Uvod

Dame i gospodo! Dobro došli na ovaj seminar koji je moj ured organizirao u suradnji s Transparency Internationalom. Zadovoljstvo mi je podijeliti postolje s Janom Mittermeier, koja radi za Transparency International ovdje u Bruxellesu. Također mi je drago što nam se danas pridružio Christian Linder iz kabineta potpredsjednika Komisije Sefcovića. U vladi je na odgovarajući način odgovoran, među ostalim, za europsku inicijativu za transparentnost koja je već polučila neke važne rezultate.

Kad je riječ o potpredsjednicima, počašćeni smo što je zastupnica u Europskom parlamentu Diana Wallis, potpredsjednica Europskog parlamenta za pitanja transparentnosti, pristala pridružiti nam se i predsjedati našim seminarom.

Također mi je drago što danas ovdje imamo Oliviera Hoedemana iz Opservatorija za korporativnu Europu. Europski ombudsman redovito prima pritužbe Opservatorija za korporativnu Europu, koji nam pomaže utvrditi nedostatke u administraciji EU-a i savjetovati institucije EU-a o tome kako ih ispraviti.

Zašto smo organizirali ovo događanje? Željeli smo poslušati poziv zagovornika pristupa informacijama da stavimo u središte pozornosti "Međunarodni dan prava na znanje" širom svijeta. Budući da je rasprava o pristupu dokumentima i informacijama u tijeku u Bruxellesu i da je posebno važna za rad Europskog ombudsmana, smatrali smo da bi bilo korisno s vama raspraviti neka od pitanja.

Samo jedna dodatna napomena: Današnji dan prvi je puni dan novog vizualnog identiteta Europskog ombudsmana. Pozivam vas da pogledate naš novi logotip i novi dizajn koji možete pronaći na našoj web stranici i u današnjem priopćenju za medije.

Sada ću se ukratko usredotočiti na pravo europskih građana na znanje i pritužbe koje Europski ombudsman prima u vezi s nedostatkom transparentnosti. Također bih želio ukazati na rezultate koje smo postigli i stvari koje tek treba učiniti. Na kraju, veselim se živoj raspravi sa svima vama.

Pravo europskih građana da znaju

Stupanje na snagu Ugovora iz Lisabona i pravno obvezujuće Povelje o temeljnim pravima ključna je faza u dugom procesu osnaživanja europskih građana i drugih dionika. Povelja posebno daje snažnu poruku o važnosti koju Unija pridaje pravima građana.

Odjeljak Povelje naslovljen „Prava građana” sadržava, naravno, pravo na pritužbu Ombudsmanu. Sadržava i pravo na dobru upravu, koje je u središtu rada Ombudsmana. Elementi prava na dobru upravu koji su posebno navedeni u Povelji uključuju pravo na to da uprava EU-a „djelomično, pravedno i u razumnom roku” rješava nečije poslove, pravo svake osobe na saslušanje i pravo svake osobe na pristup svojem spisu.

Niz drugih članaka Ugovora iz Lisabona omogućuje veću transparentnost u aktivnostima institucija, tijela, ureda i agencija EU-a. One uključuju odredbu da se Vijeće sastaje javno kada raspravlja i odlučuje o nacrtu zakonodavstva, što sam više puta tražio. Međutim, Ugovorom se od uprave Unije zahtijeva i da svoj rad obavlja na što otvoreniji način kako bi se promicalo dobro upravljanje i osiguralo sudjelovanje civilnog društva.

Članak 42. Povelje o temeljnim pravima posebno je važan za rad Europskog ombudsmana. Njome se predviđa da građani imaju pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije. To predstavlja znatno poboljšanje jer se pravo na pristup ne proširuje samo na dokumente Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, nego i na sve institucije, tijela, urede i agencije EU-a, uključujući, prvi put, Europsko vijeće.

Sve te nove odredbe ključne su za pravo na znanje. Europski građani moraju moći vidjeti što vlade koje su izabrali kao nacionalne građane rade na europskoj razini. Također moraju moći, kao građani Unije, učinkovitije pratiti rad institucija EU-a. Nadalje, imaju pravo na otvorenu administraciju EU-a koja je prilagođena građanima i predana kulturi službe.

Pritužbe zbog nedostatka transparentnosti

Sada ću se osvrnuti na naše statističke podatke o pritužbama. Najčešća tvrdnja koju je Ombudsman ispitao 2009. bila je nedostatak transparentnosti u administraciji EU-a. Ta se tvrdnja pojavila u 36 % svih istraga i uključivala je odbijanje informacija ili pristup dokumentima. S određenim stupnjem zabrinutosti primijetio sam stalno velik broj pritužbi koje se temelje na nedostatku transparentnosti tijekom proteklih godina. Naposljetku, odgovorna i transparentna uprava EU-a ključna je za izgradnju povjerenja građana u EU.

Dopustite mi da vam dam neke primjere slučajeva koje sam rješavao u vezi s nedostatkom transparentnosti: Nakon zaprimljenih pritužbi kritizirao sam Komisiju jer nije uspostavila sveobuhvatan registar dokumenata, kako je propisano pravilima EU-a o pristupu dokumentima.

Također sam kritizirao Europski parlament zbog nepridržavanja pravila o transparentnosti u pogledu objavljivanja pojedinosti o naknadama zastupnika u Europskom parlamentu. Primijetio sam da je nakon te istrage Parlament na svojoj internetskoj stranici objavio opće informacije o naknadama zastupnika u Europskom parlamentu. To je razvoj koji pozdravljam, iako bi Parlament trebao učiniti više kako bi se poštovali najviši standardi transparentnosti.

U nedavnom slučaju, primio sam pritužbu od irskog državljanina čiji je sin počinio samoubojstvo nakon uzimanja lijeka protiv akni. Dječakov otac zatražio je od Europske agencije za lijekove pristup izvješćima o nuspojavama povezanima s ovim lijekom. EMA je prvotno odbila pristup, tvrdeći da se pravila EU-a o pristupu dokumentima ne primjenjuju na izvješća o nuspojavama.

Ne slažem se s tim i pozvao sam EMA-u da ponovno razmotri svoje odbijanje. EMA je prihvatila moju preporuku i najavila objavu izvješća. EMA je najavila i da će revidirati svoju politiku transparentnosti. Vrlo sam zadovoljan ovim konstruktivnim pristupom.

Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da pojedinačni građani uče o svojim pravima i koriste ih. Naposljetku, svi imaju koristi od veće transparentnosti, kako u važnom području javnog zdravlja, tako i u drugim područjima.

Transparentni dijalog s institucijama EU-a

Ugovorom iz Lisabona također se jača pravo građana i udruga na sudjelovanje u demokratskom životu Unije. Njome se od institucija Unije zahtijeva da održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim organizacijama i civilnim društvom.

Važno je naglasiti da „otvoren, transparentan i redovit dijalog”, kako je utvrđen u Ugovoru, podrazumijeva istinsku raspravu o politici s predstavničkim organizacijama i civilnim društvom, koje mogu kritizirati i suprotstaviti se inicijativama institucija te ih podupirati. Uvjeren sam da će ta nova odredba znatno utjecati i na rad Europskog ombudsmana.

Da vam dam primjer: početkom ove godine pokrenuo sam istragu o tome kako je Komisija provela studiju o upotrebi primata osim čovjeka, kao što su čimpanze, u istraživačke svrhe. Pritužbu je podnijela Europska koalicija za prestanak pokusa na životinjama. Tvrdio je da relevantna radna skupina Komisije nije raspolagala stručnim znanjem u tom području i da nije uzela u obzir određene dokaze. Još nisam donio zaključke o ovom predmetu. Međutim, jasno je da se u njemu ističe uloga koju Ombudsman može imati u promicanju učinkovitog i transparentnog oblikovanja politika u institucijama EU-a.

Visoki etički standardi u upravi EU-a

Dopustite mi da kažem i nekoliko riječi o transparentnosti i etici prije nego Olivier Hoedeman predstavi akcijski plan ALTER EU-a za transparentnost i etičku reformu u institucijama EU-a. Ta dva načela očito idu ruku pod ruku. Ombudsmanica snažno podupire poštovanje najviših etičkih standarda u upravi EU-a.

Primamo sve veći broj pritužbi u tom području. Oni se kreću od pitanja koje bi darove dužnosnici EU-a trebali prihvatiti do pitanja „rotirajućih vrata” pri čemu se povjerenici ili dužnosnici EU-a sele u privatni sektor - ili obrnuto - čime se riskira stvaranje sukoba interesa. Transparentnost, zajedno s načelima i pravilima etičkog ponašanja, ključna je za rješavanje tih pitanja.

Imajući to na umu, nedavno sam pokrenula savjetovanje o etičkim načelima s nacionalnim pučkim pravobraniteljima u državama članicama. Cilj ovog savjetovanja nije izrada konkretnih smjernica.  Ideja je utvrditi i navesti temeljna etička načela koja bi se trebala primjenjivati na dužnosnike EU-a.  Time bi se dužnosnicima EU-a trebalo omogućiti da bolje razumiju i primjenjuju pravo i druga primjenjiva pravila te pomoći u situacijama za koje se čini da nisu obuhvaćene pravom ili drugim primjenjivim pravilima. Nadam se da ću vam moći predstaviti rezultate u bliskoj budućnosti.

Zaključak

Zaključiti: Pravo na znanje iznimno je važno pravo za sve europske građane. Samo ako smatraju da je administracija EU-a transparentna, dostupna i odgovorna, oni će razviti potrebno povjerenje i spremnost za aktivno sudjelovanje u demokratskom životu Unije.

Svjestan sam da još mnogo toga treba učiniti kako bi građani bili u potpunosti informirani o svojim pravima i o tome kako ih najbolje ostvariti. Obvezujem se informirati građane o tim pravima. U ostvarivanju tog cilja blisko ću surađivati s Europskim parlamentom te nacionalnim i regionalnim pučkim pravobraniteljima u državama članicama.

Naposljetku, važno je i da građani znaju kome se obratiti u slučaju kršenja njihova temeljnog prava na pristup dokumentima ili drugih prava. Stoga vas pozivam da pomognete u širenju riječi da je Europski ombudsman brz, slobodan, fleksibilan i, prema našem mišljenju, učinkovit način da se pojedincima pomogne u ostvarivanju njihovih prava.

Puno ti hvala na pažnji.