- HR Hrvatski
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.
Europski ombudsman – Govor na Dan europske građanske inicijative
Govor - Govornik Emily O'Reilly - Grad Bruxelles - Država Belgija - Datum Utorak | 10 travnja 2018
Predsjednik Dassis, kolege govornici, dame i gospodo,
Zahvaljujem Europskom gospodarskom i socijalnom odboru što me je ponovno pozvao na ovo događanje. Uvidi koje sam stekao bili su vrlo korisni za moj rad i pohvaljujem EGSO zbog njegove kontinuirane usmjerenosti na to pitanje.
Moj ured, naravno, nije uključen u donošenje odluka o reformi Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi; ali nakon što smo nekoliko godina pratili to pitanje, dali smo prijedloge kad god je to bilo moguće, a moj je ured rješavao pritužbe o tome kako se postupa s europskim građanskim inicijativama.
Prošlo je šest godina od donošenja Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi i osam godina od donošenja Ugovora iz Lisabona. Stoga je vrijeme da se ocijeni kako se taj novi demokratski instrument koristi i kako se koristi.
Europska građanska inicijativa nalazi se u odjeljku Ugovora o EU-u, u kojem su utvrđena naša zajednička demokratska načela. Riječ je o važnom primjeru načina na koji građani mogu sudjelovati u demokratskom životu Unije, ali s obzirom na podatke za prvih šest godina svjedočimo smanjenju broja inicijativa koje su građani pokrenuli.
Međutim, to je smanjenje u određenoj mjeri nadoknađeno činjenicom da se kvaliteta inicijativa poboljšava u odnosu na njihovu prihvatljivost.
Do toga je djelomično došlo odlukom Komisije o registraciji europskih građanskih inicijativa, čak i ako je samo dio prijedloga dopušten, a možda i pružanjem boljih savjeta organizatorima.
Četiri europske građanske inicijative dosegnule su prag od milijun potpisa, a petim prijedlogom europske građanske inicijative prvotno je odbijena registracija prikupljeno je više od 3 milijuna potpisa.
Nisam siguran što se očekivalo kada je ideja o europskoj građanskoj inicijativi prvi put iznesena, ali smatram da bi građani osjećali da samo četiri službene uspješne inicijative od nešto manje od 70 prijedloga u šest godina nisu mnogo, ostavljajući po strani bilo kakvo daljnje postupanje Komisije u vezi s četirima uspješnim inicijativama.
Dakle, ako se slažemo da su brojke razočaravajuće, onda je ono što možemo reći pošlo po zlu i kako se to može ispraviti. Znam da je to bio temelj naših rasprava posljednjih nekoliko godina i da je Komisija djelovala na temelju iznesenih zabrinutosti i prijedloga za poboljšanje. Pitanje za danas je, je li to dovoljno ili je javni interes za europske građanske inicijative jednostavno oslabio.
U Komisijinu prijedlogu revizije dobna granica za podupiranje europskih građanskih inicijativa snižava se s 18 godina, odnosno zakonske dobi za glasovanje u gotovo svim državama članicama EU-a, na 16 godina. Time bi se europske građanske inicijative otvorile za oko 10 milijuna novih potencijalnih podupiratelja diljem Europe.
Naravno, važno je imati na umu da se mnoge mlade generacije potencijalnih europskih „kliktivista” koriste za izražavanje potpore klikom na gumb miša ili prelaskom prstom preko zaslona osjetljivog na dodir, pa će organizatori europske građanske inicijative morati zapamtiti da se potencijal tih novih glasača možda neće ostvariti ako potpisivanje ne bude što je moguće jednostavnije.
Komisija doista predlaže dobrodošle mjere za smanjenje prepreka podupiranju europskih građanskih inicijativa. U doba kada mnogi ljudi očekuju da će njihove internetske transakcije biti što brže i bez problema, a posebno mladi kao što sam upravo spomenuo, to je posebno važno.
Međutim, možda se temeljnije pitanje ne odnosi na praktične izazove, nego na jaz između očekivanja organizatora EGI-ja u pogledu daljnjeg postupanja Komisije nakon uspješnog EGI-ja i konkretnih mjera koje je predložila Komisija. Možda je potrebno dodatno razmisliti o tome kako upravljati očekivanjima organizatora europske građanske inicijative.
Ako pogledamo prvu uspješnu europsku građansku inicijativu pod nazivom „Pravo na vodu”, zakonodavni prijedlog kojim se odgovara na europsku građansku inicijativu najavljen je početkom veljače ove godine, dok su organizatori europske građanske inicijative podnijeli svoje izjave o potpori krajem 2013.
Naravno, vrijeme zakonodavne promjene ovisi o različitim čimbenicima, a Komisija je u međuvremenu poduzela druge nezakonodavne mjere kao odgovor na tu europsku građansku inicijativu, ali tijekom četiri godine građani i građanke svejedno smatraju da su njihovi napori imali izravan pravni učinak.
S druge strane, posljednja europska građanska inicijativa za koju je prikupljeno više od milijun potpisa, inicijativa „Zabrana glifosata”, proglašena je uspješnom krajem 2017., a Komisija je odmah odgovorila nizom zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga.
Iako se Komisija nije složila sa zahtjevom organizatora da se aktivna tvar glifosat zabrani, najavila je da će sljedećeg mjeseca predstaviti zakonodavni prijedlog s ciljem poboljšanja transparentnosti znanstvenih procjena i donošenja odluka u prehrambenom lancu. Komisija je početkom ove godine u pripremi organizirala javno savjetovanje.
S obzirom na iskustvo mog Ureda s pritužbama koje se odnose na model EU-a za procjenu rizika, odlučio sam podnijeti doprinos u kojem predlažem tri vodeća načela za poboljšanje neovisnosti, transparentnosti i smislene suradnje EU-a s dionicima i širom javnošću u pogledu procjene rizika.
Ta tri načela primjenjuju se i na Komisijino postupanje s europskim građanskim inicijativama te se temelje na smjernicama i prijedlozima za poboljšanja koja sam dao nakon svoje istrage o europskoj građanskoj inicijativi iz 2015. te na doprinosu koji sam dostavio u prošlogodišnjem javnom savjetovanju.
Vrlo sam zadovoljan što se ti prijedlozi u velikoj mjeri razmatraju u prijedlogu Komisije za reviziju, ali naglašavam da su kontinuirani angažman javnosti i suradnja s organizatorima i potencijalnim organizatorima ključni za uspjeh alata europske građanske inicijative.
U tom pogledu pozdravljam današnje pokretanje „platforme za suradnju”, s kojom Komisija na inicijativu Europskog parlamenta organizatorima europskih građanskih inicijativa, građanima, stručnjacima i Komisiji nudi prostor za pružanje potpore i savjeta o organizaciji europskih građanskih inicijativa.
Moja posljednja točka odnosi se na transparentnost europskih građanskih inicijativa. Ključno je da javnost može slijediti europske građanske inicijative i da se instrument smatra alatom za građane. Stoga sam predložio da bi Komisija mogla učiniti više kako bi osigurala da informacije o financiranju i sponzorstvu koje su organizatori EGI-ja prijavili na njezinim internetskim stranicama budu što točnije i sveobuhvatnije te da joj se omogući da skrene pozornost na sve probleme povezane s time, kao što je trenutačno slučaj s registrom transparentnosti putem njegova sustava upozorenja i pritužbi.
U doba grube manipulacije demokratskim procesom na internetu moramo zaštititi europsku građansku inicijativu od svake moguće zlouporabe.
Nakon što suzakonodavci odluče o ishodu trenutačne revizije i nakon što se to novo zakonodavstvo provede, moj će ured nastaviti razmatrati kako se revizije provode u praksi i općenito rješavati sve pritužbe koje se odnose na postupak europske građanske inicijative.
Stoga još jednom zahvaljujem svima na doprinosu mojem radu u tom području i još jednom zahvaljujem EGSO-u na njihovu važnom angažmanu i vodstvu u tom ključnom pitanju za građane.
Hvala ti na pažnji.