Dame i gospodo, drago mi je što vam se danas mogu obratiti. Posebno bih želio zahvaliti g. Jundtu, predsjedniku Mladih Europljana, i gđi Anne-Laure Maclot, potpredsjednici, što su me pozvali.

Svoju ću prezentaciju započeti pregledom podrijetla i razvoja institucije pučkog pravobranitelja prije nego što konkretnije progovorim o svojoj funkciji. Zatim ću se osvrnuti na pitanje europskog građanstva i novih značajki uvedenih Ugovorom iz Lisabona.

Podrijetlo i razvoj institucije pučkog pravobranitelja

Prvi parlamentarni ombudsman ili "ombudsman" osnovan je u Švedskoj 1809. godine.

Tek je 1919. švedski model prenesen u drugu zemlju, odnosno Finsku.

Druga generacija izmiritelja pojavila se kada je Danska 1955. osnovala izmiritelja.

Treća generacija nastala je tijekom prijelaza s autoritarizma na demokraciju, osobito u južnoj Europi.

U novije vrijeme pučki pravobranitelji osnovani su u mnogim novim demokracijama u srednjoj i istočnoj Europi.

Tijekom pregovora o Ugovoru iz Maastrichta nacionalni pučki pravobranitelji postojali su u samo sedam od 12 država članica EU-a. Danas u 25 od 27 država članica postoji nacionalni pravobranitelj.

Europski ombudsman

Europski ombudsman osnovan je Ugovorom iz Maastrichta u kontekstu europskog građanstva.

Izabire ga Europski parlament za vrijeme trajanja parlamentarnog saziva i obavlja svoje dužnosti potpuno neovisno. Parlament me ponovno izabrao za Europskog ombudsmana 20. siječnja ove godine.

Jedno je od prava građana EU-a žaliti se Ombudsmanu na nepravilnosti u radu institucija i tijela EU-a.

Paket instrumenata Europskog ombudsmana

Odluke koje donosi ombudsman nisu pravno obvezujuće. Međutim, Europski ombudsman ima široke istražne ovlasti.

On može predložiti prijateljska rješenja ili dati preporuke. Ako institucije ne odgovore pozitivno na njegove preporuke, Europski ombudsman može Europskom parlamentu poslati posebno izvješće.

Djelotvornost Ombudsmana stoga se temelji na njegovu moralnom autoritetu, snazi njegovih argumenata i, naposljetku, na publicitetu i njegovoj sposobnosti da uvjeri javnost.

Ombudsmanica je također vrijedan izvor informacija za administraciju, što joj pomaže da utvrdi područja u kojima su potrebna poboljšanja.

Neki statistički podaci

Europski ombudsman prima oko 4000 pritužbi godišnje.

Stopa dopuštenosti pritužbi odnosi se samo na njih 20 do 25 %.

U većini slučajeva, međutim, možemo uputiti podnositelja pritužbe tijelu koje mu može pomoći ili prenijeti pritužbu izravno nadležnom tijelu.

Kako bi se osiguralo da pojedinci znaju kome trebaju podnijeti pritužbu, naša internetska stranica sadržava interaktivni vodič koji građanima omogućuje da utvrde je li njihova pritužba u nadležnosti Europskog ombudsmana ili drugog ombudsmana na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Mnoge od nedopuštenih pritužbi u nadležnosti su nacionalnih pučkih pravobranitelja.

Već 1996. Europski ombudsman organizirao je seminar za nacionalne pučke pravobranitelje na kojem je dogovoreno uvođenje fleksibilnog oblika dobrovoljne suradnje.

Europska mreža pučkih pravobranitelja danas okuplja više od 90 ureda u 32 zemlje i surađuje kako bi osigurala prijenos pritužbi, razmijenila informacije o pravu EU-a i potaknula širenje najboljih praksi.

Vrste pritužbi

Najčešće pritužbe mogle bi se podijeliti u četiri kategorije.

• Nedostatak transparentnosti
• Uloga Komisije u istraživanju potencijalno nezakonitih aktivnosti
• Ugovori i bespovratna sredstva
• Zapošljavanje i pitanja povezana s osobljem

Proaktivna uloga Europskog ombudsmana

Iako Ombudsman istražuje uglavnom kao odgovor na pritužbe koje su mu upućene, ima i proaktivnu ulogu. Može poduzeti inicijative za rješavanje sustavnih problema i poboljšanje kvalitete uprave.

Europsko građanstvo

Kao što sam već spomenuo, Ugovorom iz Maastrichta uvedeni su Europski ombudsman i europsko građanstvo.

Među posebnim pravima europskih građana su pravo na slobodno kretanje i boravak na državnom području država članica, aktivno i pasivno biračko pravo na europskim i lokalnim izborima, pravo na zaštitu diplomatskih i konzularnih tijela, pravo na podnošenje predstavki i pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu.

Ugovorom iz Maastrichta također je naglašeno načelo supsidijarnosti kako bi se osiguralo da se odluke donose na razini što je moguće bližoj građanima. To je bio i prvi ugovor u kojem se izričito spominje načelo transparentnosti.

Te su mjere donesene kako bi se riješio takozvani „demokratski deficit”.

Ugovor iz Lisabona

Ugovor iz Lisabona sadržava i znatan broj poboljšanja za građane.

Jedno od najvažnijih poboljšanja uvedenih Ugovorom iz Lisabona jest činjenica da je Povelja o temeljnim pravima sada pravno obvezujuća. Povelja uključuje, među ostalim, pravo na pritužbu Europskom ombudsmanu, podnošenje predstavke Parlamentu te pravo na dobru upravu.

Kad je riječ o potonjem, institucije i tijela Unije imaju pravo da se njihovi predmeti obrađuju nepristrano, pravedno i u razumnom roku. To pravo uključuje pravo svake osobe da bude saslušana prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati; pravo svake osobe na pristup svojem spisu; i obvezu uprave da obrazloži svoje odluke. Osim toga, svatko ima pravo od Unije na naknadu štete koju su prouzročile institucije ili njihovi službenici pri obavljanju svojih dužnosti, kao i pravo obratiti se institucijama Unije na jednom od jezika Ugovorâ i dobiti odgovor na istom jeziku.

Još jedna novost Ugovora iz Lisabona koja ima važne posljedice za građane jest europska građanska inicijativa (EGI). Europska građanska inicijativa trebala bi znatno doprinijeti jačanju moći europskih građana.

Europskom građanskom inicijativom propisano je da milijun građana, državljana znatnog broja država članica, može pozvati Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog u području nadležnosti EU-a.

U siječnju 2010. sudjelovao sam u javnom savjetovanju o europskoj građanskoj inicijativi. Pozvao sam Komisiju da osigura da taj novi oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju politika EU-a, uveden Ugovorom iz Lisabona, djeluje na što transparentniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

Ugovorom se također obvezuje institucije da građanima i predstavničkim udrugama omoguće da objave i javno razmijene svoja stajališta u svim područjima djelovanja Unije te da održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom.

Te su odredbe od ključne važnosti jer pravo EU-a znatno utječe na sve građane država članica. Građani stoga moraju moći utjecati na sadržaj prava Unije.

Jedan od mojih prioriteta za sljedećih pet godina jest osigurati da građani mogu u potpunosti iskoristiti Ugovor iz Lisabona i Povelju o temeljnim pravima.

Zaključak

Dame i gospodo, hvala vam na pažnji i stojim vam na raspolaganju da odgovorim na sva pitanja koja imate.