Kontekst pritužbe

Zahtjev za dokumentiranje ili procjenu potrošnje energije UI sustava opće namjene na temelju Akta o umjetnoj inteligenciji

1. Sustavi umjetne inteligencije opće namjene (GPAI) osmišljeni su za obavljanje brojnih različitih zadaća (kao što su, na primjer, internetski razgovori o umjetnoj inteligenciji). Dobavljači umjetne inteligencije opće namjene imaju ključnu ulogu jer su mnogi sustavi umjetne inteligencije dizajnirani za konkretnije zadaće (kao što je, na primjer, prepoznavanje govora) izrađeni s pomoću modela umjetne inteligencije opće namjene. Zbog te važne uloge umjetne inteligencije opće namjene regulatornim tijelima i poduzećima uključenima u umjetnu inteligenciju potrebno je dovoljno informacija o modelima umjetne inteligencije opće namjene kako bi razumjeli svoje sposobnosti, rizike i učinke, uključujući učinke na okoliš.

2. Zbog toga su, u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji [1], dobavljači UI sustava opće namjene dužni ažurirati tehničku dokumentaciju o svojim modelima, uključujući informacije o potrošnji energije tih modela, te na zahtjev podijeliti te informacije s nadležnim tijelima. Ta dokumentacija mora obuhvaćati i „postupak treniranja i testiranja” modela [2], odnosno razvojne procese tijekom kojih se model prikazuje iznimno velike količine podataka kako bi mogao naučiti obrasce za vjerodostojna predviđanja i generirati odgovore na upite korisnika u budućnosti. Ta dokumentacija mora sadržavati „poznatu ili procijenjenu potrošnju energije modela”, uključujući potrošnju energije tijekom postupka razvoja modela [3].

3. Istodobno se u Aktu o umjetnoj inteligenciji propisuje da „ako je potrošnja energije modela nepoznata, potrošnja energije može se temeljiti na informacijama o korištenim računalnim resursima”.[4] Drugim riječima, ako dobavljač ne zna točno koliko energije model upotrebljava ili upotrebljava tijekom treniranja, smije ga procijeniti uzimajući u obzir računalnu snagu i hardver koji se upotrebljavaju za izradu ili pokretanje modela, odnosno: broj poslužitelja, čipova, vremena osposobljavanja i računalnih sati. U Aktu o umjetnoj inteligenciji pretpostavlja se da dobavljači mogu izraditi razumnu procjenu potrošnje energije na temelju tih čimbenika.

Uloga Kodeksa dobre prakse za UI sustave opće namjene

4. U Aktu o umjetnoj inteligenciji, kao i u mnogim zakonodavnim aktima EU-a koji se odnose na sigurnost proizvoda, utvrđeni su opći pravni zahtjevi za koje je potrebno dodatno utvrditi tehnička rješenja kako bi se ispunili ti zahtjevi. Stoga Komisijin Ured za umjetnu inteligenciju [5] mora poticati i olakšavati izradu „kodeksa prakse” kojima se potiče pravilna primjena Akta o umjetnoj inteligenciji. Može pozvati dobavljače UI sustava opće namjene, nacionalna nadležna tijela, civilno društvo, akademsku zajednicu i druge relevantne dionike da doprinesu izradi takvih kodeksa.[6] U skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji „kodeksi prakse trebali bi biti središnji alat za pravilno ispunjavanje obveza predviđenih [Aktom o umjetnoj inteligenciji] za dobavljače UI modela opće namjene. Pružatelji bi se trebali moći osloniti na kodekse prakse kako bi dokazali usklađenost s obvezama.”[7]

5. Istodobno, kodeksi prakse zamišljeni su kao privremena rješenja dok europske organizacije za normizaciju ne razviju „usklađene norme” i dok ih Komisija ne odobri. Kako je navedeno u Aktu o umjetnoj inteligenciji, „nakon što Ured [Komisije] za umjetnu inteligenciju objavi i ocijeni da je usklađena norma prikladna za ispunjavanje relevantnih obveza, usklađenost s europskom usklađenom normom trebala bi dobavljačima omogućiti pretpostavku sukladnosti” s pravnim obvezama propisanima Aktom o umjetnoj inteligenciji.[8] Osim toga, Komisija može pod određenim uvjetima provedbenim aktima utvrditi „zajedničke specifikacije” ako se pokaže da usklađene norme u konačnici nisu dostupne [9].

6. U skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji Komisija bi trebala procijeniti primjerenost kodeksa prakse namijenjenih olakšavanju primjene Akta o umjetnoj inteligenciji i objaviti njegovu procjenu.[10] U tom su pogledu dionici nedavno sastavili Kodeks dobre prakse za UI sustav opće namjene, a Komisija ga je (kao i Odbor za umjetnu inteligenciju) ocijenila primjerenim.[11]

7. U skladu s predloškom dokumentacijskog obrasca koji se predlaže ovim Kodeksom, „ako se količina energije upotrijebljene za osposobljavanje ne može procijeniti zbog nedostatka ključnih informacija od pružatelja računarstva ili hardvera”, korisnici Kodeksa mogu objasniti vrstu informacija koje im nedostaju.[12]

Pritužba

8. Podnositelj pritužbe, zastupnik u Europskom parlamentu, smatrao je da prethodno navedeno rješenje predloženo Kodeksom nije u skladu s relevantnim odredbama Akta o umjetnoj inteligenciji.

9. Podnositelj pritužbe izrazio je zabrinutost Komisiji. Potpredsjednik Komisije nadležan za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju odgovorio je na zabrinutost podnositelja pritužbe u rujnu 2025. Nezadovoljan tim odgovorom, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu u listopadu 2025.

Istraga

10. Ombudsmanica je pokrenula istragu kako bi pojasnila kako je Europska komisija procijenila odredbe Kodeksa o potrošnji energije.

11. U kontekstu istrage istražni tim Ombudsmana sastao se s predstavnicima Komisije kako bi raspravili o pitanju koje je istaknuto u ovoj pritužbi. Osim toga, Ombudsman je dobio primjedbe podnositelja pritužbe na izvješće sa sastanka.

Argumenti podneseni pučkom pravobranitelju

12. Podnositelj pritužbe tvrdio je da se, s jedne strane, člankom 53. stavkom 1. i Prilogom XI. Aktu o umjetnoj inteligenciji od dobavljača UI sustava opće namjene zahtijeva da izrade, ažuriraju i Uredu za umjetnu inteligenciju i nacionalnim nadležnim tijelima na zahtjev dostave informacije o poznatoj ili procijenjenoj potrošnji energije svojih modela koji se upotrebljavaju u UI sustavima opće namjene, uključujući potrošnju energije tijekom njihova razvoja, odnosno treniranja i testiranja. S druge strane, čini se da se Kodeksom pružatelji izuzimaju od dostavljanja tih informacija „ako se količina energije upotrijebljene za osposobljavanje ne može procijeniti zbog nedostatka ključnih informacija od pružatelja računarstva ili hardvera”. U tom slučaju pružatelji usluga mogu samo objasniti koju vrstu informacija nemaju. U tom je kontekstu podnositelj pritužbe tvrdio da postoji razlika između Akta o umjetnoj inteligenciji i Kodeksa.

13. Podnositelj pritužbe dodao je da Akt o umjetnoj inteligenciji ima jedinstvenu ulogu u ublažavanju rizika za okoliš povezanih s umjetnom inteligencijom. Prema podnositelju pritužbe projekcije upućuju na to da bi se potrošnja električne energije povezana s umjetnom inteligencijom do 2030. mogla više nego udvostručiti, što bi moglo činiti 3 % ukupne potrošnje energije u EU-u, dok bi u Irskoj ta brojka mogla premašiti 20 %. Podnositelj pritužbe nadalje je bio zabrinut zbog toga što pojedinačni podatkovni centri već troše onoliko električne energije koliko 100 000 kućanstava godišnje.

14. U svojem odgovoru podnositelju pritužbe Komisija je tvrdila da će, ako dobavljači nemaju ključne informacije od dobavljača računalne ili hardverske opreme potrebne za procjenu potrošnje energije modela tijekom treniranja, Ured za umjetnu inteligenciju ipak procijeniti potrošnju energije.

15. Tijekom sastanka s istražnim timom Ombudsmana predstavnici Komisije istaknuli su da se u Prilogu XI. Aktu o umjetnoj inteligenciji potvrđuje da točni podaci o potrošnji energije možda nisu poznati i da se mogu procijeniti na temelju upotrijebljenih računalnih resursa. Međutim, mogu postojati slučajevi u kojima davatelji modela ne mogu napraviti procjenu jer nemaju ključne podatke od pružatelja računalnih resursa koji su domaćini njihove infrastrukture za osposobljavanje. Stoga, u skladu s Kodeksom, davatelji modela mogu navesti „nije primjenjivo” [nije dostupno] i jasno navesti koje ključne informacije nedostaju. Ured za umjetnu inteligenciju zatim će procijeniti je li pružena naznaka da nedostaju ključne informacije razumna. U takvim će slučajevima Ured za umjetnu inteligenciju provesti vlastitu procjenu potrošnje energije na temelju dostavljenih informacija i drugih informacija koje su mu na raspolaganju, kao i nalaza tekuće studije Komisije o energetski učinkovitoj umjetnoj inteligenciji s niskim emisijama [13].

16. Osim toga, predstavnici Komisije pojasnili su da, kad Komisija kodeks prakse ocijeni primjerenim, dobavljači UI sustava opće namjene imaju legitimna očekivanja da će Komisija smatrati da je poštovanje prihvaćenog kodeksa prakse dovoljno za dokazivanje usklađenosti s njihovim obvezama na temelju Akta o umjetnoj inteligenciji.

17. Kao odgovor na objašnjenje Komisije izneseno tijekom sastanka s istražnim timom Ombudsmana, podnositelj pritužbe tvrdio je da pristup koji je predložila Komisija nije ni potreban ni prihvatljiv u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Prema podnositelju pritužbe, pružatelj ima više informacija od Komisije o osposobljavanju svojeg modela, stoga nema razloga zašto bi izrada procjene trebala biti izvediva za Komisiju, ali ne i za pružatelja. Osim toga, podnositelj pritužbe tvrdio je da bi Komisija, ako raspolaže informacijama koje bi mogle biti korisne za izradu procjena potrošnje energije, te informacije trebala objaviti, čime bi ih podijelila s pružateljima UI sustava opće namjene koji imaju poteškoća s izradom procjena. Osim toga, podnositelj pritužbe istaknuo je da je pristup Komisije nezakonit jer u Aktu o umjetnoj inteligenciji ne postoji pravna osnova na temelju koje bi Komisija mogla procijeniti potrošnju energije. Za podnositelja pritužbe Komisija bi trebala pokrenuti brzo ažuriranje Kodeksa.

Ocjena Europskog ombudsmana

18. Ombudsmanica napominje da je Komisija ocijenila Kodeks prikladnim alatom kojim dobavljači mogu dokazati usklađenost s Aktom o umjetnoj inteligenciji, među ostalim u vezi s održavanjem ažurirane dokumentacije o potrošnji energije umjetne inteligencije opće namjene. Ombudsmanica razumije da Komisija stoga u načelu neće odstupiti od rješenja propisanih Zakonikom pri procjeni pojedinačnih slučajeva. Stoga ovaj Kodeks može imati ključnu ulogu u usmjeravanju svojih potpisnika u usklađivanju s Aktom o umjetnoj inteligenciji, barem u ranoj fazi njegove provedbe, ako usklađene norme ili specifikacije Komisije još nisu dostupne.

19. Ombudsman prima na znanje zabrinutost podnositelja pritužbe da se čini da se Kodeksom pružatelji usluga, u slučajevima u kojima nemaju „ključne informacije”, izuzimaju od obveze procjene potrošnje energije svojih modela tijekom osposobljavanja i ispitivanja umjesto da se od njih zahtijeva da poduzmu dodatne korake za dobivanje tih informacija.

20. Čini se da Komisija u takvim situacijama tvrdi da će dobavljači ispuniti svoju dužnost na temelju Akta o umjetnoj inteligenciji tako što će objasniti koje informacije nedostaju. Na temelju tih i drugih informacija koje su joj na raspolaganju, Komisija smatra da će njezin Ured za umjetnu inteligenciju moći procijeniti relevantnu potrošnju energije na dovoljno pouzdan način, čime će se ispuniti temeljni cilj Akta o umjetnoj inteligenciji. Komisija prihvaća to rješenje jer je zabrinuta da bi u nekim slučajevima moglo biti tehnički nemoguće da pružatelji UI sustava opće namjene dobiju tehničke informacije o računalnim resursima koji se upotrebljavaju za njihove modele.

21. Međutim, Ombudsman također prima na znanje zabrinutost podnositelja pritužbe da Ured za umjetnu inteligenciju potencijalno preuzima odgovornost koju Akt o umjetnoj inteligenciji stavlja na dobavljače umjetne inteligencije opće namjene.

22. Ombudsmanica općenito primjećuje da je postupak provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji posebno složen jer uključuje procjenu potpuno novih tehnoloških mogućnosti, izazova i rješenja te podrazumijeva probne faze i kontinuirana poboljšanja. Ombudsmanica prepoznaje stručnost i diskrecijsko pravo Komisije u određivanju najboljeg načina za postizanje ciljeva Akta o umjetnoj inteligenciji, posebno s obzirom na brz tehnološki razvoj umjetne inteligencije opće namjene.

23. Ombudsmanica nadalje napominje da je Kodeks zamišljen kao privremeni instrument kojim se potiče usklađenost s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Stoga bi se rješenja koja se u njemu predlažu mogla dodatno poboljšati. Konkretno, u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji Komisija mora redovito pratiti i ocjenjivati postizanje ciljeva kodeksa prakse.[14] Nadalje, Ured Komisije za umjetnu inteligenciju obvezan je poticati i olakšavati preispitivanje i prilagodbu kodeksa prakse, posebno s obzirom na nove standarde.[15] U svakom slučaju, kodekse prakse trebalo bi u konačnici zamijeniti usklađenim normama ili, ako donošenje tih kodeksa ne uspije, vlastitim zajedničkim specifikacijama Komisije.[16]

24. Osim toga, Ombudsman primjećuje da je u skladu s člankom 40. stavkom 2. Akta o umjetnoj inteligenciji Komisija obvezna zatražiti rezultate o postupcima izvješćivanja i dokumentiranja kako bi se poboljšala resursna učinkovitost UI sustava, kao što je smanjenje potrošnje energije i drugih resursa visokorizičnog UI sustava tijekom njegova životnog ciklusa, te o energetski učinkovitom razvoju umjetne inteligencije opće namjene. Ombudsmanica razumije da ti rezultati mogu dodatno poboljšati praćenje i pomoći u smanjenju potrošnje energije umjetne inteligencije u kontekstu postupnog procesa provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji.

25. U tom kontekstu ombudsmanica smatra da je stajalište Komisije razumno i da u ovoj fazi daljnje istrage ovog slučaja nisu opravdane.

26. Ombudsmanica istodobno vjeruje da će Komisija u kontekstu postupnog i zahtjevnog postupka provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji nastojati poboljšati tehnička rješenja kako bi se dobavljačima UI sustava opće namjene omogućilo da ispune zahtjeve iz ovog Akta, među ostalim u pogledu dokumentiranja potrošnje energije UI sustava opće namjene.

Zaključak

Na temelju istrage Europski ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim nalazom [17]:

Daljnje istrage nisu opravdane s obzirom na obvezu Komisije da ispuni ciljeve Akta o umjetnoj inteligenciji u pogledu praćenja potrošnje energije umjetne inteligencije opće namjene, čak i u slučajevima u kojima njihovim dobavljačima nedostaju ključne informacije o korištenim računalnim resursima. Ombudsmanica vjeruje da će Komisija nastojati poboljšati tehnička rješenja kako bi se dobavljačima umjetne inteligencije opće namjene omogućilo da ispune zahtjeve Akta o umjetnoj inteligenciji u postupnom postupku njegove provedbe.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

Teresa Anjinho
Europska ombudsmanica

Strasbourg, 6. listopada 2026.

[1] Uredba 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (...) („Akt o umjetnoj inteligenciji”), SL L 2024/1689, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32024R1689.

[2] Članak 53. stavak 1. točka (a) Akta o umjetnoj inteligenciji.

[3] Prilog XI. odjeljak 1. točka 2. podtočka (e) Akta o umjetnoj inteligenciji.

[4] Ibid., posljednja rečenica.

[5] U skladu s člankom 3. točkom 47. Akta o umjetnoj inteligenciji „‚Ured za umjetnu inteligenciju’ znači funkcija Komisije koja doprinosi provedbi, praćenju i nadzoru UI sustava i UI modela opće namjene te upravljanju umjetnom inteligencijom, kako je predviđeno Odlukom Komisije od 24. siječnja 2024. (...)”. Vidjeti https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/ai-office.

[6] Članak 56. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[7] Uvodna izjava 117. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[8] Ibid.

[9] Članak 41. stavak 1. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[10] Članak 56. stavak 6. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[11] https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/contents-code-gpai

[12] Ibid. Vidjeti „Predložak dokumentacijskog obrasca” priložen „Poglavlju o transparentnosti”.

[13] https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/consultations/targeted-consultation-measuring-energy-consumption-and-emissions-ai-models-and-systems

[14] Članak 56. stavak 6. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[15] Članak 56. stavak 8. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[16] Članci 41. i 56. Akta o umjetnoj inteligenciji te uvodna izjava 117. Akta o umjetnoj inteligenciji.

[17] Ova je pritužba obrađena u okviru delegiranog rješavanja predmeta, u skladu s Odlukom Europskog ombudsmana o donošenju provedbenih odredbi.