Gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici u Europskom parlamentu!

Ugovorom iz Maastrichta 1993. utvrđeno je pravo na podnošenje predstavki Europskom parlamentu i pravo na podnošenje pritužbe Europskom ombudsmanu kao pravo na europsko građanstvo. Na sastanku na vrhu u Nici u prosincu 2000. ta su prava sadržana u Povelji o temeljnim pravima. Izvješća i rezolucije o kojima Europski parlament danas raspravlja odnose se na sadašnje stanje i budući razvoj tih ključnih ustavnih prava europskih građana. Zahvalan sam na prilici da sudjelujem u toj važnoj raspravi koja je u središtu europskog građanstva.

Prije nego što komentiram neka izvješća, zahvaljujem povjerenici Loyoli DE PALACIO što je nastavila osiguravati da Komisija poštuje rokove za odgovore na istrage Europskog ombudsmana i daje potpune i točne odgovore. Ta dobra suradnja ključna je kako bi se osiguralo da Europski ombudsman može brzo i učinkovito rješavati pritužbe i time ispuniti svoju misiju jačanja odnosa između građana i institucija i tijela Zajednice.

Želio bih i danas odati počast radu g. Jean-Claudea EECKHOUTA. Uskoro će se povući sa svojeg radnog mjesta u Glavnom tajništvu Komisije, gdje se, među ostalim, bavi odnosima između Komisije i Europskog ombudsmana. Za mene, on predstavlja uzornog javnog službenika. Posvećen je ne samo europskom idealu, već i napornom praktičnom radu na poboljšanju administracije u korist građana.

Kodeks dobrog administrativnog postupanja

Gospodine predsjedniče!

Sada se obraćam Kodeksu dobrog administrativnog ponašanja i čestitam g. Primjereno je da g. PERRY bude izvjestitelj, s obzirom na to da je prvi put pokrenuo ideju takvog kodeksa prije nekoliko godina, u izvješću Odbora za predstavke o vlastitim aktivnostima u razdoblju 1996. – 2017. JEAN-MAURICE DEHOUSSE, izvjestitelj za Odbor za pravna pitanja i unutarnje tržište, također je imao važnu ulogu. Naglasio je da bi Kodeks trebao imati čvrstu pravnu osnovu i predložio praktičan način da se to postigne.

Nadam se da će nakon ovog izvješća uslijediti brzo donošenje uredbe. Time bi se trebalo osigurati da građani uživaju ista prava kao i građani i poštovanje vladavine prava kada se bave institucijom ili tijelom Zajednice kao i kada se bave upravom države članice. Povelja iz Nice uključuje dobru upravu kao jedno od temeljnih prava građanstva. Ne razumijem zašto bi se itko trebao suprotstaviti ideji prava Zajednice koje građanima pruža jednako visok standard pravne zaštite u odnosu na europsku upravu kao što nacionalni zakoni već predviđaju u odnosu na uprave država članica.

Prema mojem mišljenju, učinkovito objavljivanje pravno obvezujućeg Kodeksa dobrog administrativnog postupanja moglo bi pomoći u poboljšanju odnosa između građana i institucija i tijela Zajednice mnogo učinkovitije nego puko poticanje dužnosnika da se dobro ponašaju.

Statut pučkog pravobranitelja

Gospodine predsjedniče!

Izvješće Odbora za ustavna pitanja o Statutu Europskog ombudsmana neuobičajeno je jer je Ugovorom Europski parlament postao zakonodavac te mu se također povjerava ovlast inicijative. Uloga Vijeća ograničena je na davanje odobrenja tekstu Parlamenta kvalificiranom većinom, dok Komisija daje neobvezujuće mišljenje.

Željela bih zahvaliti izvjestiteljici Teresi ALMEIDA GARRETT na principijelnom pristupu koji je primijenila u zakonodavnom postupku. Kao što je naglasila, izvorni statut sastavljen je prije gotovo deset godina. Njegove odredbe o uvidu u dokumente i saslušanju svjedoka potrebno je ažurirati s obzirom na veći naglasak na administrativnoj otvorenosti i transparentnosti te potrebu za stjecanjem povjerenja javnosti i promicanjem moderne administrativne kulture na razini Zajednice.

Predloženim izmjenama osiguralo bi se povjerenje građana u točnost istraga Europskog ombudsmana. To bi također značilo da bi tekstovi kojima se uređuje ured Europskog ombudsmana mogli poslužiti kao primjer državama koje se nadaju da će pristupiti Uniji ili da će se nadahnuti njome u vezi s demokratskim idealima i vladavinom prava. Stoga se nadam da će se mišljenje Komisije temeljiti na istinskoj predanosti jačanju odgovornosti prema građanima.

Böschovo izvješće

Gospodine predsjedniče!

Pred nama je i izvješće Odbora za predstavke o godišnjem izvješću Europskog ombudsmana za 2000. godinu. Čestitam izvjestitelju g. BÖSCHU na izvrsnom i konstruktivnom izvješću koje je s pravom usmjereno na potrebu za učinkovitim služenjem europskim građanima.

Brzo rješavanje pritužbi

U potpunosti se slažem s izvjestiteljem da bi Ombudsman trebao rješavati pritužbe što je prije moguće. U tu svrhu nastavili smo ulagati napore kako bismo uklonili nepotrebna kašnjenja ustrajanjem na tome da institucije i tijela poštuju rokove za odgovor na pritužbe i poboljšanjem vlastite učinkovitosti.

Ostvarili smo znatan napredak u postizanju naših ciljeva unutarnjeg upravljanja u pogledu priznavanja pritužbi u roku od tjedan dana, odlučivanja o njihovoj dopuštenosti u roku od mjesec dana i zaključivanja istraga u roku od jedne godine. Krajem kolovoza prošle godine bilo je 65 predmeta koji su još uvijek otvoreni nakon godinu dana. Do kolovoza 2001. godine usporediva brojka iznosila je 25 slučajeva. Jedan od njih ostaje otvoren jer smo Europskom parlamentu podnijeli tematsko izvješće. U pet drugih slučajeva Statutom je utvrđeno da predmetna institucija ima još tri mjeseca za izradu detaljnog mišljenja o nacrtu preporuke.

Promidžba

G. BÖSCH također s pravom spominje potrebu za boljim informiranjem građana o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu i pravu na podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu. Što se tiče Europskog ombudsmana, statistički podaci EuroBarometra objavljeni u travnju 2001. pokazuju da je 32 % građana čulo za Europskog ombudsmana. Iako nastojimo povećati tu brojku, ona se već prilično povoljno uspoređuje s priznavanjem tijela kao što su Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor, koji imaju širi mandat od ureda Europskog ombudsmana. Nadalje, tijekom 2000. godine godišnje izvješće Ombudsmana bilo je jedan od najpopularnijih dokumenata preuzetih s internetskog poslužitelja Europskog parlamenta.

Najjasniji pokazatelj trajnog poboljšanja javnog znanja Ombudsmana jest porast broja pritužbi. Ukupan broj pritužbi povećao se za nešto manje od 10 % u razdoblju od 1999. do 2000. (1577. do 1732.) . Ta se stopa rasta nastavila i 2001. godine, a ove godine mogli bismo podnijeti 2000 pritužbi.

Jačanje suradnje

Gospodine predsjedniče!

Izvješće BÖSCH također se odnosi na probleme s kojima se Odbor za predstavke suočio pri dobivanju informacija potrebnih za učinkovito rješavanje građanskih predstavki. Primjer takvih problema je predstavka o uređenju tržišta osiguranja Lloyds, koja je nedavno dobila određenu pokrivenost u tisku.

Smatram da bi najučinkovitiji način za poboljšanje situacije mogao biti jačanje suradnje između Europskog ombudsmana i Odbora za predstavke, posebno u vezi s predstavkama o povredama prava Zajednice od strane država članica, u kojima Komisija ima ključnu ulogu putem takozvanog postupka „članak 226.”.

Bili bismo spremni profesionalno se baviti pripremom takvih slučajeva i time olakšati rad Odbora za predstavke.

Potrebno je riješiti neka načelna pitanja kako bi se to omogućilo. Postoje i praktična pitanja, uključujući potrebu za izmjenom Statuta i odgovarajućim resursima. Rješenja se sigurno mogu pronaći brzo, ako postoji volja da se to učini. S druge strane, spreman sam započeti rasprave s Odborom i upravom Europskog parlamenta kako bi se to postiglo.

Što se dogodilo s državljanstvom?

Zaključno, g. predsjedniče, iznijet ću nekoliko kratkih komentara o nedavno objavljenoj Bijeloj knjizi Komisije o upravljanju.

Bijela knjiga sadrži mnogo govora, ali malo je konkretnih prijedloga za djelovanje u korist građana.

Mogao je sadržavati čvrste obveze u pogledu:

• predložiti zakon o dobrom administrativnom ponašanju kako bi se osigurala vladavina prava i poštovanje građana od strane uprave EU-a;
• reformirati način na koji Komisija djeluje kao čuvarica Ugovora kako bi postupak bio otvoren, pravedan i razumljiv;
• savjetovati dužnosnicima da aktivno koriste svoju slobodu govora kako bi promicali raspravu i pomogli usmjeriti pozornost građana na europska pitanja;
• jačanje službe za pravno savjetovanje građana (EuroJus) u predstavništvima Komisije, čime se promiče pravilna primjena prava Zajednice u cijeloj Uniji.

Ali to ne čini.

Žao mi je što moram reći da je Komisija, čini se, zaboravila državljanstvo. To zanemarivanje prikazano je u brošuri koju je Komisija nedavno objavila pod nazivom „Tko je tko u Europskoj uniji?” U brošuri se spominje Povelja o temeljnim pravima i činjenica da Europski parlament provodi demokratski nadzor nad aktivnostima Komisije. Međutim, u njoj se ne upućuje na državljanstvo ni na prava na podnošenje predstavki Europskom parlamentu i pritužbe Europskom ombudsmanu, koja su u Povelji iz Nice sadržana kao temeljna prava europskog građanstva.

Želio bih iskoristiti ovu priliku da pozovem ovu Komisiju da se vrati na put kako bi europsko građanstvo postalo stvarnost. Za mene je to jedini način da se postigne povjerenje građana, koje se danas čini izgubljenijim nego ikad prije.

Građanstvo može biti manje moderno od tehnokratskog zvučanja "upravljanja", ali ne postoje tehnička rješenja za duboki jaz između vladara i vladanja u Europi. Taj je zaljev otkriven ne samo irskim referendumom, već i svakim drugim referendumom o Europi u posljednjem desetljeću, kao i događajima u Göteborgu. Može se premostiti samo sporo, razvojem europskog građanstva na pošten, pošten i pravedan način.

Gospodine predsjedniče, zastupnici u Europskom parlamentu, hvala vam na pažnji.