Europa u krizi: izazov stjecanja povjerenja građana
Seminar u organizaciji Europskog ombudsmana
u Bruxellesu, 24. travnja 2012., 10:00 – 12:30
Govor dobrodošlice P. Nikiforosa Diamandourosa, Europskog ombudsmana

Uvod

Dame i gospodo! Srdačna dobrodošlica svima vama na ovom seminaru „Europa u krizi: izazov stjecanja povjerenja građana”.

Mislim da je pošteno reći da se Europska unija trenutačno suočava s najozbiljnijom krizom od svojeg osnutka, prije više od pola stoljeća. Glavni aspekt ove krize očigledno su ozbiljni gospodarski problemi i izazovi s kojima se moja zemlja i mnoge druge države članice moraju nositi. Čini se da svaki dan dobivamo više loših vijesti ne samo o nervoznim međunarodnim financijskim tržištima, već i o sve većim društvenim nemirima povezanima s teškim mjerama štednje koje se provode u brojnim državama članicama.

S obzirom na to da je gospodarska kriza ozbiljna za budućnost eura i Europske unije, ne smijemo zaboraviti ni drugi aspekt krize: Građani diljem EU-a gube povjerenje u sposobnost ne samo nacionalnih političkih institucija, već i Europske unije da pronađe rješenja za trenutačne probleme. Najviše me brine ta situacija, posebno s obzirom na to da je dio moje misije povećati povjerenje između europskih građana i uprave EU-a.

Želio bih srdačno pozdraviti predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa i zahvaliti mu što je srdačno prihvatio moj poziv na sudjelovanje i što je pokrenuo tu inicijativu. Komisija ima ključnu ulogu u tekućim raspravama o tome kako najbolje riješiti trenutačnu krizu. Sam Barroso izrazio je svoju važnost u nastojanjima Komisije da utvrdi konkretne prijedloge za promicanje rasta i zapošljavanja, osiguravanje financijske stabilnosti i uspostavu boljeg sustava upravljanja za budućnost. U tom kontekstu želio bih naglasiti važnost nedavnih komunikacija Komisije o tome kako potaknuti rast i zapošljavanje u EU-u, a posebno u Grčkoj. Danas se radujem saslušanju njegovih stajališta o tome kako pridobiti povjerenje građana u EU.

Također mi je drago što su predsjednik Europskog parlamenta g. Martin Schulz, kao i aktualni predsjednik Vijeća EU-a, danska premijerka gđa Helle Thorning-Schmidt prihvatili naš poziv za održavanje glavnih govora tijekom druge polovice našeg događanja.

Zahvaljujem i Shirin Wheeler, dugogodišnjoj i iskusnoj korespondentici BBC-a za EU, što je pristala moderirati događaj.

Posljednje, ali svakako ne manje važno, želio bih zahvaliti publici u sobi i onima koji gledaju događaj uživo. Bili smo preplavljeni velikim odazivom na naš poziv koji jasno pokazuje da današnja tema predstavlja središnju brigu za mnoge građane.

Prije nego što saslušam predsjednika Barrosa, želio bih s vama podijeliti nekoliko mišljenja koja odražavaju stajalište Europskog ombudsmana o današnjoj temi. Usredotočit ću se na četiri ključna načela koja smatram ključnima za izazov stjecanja povjerenja građana u trenutačnu krizu: dijalog, sudjelovanje građana, transparentnost i odgovornost.

Dijalog i sudjelovanje građana

Ugovorom iz Lisabona poziva se i predviđa transparentan i otvoren dijalog između institucija EU-a i građana, kao i veće sudjelovanje građana, primjerice u okviru nove europske građanske inicijative. To su doista ključni koraci na dugom putu prema jačanju prava građana na sudjelovanje u demokratskom životu Europske unije.

U trenutačnoj gospodarskoj i političkoj krizi dijalog i sudjelovanje građana postaju još važniji, ako ne i neophodni. Ako institucije EU-a ne učine sve što je u njihovoj moći kako bi uzele u obzir zabrinutosti, mišljenja i prijedloge građana, povjerenje građana u Europsku uniju dodatno će se smanjiti.

Održavanje dijaloga podrazumijeva sudjelovanje u istinskoj raspravi o politici s predstavničkim organizacijama i civilnim društvom te priznavanje i prihvaćanje da im se, uz moguću potporu različitim inicijativama institucija, mogu i prigovoriti ili im se čak suprotstaviti. Kako bi bile poštene, sve institucije EU-a već ulažu napore u dijalog s civilnim društvom i jačanje sudjelovanja građana.

Na primjer, Europska komisija u svojim javnim savjetovanjima izdvaja znatna sredstva kako bi povećala kapacitete građana, udruga i drugih dionika za potpunije sudjelovanje u postupku donošenja odluka EU-a.

Međutim, ima puno prostora za poboljšanje. Navesti primjer: Nedavno sam istražio pritužbu o činjenici da su mnogi dokumenti za javno savjetovanje dostupni samo na engleskom jeziku ili na ograničenom broju jezika EU-a, čak i ako je savjetovanje namijenjeno široj javnosti.

Zaključio sam da se od europskih građana ne može očekivati da sudjeluju u savjetovanju koje ne mogu razumjeti. Višejezičnost je ključna kako bi građani mogli ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u demokratskom životu EU-a, što je zajamčeno Ugovorom iz Lisabona.

Potpuno sam svjestan da višejezičnost predstavlja veliko opterećenje za upravu EU-a i njezine ograničene resurse. Međutim, ako institucije EU-a žele sudjelovati u istinskom dijalogu s građanima i civilnim društvom, moraju pronaći načine kako doprijeti do građana na vlastitom jeziku.

Upravo sam spomenuo da je europska građanska inicijativa još jedan ključan instrument za sudjelovanje građana u predstojećim godinama. Zahvaljujući toj inicijativi, koja je pokrenuta 1. travnja 2012., milijun građana iz najmanje sedam država članica sada ima mogućnost pozvati Komisiju da iznese nove zakonodavne prijedloge. Trebao bi dati ključan doprinos osnaživanju europskih građana i konkretan je primjer kako Europu približiti svojim građanima.

Transparentnost i odgovornost

Sada ću ukratko razmotriti važno pitanje transparentnosti. Bez transparentnosti u radu i donošenju odluka institucija EU-a ne može se održati istinski dijalog ili sudjelovanje građana. Naime, to je preduvjet za taj dijalog.

Treba naglasiti da su posljednjih godina institucije EU-a učinile mnogo kako bi poboljšale transparentnost. To je pak povećalo odgovornost uprave EU-a. Inicijativa Komisije za transparentnost i uvođenje registra transparentnosti dva su dobra primjera, ali mogu uputiti na još mnogo toga. U ovom području, kao i, međutim, još puno toga treba učiniti.

Ombudsmanica je prošle godine zajedno s Europskim parlamentom naručila posebno istraživanje Eurobarometra o pravima građana i uspješnosti uprave EU-a. Među anketiranim osobama 42 % ispitanika nije bilo zadovoljno razinom transparentnosti u upravi EU-a.

To potvrđuje moje iskustvo: Najčešći navodi o nepravilnostima u postupanju koje je ispitao Ombudsman odnose se na nedostatak transparentnosti. I dalje sam vrlo zabrinut zbog rezultata ankete i dosljedno velikog broja pritužbi povezanih s transparentnošću koje primam jer je odgovorna i transparentna uprava EU-a ključna za izgradnju povjerenja građana u EU, posebno u kriznim vremenima.

Niz članaka Ugovora iz Lisabona sada omogućuje veću transparentnost u aktivnostima institucija EU-a. Kao primjer, Ugovor uključuje odredbu prema kojoj se Vijeće javno sastaje kada raspravlja i odlučuje o nacrtu zakonodavstva. To građanima omogućuje da vide što vlade koje su izabrali rade na europskoj razini. Njime im se omogućuje i djelotvornije praćenje rada Vijeća, čime se promiče odgovornost.

U tom je kontekstu posebno važan članak 42. Povelje o temeljnim pravima. Njome se predviđa da građani imaju pravo pristupa dokumentima svih institucija, tijela, ureda i agencija Unije, uključujući, prvi put, Europsko vijeće.

Samo ako civilno društvo i građani imaju najširi mogući pristup dokumentima i informacijama o oblikovanju politika EU-a u trenutačnoj krizi, njihovo će povjerenje u institucije ponovno dobiti zamah.

Primam sve više pritužbi na odbijanje pristupa važnim dokumentima povezanima s trenutačnom krizom, na primjer, u predmetu koji je u tijeku, dopise koje je Europska središnja banka poslala španjolskim tijelima u vezi s ograničenjima javnog duga.

Načela javnih usluga

Povelja o temeljnim pravima uključuje i „pravo na dobru upravu”, pravo građana koje je u središtu uloge Europskog ombudsmana. Sami javni službenici EU-a moraju biti u potpunosti svjesni ključne uloge koju mogu imati u stjecanju povjerenja građana pružanjem usluga prilagođenih građanima.

Prije ljetne stanke pokrenut ću skup „načela javne službe” za dužnosnike EU-a kojima se uzimaju u obzir najbolje prakse u državama članicama, kao i brojni konstruktivni doprinosi koje sam primio nakon javnog savjetovanja o tim načelima. Smatram da ta načela mogu biti važan alat kako za dužnosnike EU-a tako i za građane u izgradnji povjerenja među njima.

Zaključak

Ukratko: Odredbe o dijalogu, sudjelovanju građana, transparentnosti i odgovornosti operativne su i postupno se provode na pozitivan način. Uvjeren sam da mogu znatno pomoći u stjecanju povjerenja građana u ovim teškim vremenima.

Međutim, najveći problem ostaje što većina europskih građana još uvijek nije upoznata s tim odredbama. Institucije EU-a moraju bolje informirati građane i pronaći konkretne načine za povećanje dijaloga. Ipak, i dalje sam uvjeren da institucije EU-a to ne mogu i ne bi trebale činiti same. Svi segmenti civilnog društva trebali bi uložiti veće napore u informiranje građana.

Bez zajedničkih napora institucija EU-a, s jedne strane, i civilnog društva, s druge strane, nećemo moći postići veću uključenost građana u pronalaženje načina za rješavanje trenutačne krize. Međutim, ne možemo si priuštiti neuspjeh jer bi to moglo povećati jaz između EU-a i njegovih građana i ugroziti samu budućnost Europske unije.

Puno ti hvala!