# Govor Europskog ombudsmana – Djelotvornost Ombudsmana u nadzoru upravnog ponašanja vlade, 7. međunarodna konferencija Instituta ombudsmana, Durban, Južna Afrika
- Autor: Europski ombudsman
- Datum: 2000-10-30T00:00+01:00[Europe/Paris]
- [URL](https://www.ombudsman.europa.eu/hr/speech/hr/302)
---
Mandat Europskog ombudsmana
---------------------------


<br />


Europski ombudsman ovlašten je provoditi istrage o slučajevima nepravilnosti u djelovanju institucija i tijela Europskih zajednica. Njegove ovlasti i dužnosti utvrđene su Ugovorima, posebno člankom 195. Ugovora o EZ-u, i Statutom Europskog ombudsmana[(1).](#(1)){#Footnote1}

Prijateljska rješenja
---------------------


<br />


Ugovorima i Statutom Europskom ombudsmanu osigurava se niz alata kojima se može koristiti ako utvrdi da postoje nepravilnosti u postupanju. Međutim, prije nego što se osvrnemo na te alate, važno je istaknuti da se Statutom Ombudsmana upućuje da traži, koliko je to moguće, rješenje s dotičnom institucijom ili tijelom *kako bi se uklonio* slučaj nepravilnosti u postupanju *i zadovoljio* podnositelj pritužbe.


Ta obveza prevladava tijekom cijelog postupka. Na primjer, ako podnositelj pritužbe tvrdi samo da uprava nije odgovorila na dopis, službe pučkog pravobranitelja obično neslužbeno kontaktiraju upravu kako bi saznale je li uprava već odgovorila ili namjerava odgovoriti na dopis podnositelja pritužbe. Ako je to slučaj i čim Europski ombudsman primi primjerak tog odgovora, pritužba će se smatrati riješenom. Ured pučkog pravobranitelja također nastoji promicati da predmetne institucije ili tijela traže *nagodbu izravno* s podnositeljem pritužbe. To je bilo prilično uspješno. Gotovo 200 predmeta tijekom pet godina riješeno je tek nakon što je pritužba poslana predmetnoj instituciji ili tijelu. To može, na primjer, biti odgovor na zahtjev, ili objavljivanje informacija, ili traženi dokument, ili zakašnjelo plaćanje koje treba ispuniti, ili poništenje pogrešno objavljenog natječaja ili ponude.


Ako se ne postigne rješenje, ombudsman prema potrebi upravi podnosi prijedloge za prijateljsko rješenje. To je način rada koji je usvojen u sustavu francuskog pučkog pravobranitelja *(la mediation).* Uprava često prihvaća te prijedloge. Budući da su institucije i tijela izravno riješili mnoge predmete, Ombudsmanu je bilo manje prostora za podnošenje prijedloga prijateljskih rješenja. Samo u nekih 10 slučajeva Ombudsman je postigao prijateljsko rješenje. Ta brojka, kad je riječ o nagodbama i prijateljskim rješenjima koja je pokrenuo Ombudsman, također pokazuje spremnost europskih institucija i tijela da surađuju s Ombudsmanom i isprave slučajeve nepravilnosti u postupanju.


Ako se prijateljsko rješenje ne može postići, Europski ombudsman upotrijebit će alate koji su mu na raspolaganju.

Ključne napomene
----------------


<br />


Ombudsmanica je razvila praksu koja se sastoji od *iznošenja kritične primjedbe* u slučajevima u kojima je došlo do nepravilnosti u postupanju, ali u kojima (na primjer zbog proteka vremena) ne postoji razuman način za ispravljanje situacije. Ideja na kojoj se temelji kritička primjedba jest navesti utvrđeni slučaj nepravilnosti u postupanju i nastojati *izbjeći ponavljanje* u budućim aktivnostima. Slabost tog rješenja sastoji se u činjenici da Ombudsman dosad zbog velikog radnog opterećenja nije mogao sustavno provjeravati uzima li uprava u obzir te kritične primjedbe u budućim slučajevima. Europski parlament također je nedavno istaknuo taj problem. Nadamo se da će povećanje sredstava stavljenih na raspolaganje Ombudsmanu omogućiti rješavanje tog problema.

Dodatne napomene
----------------


<br />


U tom kontekstu treba napomenuti da postoje i slučajevi u kojima Ombudsman zaključi da nije bilo očitih nepravilnosti u postupanju, ali smatra da bi bilo poželjno *da uprava poboljša svoje ponašanje* u budućnosti. U takvim slučajevima Ombudsman daje taj savjet upravi pod krinkom daljnje napomene na kraju odluke o zaključenju predmeta. Zadovoljstvo je vidjeti da uprava sve više odgovara na te daljnje primjedbe.

Nacrt preporuka
---------------


<br />


Ako Europski ombudsman utvrdi nepravilnosti u postupanju koje se još uvijek mogu ispraviti, o tome obavješćuje upravu. Statut mu omogućuje da iznese prijedloge o tome koji bi pravni lijek mogao biti. U Statutu se ti prijedlozi nazivaju „nacrt preporuka". Pokrenuti su u javnosti. Ombudsman je dosad iskoristio tu mogućnost u 24 slučaja u kojima je proveo temeljitu istragu. U 11 od tih slučajeva uprava je prihvatila nacrt preporuka. Na dan 31. kolovoza 2000. još je bilo u tijeku deset predmeta[(2).](#(2)){#Footnote2}

Tematska izvješća
-----------------


<br />


Ako uprava ne prihvati nacrt preporuka Europskog ombudsmana u roku od tri mjeseca ili ne pronađe drugi prihvatljiv način za uklanjanje nepravilnosti u postupanju, Europski ombudsman ima pravo javno podnijeti *posebno izvješće Europskom parlamentu* i zatražiti od njega da iskoristi svoje političke ovlasti kako bi pokušao i učinio da uprava otkloni nepravilnosti u postupanju. Ombudsmanica je do danas Europskom parlamentu podnijela tri tematska izvješća.


Prvo od tih izvješća podneseno u prosincu 1997. odnosilo se na pitanje javnog pristupa dokumentima u posjedu 15 institucija i tijela Zajednice osim Vijeća EU-a i Europske komisije. Predmetne institucije i tijela Zajednice sada su donijeli pravila o javnom pristupu dokumentima koje posjeduju, tako da je predmet uspješno zaključen.


Drugo izvješće podneseno u listopadu 1999. odnosilo se na odbijanje Komisije da kandidatima koji su sudjelovali u postupcima zapošljavanja koje je organizirala Komisija odobri pristup njihovim označenim ispitnim dokumentima. U prosincu 1999. Komisija je obavijestila Ombudsmana da je sada prihvatila njegove argumente i da će odobriti takav pristup u budućim postupcima zapošljavanja.


Naposljetku, treće tematsko izvješće podneseno Europskom parlamentu u travnju 2000. odnosilo se na prijedlog Ombudsmana da institucije i tijela EU-a donesu Kodeks dobrog administrativnog postupanja. Kao i njegova dva prethodnika, ovo tematsko izvješće usvojeno je u okviru istrage na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana.

Istrage na vlastitu inicijativu
-------------------------------


<br />


To nas dovodi do još jedne važne točke. Europski ombudsman ovlašten je primati pritužbe europskih građana u vezi s nepravilnostima u postupanju. Međutim, također ima pravo pokrenuti *istragu na vlastitu inicijativu* . Ombudsmanica je dosad namjerno štedjela tu mogućnost. Obično će se pokrenuti istraga na vlastitu inicijativu u slučajevima u kojima je Ombudsman iz niza pritužbi saznao da se čini da postoji općenitiji problem.


Slučaj je to istrage na vlastitu inicijativu o problemu zakašnjelog plaćanja, pokrenute u prosincu 1999. Tijekom godina Ombudsmanica je zaprimila niz pritužbi od poduzeća i građana koji su pružali usluge Europskoj komisiji i koji su se žalili da uopće nisu plaćeni ili nisu plaćeni na vrijeme.


Ombudsmanica je stoga odlučila pokrenuti istragu na vlastitu inicijativu koja se bavi općenitijim problemom za koji se čini da postoji. Treba dodati da je Ombudsman iskoristio i mogućnost pokretanja istrage na vlastitu inicijativu u slučajevima u kojima je došlo do nepravilnosti u postupanju, ali podnositelj pritužbe nije imao *aktivnu procesnu legitimaciju jer* nije bio građanin EU-a ili nije živio u EU-u.

Ostale mogućnosti utjecaja na administraciju
--------------------------------------------


<br />


Naposljetku, ne treba zaboraviti da Ombudsman raspolaže drugim sredstvima kako bi pokušao utjecati na način na koji se uprava ponaša. Na primjer, godišnje izvješće pruža Ombudsmanu priliku da iznese općenitije komentare koji, kako se očekuje, ne prolaze nezapaženo u upravi.


Europski ombudsman može upravi *dati i pozitivne smjernice* o tome što smatra dobrom upravom. Ombudsman je 1999. dovršio istragu na vlastitu inicijativu koja ga je navela da institucijama i tijelima EU-a predloži detaljan Kodeks dobrog administrativnog postupanja. Niz tih tijela sada je donio ovaj Kodeks ili kodekse koji se temelje na prijedlogu Ombudsmana.


Kako je prethodno navedeno, Europski ombudsman podnio je predmet Europskom parlamentu u tematskom izvješću u kojem je predložio donošenje zakona o dobroj upravi za EU. Europski parlament još uvijek razmatra to pitanje.

Zaključak
---------


<br />


Zaključno, može se stoga tvrditi da Europski ombudsman raspolaže dostatnim alatima za obavljanje svoje zadaće. Naravno, na drugima je da procijene je li Europski ombudsman bio uspješan u svojem radu. Međutim, može se istaknuti da je Europski parlament, kojemu Europski ombudsman mora podnijeti svoje godišnje izvješće, do sada stalno pohvaljivao Europskom ombudsmanu njegova postignuća. Čini se da činjenica da se broj pritužbi stalno povećava - s oko 500 tijekom prve pune godine na oko 1500 prošle godine - pokazuje da su i europski građani uvjereni da im Europski ombudsman može pomoći.


Treba dodati da i dalje postoji znatan broj pritužbi koje nisu obuhvaćene mandatom Europskog ombudsmana, primjerice zato što su usmjerene na tijela koja nisu institucije ili tijela EU-a. Europski ombudsman daje sve od sebe kako bi pomogao podnositeljima pritužbi čak i u takvim slučajevima. Stoga redovito pruža informacije o tome gdje bi se podnositelj pritužbe mogao obratiti kako bi pronašao pomoć ili sam prenosi pritužbu instituciji (npr. nacionalnom ombudsmanu) koja je može riješiti.


Zaključno, važno je navesti da su aktivnosti Europskog ombudsmana dostupne na njegovim internetskim stranicama koje se stalno ažuriraju (http://www.ombudsman.europa.eu).

*** ** * ** ***

[(1)](#Footnote1){#(1)} Odluka Europskog parlamenta 94/262 od 9. ožujka 1994. o uredbama i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana, SL 1994., L 113, str. 15.

[(2)](#Footnote2){#(2)} Preostala tri predmeta rezultirala su tematskim izvješćem Europskom parlamentu.