata do završetka zakonodavnog postupka. Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu tog aspekta pritužbe.

4 Navodni nedostatak svijesti u službama Komisije

4.1 Podnositelji pritužbe tvrde da je Komisijino postupanje s predmetnim natječajima podrazumijevalo nedostatak svijesti unutar vlastitih službi Komisije o učinku prijelaznih mjera.

4.2 Komisija smatra da je svojem osoblju pružila potpune informacije. Postupak reforme Pravilnika o osoblju bio je predmet tekuće informativne operacije koja se odnosila na cjelokupno osoblje institucije. Informacije su pružene na internetu i unutar njega, a brojne su publikacije podijeljene osoblju tijekom predmetnog razdoblja. Poseban naglasak stavljen je na mrežu voditelja ljudskih resursa za glavne uprave i službe.

4.3 Podnositelji pritužbe tvrde da činjenica da su službe Komisije bile svjesne činjenice da će novi Pravilnik o osoblju stupiti na snagu nije isto što i činjenica da su svjesne posljedica članka 12. Priloga XIII. Internetske stranice na koje upućuje Komisija nastavile su upućivati na stari sustav ocjenjivanja znatno nakon 1. svibnja 2004. Podnositelji pritužbe tvrde da mogu dostaviti dokaze o mnogim slučajevima u kojima su kandidatima pružene obmanjujuće informacije o primjenjivim pravilima. Takvi slučajevi uvjerljiv su dokaz nedostatka svijesti čak i unutar Komisije.

4.4 Ombudsmanica se slaže s podnositeljima pritužbi da svijest o tome da će novi Pravilnik o osoblju stupiti na snagu nije isto što i svijest o detaljnim posljedicama novog Pravilnika o osoblju. Međutim, Ombudsman smatra da dokazi koje je dostavila Komisija pokazuju da je uložila stvarne i razmjerne napore kako bi upozorila osoblje na važnost izmjena Pravilnika o osoblju i obavijestila ih o sadržaju tih izmjena, s obzirom na to da konačna verzija novih odredbi nije mogla biti poznata do završetka zakonodavnog postupka. Ombudsman je na temelju iskustva članova svojih službi svjestan da nisu odmah 1. svibnja 2004. ažurirane sve informacije na intranetu Komisije (čiji su dijelovi dostupni cjelokupnom osoblju EU-a). Međutim, ta činjenica ne mijenja njegov opći zaključak o nepostojanju nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu tog aspekta pritužbe.

5 Navodne pogrešne informacije za uspješne kandidate

5.1 Prema navodima podnositelja pritužbe, neki interni kandidati požurili su s podnošenjem prijava prije 1. svibnja 2004. Druge su dobile različite informacije o nepostojanju imenovanja s popisa uspješnih kandidata prije 1. svibnja 2004.; da su se prije 1. svibnja 2004. mogle zaposliti samo određene vrste internih kandidata; ili da su se prije 1. svibnja 2004. mogli zaposliti samo vanjski kandidati. Podnositelji pritužbe tvrde da je Komisijino postupanje s natječajima predstavljalo pogrešne informacije za uspješne kandidate o tome bi li imenovanje prije 1. svibnja 2004. bilo moguće.

5.2 Komisija tvrdi da je zadaća onih koji su odgovorni za zapošljavanje dužnosnika i privremenog osoblja što je brže i učinkovitije moguće zadovoljiti potrebe institucije za ljudskim resursima kako bi se osigurao kontinuitet službe u skladu s proračunskim sredstvima i u okviru ograničenja utvrđenih planom radnih mjesta. Komisija iznosi brojke za koje smatra da pokazuju da zasigurno nisu usporile zapošljavanje tijekom predmetnog razdoblja. Komisija također pruža statističke podatke o upotrebi predmetnih popisa uspješnih kandidata, tvrdeći da ti statistički podaci pokazuju blagi višak u zapošljavanju prije stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju, pri čemu mnoge zaposlene osobe nisu interni kandidati. Prema Komisijinu mišljenju, time se opovrgava argument prema kojem je služba za zapošljavanje dostavila informacije prema kojima su se prije 1. svibnja 2004. mogli zaposliti samo interni kandidati.

5.3 U svojim očitovanjima podnositelji pritužbe tvrde da Komisija pruža samo informacije o tome koliko je osoblja zaposleno prije svibnja 2004., ali da ne pojašnjava koliko je zaposlenih osoba prošlo natječaje na koje se žalilo.

5.4 Ombudsmanica napominje da je Komisija dostavila statističke podatke koji pokazuju da je do zapošljavanja došlo s popisa uspješnih kandidata za svaki od natječaja za koje je podnesena pritužba prije i nakon 1. svibnja 2004. (osim popisa uspješnih kandidata COM/A/3/02, koji je objavljen 18. svibnja 2004.). Unatoč tome što Komisija nije dostavila podatke koji bi upućivali na to da su kandidati zaposleni na tim natječajima interni kandidati, tj. osobe koje već rade u institucijama, Ombudsmanu nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi upućivali na to da su interni kandidati iz natječaja na koje se žali zaposleni tek prije ili tek nakon 1. svibnja 2004.

5.5 Ombudsman je svjestan da gore navedene činjenice ne predstavljaju uvjerljive dokaze u pogledu bilo kakvih informacija koje je Komisija mogla pružiti kandidatima u vezi s mogućnostima zapošljavanja prije ili nakon 1. svibnja 2004. Međutim, s obzirom na to da ne postoje konkretni dokazi koji bi upućivali na to da je Komisija pogrešno obavijestila uspješne kandidate, Ombudsmanica smatra da ne postoje nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu tog aspekta pritužbe.

5.6 Ombudsman primjećuje da u svojim očitovanjima podnositelji pritužbe traže od Ombudsmana da analizira zapošljavanje određenih osoba koje su već radile u institucijama, koje se dogodilo prije 1. svibnja 2004. na temu "hitnih postupaka", kako bi se provjerilo jesu li odjelima koji zapošljavaju novo osoblje ili određenim kandidatima pružene povlaštene informacije. Prema navodima podnositelja pritužbe postoje poruke e-pošte i zapisnici sa sastanaka u kojima se navodno navodi da je bilo moguće zaposliti određene kategorije kandidata prije 1. svibnja 2004., ali ne i druge.

5.7 Ombudsmanu nije jasno koje mu "povlaštene informacije" podnositelji pritužbe žele skrenuti pozornost ili koje navode o nepravilnostima u postupanju žele iznijeti u tom pogledu. Međutim, podnositelji pritužbe mogli bi razmotriti podnošenje nove pritužbe Ombudsmanu, pri čemu bi trebali jasno objasniti što smatraju slučajem nepravilnosti u postupanju i dostaviti dokaze u prilog svojim tvrdnjama.

6 Navodna nejednakost u postupanju i dobna diskriminacija

6.1 Podnositelji pritužbe tvrde da je, s obzirom na to da su svi natječaji objavljeni 25. srpnja 2002. (COM/A/1/02, COM/A/2/02 i COM/A/3/02) završeni na različite datume, rezultat toga bio da su kandidati iz nekih natječaja imali veće mogućnosti zapošljavanja na temelju starog Pravilnika o osoblju, a zatim premještaja u novi Pravilnik o osoblju u znatno višim razredima od kandidata zaposlenih na temelju novog Pravilnika o osoblju. To je značilo i da su određeni kandidati koji su prošli natječaj A8 bili zaposleni prije 1. svibnja 2004. na višoj razini od uspješnih kandidata na natječaju A6/A7 koji su zaposleni nakon 1. svibnja 2004. Kašnjenje u dovršetku natječaja i, kao posljedica toga, primjena prijelaznih mjera također otvaraju pitanja diskriminacije na temelju dobi. Većina predmetnih natječaja bila je prva koja je objavljena nakon ukidanja dobnih granica. Stoga su privukli velik broj starijih i iskusnijih kandidata, za koje su bili prikladni izvorni razredi, kako su objavljeni u obavijestima o natječajima. Niži razredi ponuđeni nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o osoblju nisu prikladni za te kandidate i dovode do nepopravljivo oštećenih izgleda za karijeru. Podnositelji pritužbe tvrde da je postupanje Komisije s predmetnim natječajima podrazumijevalo nejednako postupanje prema uspješnim kandidatima koji su bili zaposleni prije i nakon 1. svibnja 2004., uključujući diskriminaciju na temelju dobi.

6.2 Komisija tvrdi da od 1. svibnja 2004. nije imala drugog izbora nego primijeniti novi Pravilnik o osoblju koji je na snazi, uključujući one koji se odnose na platni razred. Iako je točno da su uspješni kandidati iz istog natječaja bili zaposleni pod različitim uvjetima ovisno o tome je li do imenovanja došlo prije ili nakon 1. svibnja 2004., činjenica je da ono što podnositelji pritužbe smatraju nejednakim postupanjem zapravo proizlazi samo iz dvaju različitih pravnih i objektivnih konteksta. Osim toga, razlika u uvjetima nije ograničena na razred zapošljavanja, već se odnosi na mnoge aspekte obuhvaćene Pravilnikom o osoblju. Osim toga, kandidat koji uspije na otvorenom natječaju i bude uvršten na popis uspješnih kandidata nema pravo biti zaposlen.

Što se tiče navoda o diskriminaciji na temelju dobi, Komisija tvrdi da se on temelji na pogrešnoj pretpostavci da je u starom sustavu zapošljavanje u viši razred bilo namijenjeno starijim uspješnim kandidatima. Naime, u starom sustavu dob nije bila uzeta u obzir prilikom donošenja odluke o razvrstavanju u viši razred. Kad je riječ o trajanju radnog iskustva, koje je samo vrlo neizravno povezano s dobi, to je bio samo jedan od pet kumulativnih kriterija koji su uzeti u obzir za razvrstavanje u viši razred.

6.3 U svojim općim očitovanjima o mišljenju Komisije i u svojim očitovanjima koja se odnose na tu konkretnu tvrdnju, podnositelji pritužbe tvrde da Komisija djeluje kao da je njezin mandat samo primjena postojećeg Pravilnika o osoblju i kao da je institucija različita od one koja je izmijenila Pravilnik o osoblju. Međutim, podnositelji pritužbe smatraju da Komisija ima moralnu obvezu ne predlagati diskriminirajuće zakonodavstvo. Odgovornost je Komisije osigurati da njezini prijedlozi novog zakonodavstva Vijeću ne uzrokuju diskriminirajuće postupanje prema kandidatima uvrštenima na popise uspješnih kandidata za zapošljavanje. Navodeći u svojem mišljenju da je Vijeće sastavilo prijelazne odredbe, iako je Komisija zapravo Vijeću predložila iste odredbe, Komisija pokušava prikriti činjenicu da je kriva za nepravilnosti u postupanju.

Podnositelji pritužbe razočarani su Komisijom koja je svjesno podnijela prijedlog Vijeću i Parlamentu s namjerom da učinkovito smanji rejting svih natječaja koji su u tijeku i koji su posebno proturječni članku 31. novog Pravilnika o osoblju. Dužnost Komisije kao zakonodavnog pokretača bila je upozoriti Vijeće i Parlament na moguće negativne učinke prijelaznih mjera. Neispunjenje te dužnosti učinilo je ukidanje dobnih granica simboličnom gestikom bez učinka, čime se ismijala institucija pučkog pravobranitelja, koja se zalagala za ukidanje. Članak 12. Priloga XIII. znači da je Komisija spremna zaposliti osobe bilo koje dobi, ali da će se prema tim osobama postupati samo kao da imaju 28 godina. Duljina, relevantnost, razina i kvaliteta radnog iskustva ni u kojem se slučaju ne mogu odvojiti od dobi.

Podnositelji pritužbe razumiju izgovor Komisije da primjenjuje samo zakon. Međutim, to je tumačenje zakona koje oni dovode u pitanje. Podnositelji pritužbe ne razumiju kako se Komisija može osloniti na obvezu iz članka 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju istodobno zanemarujući obvezu primjene članka 31. istog Pravilnika. Prilog XIII. ne poništava članak 31. i stoga se i dalje primjenjuje na predmetne kandidate. Članak 31. glavni je dio uredaba i stoga ima veću pravnu snagu od odredbe u prilogu. U Pravilniku o osoblju novi razredi nazivaju se „promjena imena”. Novi Pravilnik o osoblju stoga podrazumijeva samo promjenu imena, a ne nove razrede. U skladu s člankom 31. podnositelji pritužbe smatraju da je pravno nemoguće zaposliti predmetne uspješne kandidate, osim pod novim imenom razreda u funkcijskoj skupini navedenoj u odgovarajućoj obavijesti o natječaju.

Podnositelji pritužbe sada se žale kanalima koji su im dostupni, što će u konačnici podrazumijevati upućivanje Komisije pred sudove Zajednice. Neki podnositelji pritužbe predlažu da bi Ombudsman trebao predložiti Komisiji izmjenu Pravilnika o osoblju.

6.5 Ombudsman je pažljivo ispitao argumente koje su podnositelji pritužbe iznijeli u svojim pritužbama i primjedbama. Iako Ombudsman ne isključuje opću mogućnost da do nepravilnosti u postupanju može doći u vezi s izradom zakonodavnih prijedloga, on smatra da u ovom slučaju navodi podnositelja pritužbe o nejednakom postupanju i diskriminaciji na temelju dobi uglavnom dovode u pitanje zakonitost novog Pravilnika o osoblju, a posebno članka 12. Priloga XIII.

6.6 Podsjećajući na nalaze iz dijela 1., Ombudsmanica smatra da daljnje istrage nisu opravdane u tom aspektu navoda koji se razmatraju u ovom dijelu odluke.

6.7 Što se tiče Komisijina tumačenja i primjene novog Pravilnika o osoblju, Europski ombudsman nije upoznat ni s jednim pravilom ili načelom kojim se odredbama u prilozima daje pravni status koji je niži od odredaba glavnog dijela Pravilnika. Kao opće načelo, Europski ombudsman smatra da članak 12. Priloga XIII. sadržava posebne odredbe kojima se uređuje određena situacija te se stoga čini razumnim da te odredbe imaju prednost pred općim pravilom, kao što je članak 31. Međutim, Ombudsman u tom pogledu ponovno želi podsjetiti da je zakonitost članka 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju predmet sudskog postupka.

6.8 Ombudsman nadalje napominje da se preimenovanje razreda, kako navode podnositelji pritužbe, spominje u članku 2. Priloga XIII., koji se čini da se primjenjuje samo na razrede osoba koje su već radile kao dužnosnici u vrijeme kada je novi Pravilnik o osoblju stupio na snagu 1. svibnja 2004. Razvrstavanje osoba zaposlenih nakon 1. svibnja 2004. uređeno je člankom 12. Priloga XIII., koji ne sadržava upućivanje na preimenovanje.

6.9 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica smatra da ne postoje nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu navoda koji se razmatraju u ovom dijelu odluke.

7 Navodna diskriminacija potencijalnih kandidata

7.1 Podnositelji pritužbe tvrde da je postupanje Komisije s predmetnim natječajima podrazumijevalo diskriminaciju potencijalnih kandidata koji su bili isključeni iz sudjelovanja u natječajima zbog nedostatka radnog iskustva: ti bi kandidati ispunjavali uvjete za sudjelovanje na temelju novih razreda zapošljavanja iz članka 12. Priloga XIII. novom Pravilniku o osoblju.

7.2 Komisija smatra da je teško razumjeti predmetni navod. Komisija smatra da nije jasno kako bi navodna predrasuda prema potencijalnim kandidatima koji su manje kvalificirani od podnositelja pritužbe mogla negativno utjecati na podnositelje pritužbe.

7.3 Neki podnositelji pritužbe u biti tvrde da je njihov osjećaj pravednosti uvrijeđen sudjelovanjem u natječajima koji dovode do zapošljavanja na radnim mjestima prikladnima za manje kvalificirane osobe. Mnogi mlađi kandidati koji su odbijeni u postupku odabira mogli su biti imenovani na konačno ponuđena radna mjesta. Tisuće tihih europskih građana trebalo bi se osjećati diskriminiranima ako su bili svjesni prilike koju su propustili. Podnositelji pritužbe željeli bi podnijeti pritužbu u njihovo ime.

7.4 Ombudsman bi prije svega želio naglasiti da, suprotno onomu što je predloženo u mišljenju Komisije, na njega ne mora osobno utjecati navodni slučaj nepravilnosti u postupanju kako bi se Ombudsmanu žalio na to pitanje.

7.5 Nadalje, Ombudsman primjećuje i razumije zabrinutost podnositelja pritužbi u pogledu pravednosti. Ombudsman u tom kontekstu podsjeća da je nejednako postupanje prema postojećem i novom osoblju sastavni dio sustava novog Pravilnika o osoblju te da je pitanje je li takva nejednakost pravno opravdana pred sudovima Zajednice.

7.6 Međutim, što se tiče navoda podnositelja pritužbe o diskriminaciji potencijalnih kandidata, Ombudsmanica smatra da je bilo razumno da se Komisija, u vrijeme sastavljanja i objavljivanja predmetnih obavijesti o natječaju, primijenila i oslonila na pravila koja su tada bila na snazi, tj. "stari" Pravilnik o osoblju. Osim toga, Ombudsman ne smatra da se na pravila koja su stupila na snagu 1. svibnja 2004. može pozvati kako bi tvrdio da je odabir prihvatljivih kandidata bio diskriminatoran, s obzirom na to da je odabir prihvatljivih kandidata za predmetne natječaje trebao biti proveden već 2001. i 2002. Ombudsman stoga ne utvrđuje nepravilnosti u postupanju Komisije u pogledu tog aspekta pritužbe.

8 Navodni izostanak odgovora na korespondenciju podnositelja pritužbe

8.1 Podnositelji pritužbe tvrde da je Komisijino postupanje s predmetnim natječajima podrazumijevalo izostanak odgovora na njihovu zajedničku i pojedinačnu korespondenciju o tom pitanju.

8.2 Komisija tvrdi da su, prema saznanjima službi GU-a ADMIN, zahtjevi koji su joj podneseni dobili pojedinačne odgovore u obrascima u kojima su zaprimljeni (dopisom, elektroničkom poštom, telefonom).

8.3 Podnositelji pritužbe u svojim očitovanjima tvrde da Ombudsmanu mogu dostaviti dokumentirane dokaze o mnogim slučajevima u kojima su kandidati postavljali pitanja Komisiji i uopće nisu imali odgovor ili su primili neodgovarajuće i zakašnjele odgovore.

8.4 Ombudsmanica prima na znanje argument podnositelja pritužbe da oni mogu pružiti dokaze o tome da Komisija nije odgovorila. Međutim, u nedostatku detaljnih informacija ili konkretnih dokaza u tom pogledu, Europski ombudsman ne smatra opravdanim odgoditi svoju odluku kako bi nastavio s daljnjim istragama tog aspekta pritužbi. Međutim, podnositelji pritužbe koji to žele mogu podnijeti nove pritužbe, potkrijepljene odgovarajućim dokumentiranim dokazima, o tome da Komisija nije odgovorila na njih.

9 Zahtjev koji se odnosi na razrede zapošljavanja

9.1 Podnositelji pritužbe tvrde da bi svi uspješni kandidati s popisa objavljenih prije 1. svibnja 2004. trebali biti imenovani u razrede istovjetne razredima iz izvornih obavijesti o natječaju te da bi odbor za ocjenjivanje trebao moći uzeti u obzir kvalifikacije i iskustvo, čime bi se postigla jednakovrijednost razine imenovanja i izgleda za razvoj karijere za sve uspješne kandidate, bez obzira na to jesu li imenovani prije ili nakon 1. svibnja 2004.

9.2 Komisija tvrdi da na temelju novog Pravilnika o osoblju institucije pravno ne mogu zaposliti uspješne kandidate u bilo kojem razredu osim onih predviđenih u članku 12. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju. U skladu s odredbama Priloga XIII. razina (razred) zapošljavanja određuje se prema datumu imenovanja.

9.3 Na temelju prethodno navedenih nalaza o nepostojanju nepravilnosti u postupanju i analize iz točke 6.7. u vezi s Komisijinim tumačenjem i primjenom novog Pravilnika o osoblju, Ombudsman smatra da nema razloga za daljnje postupanje u vezi s tom tvrdnjom.

10 Tvrdnja koja se odnosi na informacije za kandidate na natječajima koji su u tijeku

10.1 Podnositelji pritužbe tvrde da bi kandidati na natječajima koji su u tijeku, a koji su oglašavani u okviru starog sustava ocjenjivanja, trebali biti u potpunosti obaviješteni o posljedicama prijelaznih mjera u skladu s novim Pravilnikom o osoblju.

10.2 Komisija tvrdi da svaka obavijest o natječaju objavljena od 25. srpnja 2002. sadržava obavijest namijenjenu kandidatima kojom ih se obavještava o mogućim posljedicama prijedloga izmjene Pravilnika o osoblju za uspješne kandidate. Čini se da je taj postupak najprikladniji način obavješćivanja kandidata. Za sve otvorene natječaje objavljene prije 25. srpnja 2002., tj. za sve obavijesti koje ne sadržavaju informacije o prijedlogu izmjene Pravilnika o osoblju, uspješni kandidati primili su pojedinačno pismo Komisije o toj temi.

10.3 Podnositelji pritužbe ne smatraju da je bilješka u obavijestima o natječaju dovoljna. U predmetnoj obavijesti kandidatima se skreće pozornost samo na prijedlog izmjene Pravilnika o osoblju, koji je dokument od 300 stranica. U obavijesti se kandidate ne obavješćuje na odgovarajući način o mogućim posljedicama izmjene.

10.4 U vezi s tom tvrdnjom Ombudsman podsjeća na svoju analizu i nalaze iz dijela 2. Ombudsman nadalje napominje da obavijesti o natječaju objavljene bliže stupanju na snagu novog Pravilnika o osoblju, kao što su EPSO/A/12/04 (11), EPSO/A/13/04, EPSO/A/14/04 i EPSO/A/15/04 (12), koje su objavljene 2. i 3. ožujka 2004. i još su u tijeku, upućuju na članak 12. Priloga XIII. i obavještavaju potencijalne kandidate o konkretnim razredima zapošljavanja koji se primjenjuju od 1. svibnja 2004. S obzirom na navedeno ombudsmanica smatra da nema razloga za daljnje postupanje u vezi s tom tvrdnjom.

Zaključak

Na temelju istraga Europskog ombudsmana u vezi s tom pritužbom čini se da nije bilo nepravilnosti u postupanju Komisije. Ombudsman stoga zaključuje predmet.

Međutim, Ombudsman podsjeća da je pitanje zakonitosti nejednakosti u postupanju koja je svojstvena novom Pravilniku o osoblju pred sudovima Zajednice.

O toj će odluci biti obaviješten i predsjednik Komisije.

Tvoje iskreno,

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

---

(1) SL L 124/1, 27.4.2004.

(2) Ne uključuje radna mjesta namijenjena državljanima država članica EU-10, koja nisu relevantna za pritužbe.

(3) Ne uključuje radna mjesta namijenjena državljanima država članica EU-10, koja nisu relevantna za pritužbe.

(4) SL L 124/1, 27.4.2004.

(5) Članci 230. i 231. Ugovora o EZ-u.

(6) Vidjeti npr. predmete T-58/05 i T-192/05.

(7) Vidjeti npr. članak 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja, koji je dostupan na internetskim stranicama Europskog ombudsmana: http://www.ombudsman.europa.eu.

(8) Kad je riječ o natječaju COM/A/9/01, u obavijesti o natječaju nije naveden vremenski raspored.

(9) COM(2002) 213 završna verzija.

(10) Ombudsmanica napominje da se čini da je tablica odgovarajućih razreda unesena u Prilog XIII. izmijenjenim prijedlogom Komisije za novi Pravilnik o osoblju od 18. studenoga 2003., COM(2003) 721 final.

(11) SL C 54 A/1, 2.3.2004.

(12) SL C 55 A/13, 3.3.2004.