Zajedničko saslušanje Europskog parlamenta
„Prema visokom stupnju odgovornosti, transparentnosti i zastupljenosti; integritet u institucijama EU-a”:
Etička pitanja o praksama
lobiranja i praksi lobiranja; registar transparentnosti
26. ožujka 2015.

Poštovani zastupnici, dame i gospodo,

Želio bih zahvaliti predsjednici Odbora za ustavna pitanja gđi Hübner što me danas pozvala ovdje gotovo godinu dana otkad sam govorio na pokretanju studije o integritetu organizacije Transparency International.

Uloga je Europskog ombudsmana upravo pomoći osigurati da svaka institucija i agencija EU-a ispunjava najviše standarde etike, transparentnosti i dobre uprave, a ova je studija važan doprinos široj raspravi o povjerenju u naše institucije.

Moja vlastita institucija bila je jedna od institucija obuhvaćenih studijom i otad sam postupila u skladu s dvjema njezinim glavnim preporukama. Donijeli smo interna pravila o zviždačima. Također smo objavili nacrt tih pravila na našoj internetskoj stranici radi javnog komentara; zatražilo od Europskog nadzornika za zaštitu podataka da iznese svoja stajališta o našim postupcima te je pisano deset drugih institucija i tijela EU-a kako bi saznalo što su učinili ili planirali učiniti u tom važnom području.

Donijela sam i objavila prvi Kodeks ponašanja pučkog pravobranitelja. Ne mogu propovijedati ako ne vježbam.

Tijekom protekle godine provodio sam i niz istraga čiji je cilj promicanje integriteta u institucijama EU-a. To je djelo nadahnuto brojnim čimbenicima. Smatram da bi EU trebao postaviti i pokazati najviše moguće standarde integriteta ne samo za sebe nego i za svijet. Napominjem da će sve angažiranije i dinamičnije civilno društvo, čiji je utjecaj pojačan i pojačan revolucijom informacijske tehnologije, nastaviti od institucija EU-a zahtijevati veću otvorenost i transparentnost te da će se ti zahtjevi morati ispuniti. Treće, ambicije EU-a u pogledu trgovine, energetske i digitalne unije te znatnih ulaganja u radna mjesta i rast povećat će zahtjeve građana za većom odgovornošću i transparentnošću u pogledu načina na koji se donose te konačne odluke te tko ili što na njih utječe.

Svatko tko provodi bilo koje vrijeme u Bruxellesu bit će svjestan važnosti lobiranja. Potrebno je samo zakoračiti kroz vrata te zgrade kako bi se odmah osvijestila povećana važnost njezine kontrole od ranog jutra kako bi se dobile propusnice u okviru sustava registra transparentnosti.

Lobiranje je ključan dio naše demokracije, naših sloboda, našeg prava kao građana da zastupamo one koji su osnaženi za donošenje odluka koje će utjecati na živote pojedinaca, kao i na živote velikih i malih poduzeća. Ali kao građani imamo i pravo i trebali bismo imati slobodu da budemo svjesni tko lobira i da vjerujemo da se to radi na transparentan i reguliran način. Ogromni komercijalni i drugi interesi su u pitanju kada se zakoni predlažu, raspravljaju i na kraju prihvaćaju ili stavljaju veto. Neuspjeh da se građaninu omogući da vidi kako se ishodi pojavljuju je uskraćivanje temeljnog prava na sudjelovanje.

U tom ću kontekstu ukratko spomenuti svoju istragu fenomena „rotirajućih vrata” u Europskoj komisiji. Priznajem da je to izazov za sve institucije i agencije EU-a, ali smatram da mnoga od tih tijela traže smjernice i dobar primjer od Komisije.

Svrha ove istrage bila je ocijeniti kako Komisija upravlja mogućim sukobima interesa do kojih dolazi kada se više osoblje trajno preseli u privatni sektor ili u okviru prekida karijere. Imam jednostavan pogled na to pitanje; kao što nijedna glavna uprava ne bi tolerirala krađu svojih datoteka ili hakiranje računala, tako ni ona ne bi smjela dopustiti situaciju u kojoj su njihovi strateški interesi ugroženi dopuštanjem da se povlaštenim informacijama neprimjereno koriste privatni interesi koji trguju na temelju povlaštenog znanja i kontakata bivšeg dužnosnika EU-a.

Prošlog rujna iznio sam niz mjera koje bih potaknuo Komisiju da donese u tom području. Jedan je od ključnih prijedloga da bi Komisija na internetu trebala redovito objavljivati sve relevantne informacije o višim dužnosnicima EU-a, uključujući njihova imena, koji odlaze raditi izvan uprave EU-a. Također sam pozvao Komisiju da ojača svoje postupke preispitivanja slučajeva „rotirajućih vrata” kako bi se izbjegli sukobi interesa.

Tijekom istrage pronašao sam nedostatke u obrazloženju i dokumentaciji takvih slučajeva. Nije uvijek jasno jesu li dotični dužnosnici dostavili informacije koje su Komisiji potrebne za donošenje utemeljenih odluka niti kako su uzete u obzir primjedbe njezinih službi. Isto tako, Komisija ne objašnjava uvijek u potpunosti zašto je odlučila odobriti zahtjev za prihvaćanje ponude za posao. Početni odgovor Komisije na moju istragu bio je ohrabrujući i čekam daljnje korake, posebno u pogledu njezine obveze iz revidiranog Pravilnika o osoblju da izvješćuje o relevantnim aktivnostima višeg osoblja nakon prestanka radnog odnosa.

Obavijestio sam Komisiju; „Službenici imaju legitimno pravo prihvatiti ponude za posao kada napuste javnu službu. Međutim, kako bi se održalo povjerenje građana u javnu službu EU-a, institucije EU-a moraju ojačati i učiniti transparentnijim svoje sustave preispitivanja kako bi se osiguralo da takvi potezi ne dovode do sukoba interesa. Međunarodno iskustvo pokazalo nam je da ta pojava „rotirajućih vrata” ponekad potencijalno može imati korumpirajući utjecaj na više osoblje, što uvelike šteti povjerenju javnosti. Vrlo je važno osigurati da se takva situacija ne razvije u Bruxellesu. U skladu s tim pojačat ću svoje nadzorne ovlasti.”

O tom sam pitanju razgovarao s potpredsjednicom Georgievom, koja vrlo dobro razumije izazov i nadam se pozitivnom ishodu.

Pokrenula sam i istragu na vlastitu inicijativu o sastavu i transparentnosti stručnih skupina Komisije. Kao što znate, Komisija nadzire stotine takvih savjetodavnih skupina koje imaju ključnu ulogu u razvoju zakonodavstva i politika EU-a. Već je učinjeno mnogo kako bi se povećala transparentnost i promicala uravnoteženija zastupljenost interesa u stručnim skupinama, ali još ima prostora za poboljšanje.

U javnom savjetovanju istaknuto je da su se glavni problemi odnosili na nedosljednu kategorizaciju organizacija koje sudjeluju u stručnim skupinama, percipiranu neravnotežu u korist korporativnih interesa u određenim skupinama i moguće sukobe interesa stručnjaka koji sudjeluju u njihovu osobnom svojstvu. Stoga sam iznio detaljnu analizu koja obuhvaća ono što smatram da Komisija treba učiniti kako bi se postigla veća transparentnost i uravnoteženiji sastav tih skupina.

Kad je riječ o stručnjacima imenovanima u osobnom svojstvu, predlažem Komisiji da preispita svoju politiku u području sukoba interesa pažljivijom procjenom njihova konteksta i objavljivanjem detaljnih životopisa. Nadalje, zapisnici sa sastanaka stručnih skupina trebali bi biti što detaljniji. Radujem se što ću primiti odgovor Komisije koji se očekuje 30. travnja.

Kad je riječ o registru transparentnosti, pozvao sam Vijeće da sudjeluje i predložio da se postojećem dobrovoljnom registru dodijele zubi. Kao što sam tada rekao, "obični građani koji se zanimaju za ta pitanja i dalje će biti zbunjeni zbog toga što EU ne podržava, izravnije, njihovo pravo da znaju koji interesi lobiraju u institucijama EU-a i u koje svrhe."

Pratit ću međuinstitucijske rasprave o tom pitanju i snažno me ohrabruju mjere koje je Junckerova Komisija već poduzela kako bi poduprla registar i osigurala da se lobisti zaista prijave. Međutim, ako se predloženi međuinstitucijski sporazum ne pokaže uspješnim, potrebno je istražiti mogućnost stavljanja registra na zakonodavnu osnovu.

Zaključno, smatram da je ta nova Komisija istinski predana postizanju stvarnog napretka prema većoj transparentnosti i odgovornosti. To sam posebno istaknuo u vezi s njegovim nedavnim odgovorom na moju istragu o transparentnosti pregovora o TTIP-u. Ne vjerujem da to čini u potrazi za nekim apstraktnim dobrim ili etičkim načelom, već da je vidio pisanje na zidu; da zahtjevi koje građani sada postavljaju, zahtjevi koji postaju sve glasniji, izravniji i sve rašireniji, megafon društvenih i drugih vrsta interaktivnih novih medija, čine stvaranje transparentnijih i odgovornijih struktura i procesa svakodnevnim poslovnim imperativom. Naravno, ti zahtjevi europskih građana odnose se na sve institucije i agencije EU-a, a ne samo na Komisiju.

Prije nego što završim s primjedbama, želio bih objaviti da ću u ponedjeljak 11. svibnja biti domaćin događanja o transparentnosti lobiranja s prvim potpredsjednikom Timmermansom i nekoliko ključnih govornika, uključujući Transparency International, čiji bi sudionici ovdje bili najpoželjniji.

Administracija EU-a i dalje ima poteškoća u osiguravanju visoke razine legitimnosti građana koju želi. Standardi koje već postavlja često nadilaze standarde mnogih samih država članica, ali i dalje treba težiti postizanju „zlatnog standarda” integriteta, transparentnosti i odgovornosti.

Kao Europljani, unatoč našim problemima, živimo u povlaštenom i naprednom dijelu svijeta, a s tom povlasticom i dobrom srećom dolazi i obveza da živimo u skladu s najvišim standardima i potičemo druge da učine isto.

Hvala ti.