Predmet se odnosio na zahtjev za javni pristup dokumentima povezanima s troškovima sveučilišta u kontekstu projekta koji financira EU. Podnositelj pritužbe podnio je svoj zahtjev Europskoj komisiji u srpnju 2025.

Komisija je prvi put odgovorila u rujnu 2025. Utvrdila je da je deset dokumenata obuhvaćeno područjem primjene zahtjeva za pristup, kojem je odbila dati javni pristup u cijelosti. Time je Komisija tvrdila da bi otkrivanje moglo ugroziti komercijalne interese dotičnog sveučilišta.

Podnositelj pritužbe osporio je odluku Komisije podnošenjem „potvrdnog zahtjeva” u rujnu 2025. Ako Komisija nije dala izričit odgovor, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu u listopadu 2025.

Ombudsmanica je pokrenula istragu o implicitnom odbijanju Komisije da odobri javni pristup i, kao prvi korak, zatražila od Komisije da što prije donese izričit odgovor na ponovni zahtjev podnositelja pritužbe. U nedostatku odgovora u zadanom roku, istražni tim Ombudsmana pregledao je predmetne dokumente, zajedno s dokumentacijom o savjetovanju s dotičnim sveučilištem.

Komisija je podnositelju pritužbe odgovorila u svibnju 2026. i odobrila širok djelomičan pristup spornim dokumentima. Podnositelj pritužbe u svojim primjedbama na potvrdnu odluku Komisije nije osporio preostale redigacije. Ombudsmanica je stoga smatrala da je pritužba na Komisijino prešutno odbijanje pristupa riješena pristupom koji je sada odobren. Međutim, Ombudsmanica je izrazila žaljenje zbog kašnjenja Komisije u obradi zahtjeva za pristup podnositelja pritužbe, koje je trajalo i nakon što je pokrenula istragu. Ombudsmanica i dalje pomno prati pitanje kašnjenja na temelju pritužbi koje su joj podnesene.

Predmet se odnosio na odluku Europske izvršne agencije za istraživanje (REA) da ne dodijeli „pečat izvrsnosti” prijedlogu za financiranje sredstvima EU-a u okviru poziva na podnošenje prijedloga za 2023. za postdoktorsku stipendiju Marie Sklodowska-Curie (MSCA-PF), koja je dio programa EU-a Obzor Europa. REA je odbila dodijeliti pečat izvrsnosti prijedlogu jer je tužitelj imao sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini.

Ombudsmanica je utvrdila da je REA pružila razumno objašnjenje za svoju odluku i djelovala u skladu s primjenjivim pravilima. Kao takva, zaključila je istragu s nalazom da nema nepravilnosti u postupanju. Međutim, dala je prijedlog za poboljšanje REA-i da podnositelju pritužbe i drugim podnositeljima zahtjeva sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini koji se nalaze u istoj situaciji dostavi objašnjenje i/ili javnu izjavu u kojoj se pojašnjava posebna situacija podnositelja zahtjeva sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini u pozivima na podnošenje prijedloga u okviru MSCA-PF-a za 2023., posebno u pogledu pečata izvrsnosti.

Predmet se odnosio na način na koji je Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) pratila nalaze istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o subjektu koji je sudjelovao u dvama projektima koje je financirao EU u okviru programa Obzor 2020.

Na temelju OLAF-ovih nalaza o nepravilnostima HaDEA je podnositelja pritužbe obavijestila o svojoj namjeri da prekine sudjelovanje u projektima, nadoknadi troškove koji se smatraju neprihvatljivima i registrira ih u sustavu Europske komisije za rano otkrivanje i isključenje (EDES), bazi podataka „nepouzdanih” osoba i subjekata koji su podnijeli zahtjev za sredstva EU-a ili su preuzeli pravne obveze s tijelima EU-a. Među ostalim, podnositelj pritužbe tvrdio je da mu HaDEA nije dala priliku da izrazi svoja stajališta prije nego što ga je registrirala u EDES-u.

Ombudsmanica je utvrdila da odluka o registraciji podnositelja pritužbe u EDES-u nije nužno utjecala na njegovu pravnu situaciju i da je u praksi podnositelju pritužbe pružena prilika da iznese svoja stajališta. Ombudsmanica je zaključila istragu sa zaključkom da nije bilo nepravilnosti u postupanju.

Ombudsmanica je ipak predložila poboljšanje da HaDEA, kada obavijesti subjekt o nalazima protiv njega, obavijesti dotični subjekt i o tome mogu li takvi nalazi dovesti do njegove registracije u EDES-u.

Predmet se odnosio na način na koji je Europska komisija postupila sa zahtjevom za preispitivanje odluke o odbijanju prijedloga za financiranje istraživanja u okviru programa Obzor Europa. Konkretno, podnositelj pritužbe izrazio je zabrinutost zbog toga što je Komisija odredila ograničenje karaktera za opis zahtjeva za reviziju i nije prihvatila dokumente dostavljene izvan namjenskog internetskog obrasca.

Ombudsmanica je utvrdila da je bilo razumno da Komisija odredi ograničenja karaktera. U kontekstu istrage Komisija je pristala i povećati ograničenje karaktera i uskladiti ga s drugim sličnim postupcima.

Ombudsmanica je zaključila istragu sa zaključkom da nije bilo nepravilnosti u postupanju.  

Predmet se odnosio na zahtjev za javni pristup trima dokumentima, odnosno periodičnom izvješću i dvama rezultatima, povezanima s projektom financiranim sredstvima EU-a koji se odnosio na studiju o riziku od raka mozga zbog izloženosti radiofrekvencijskim poljima u djetinjstvu i adolescenciji. Komisija je omogućila širok djelomičan pristup periodičnom izvješću, ali nije imala pristup dvama rezultatima pozivajući se na zaštitu osobnih podataka i komercijalnih interesa. Nezadovoljni odobrenim pristupom i znatnim kašnjenjem u primanju konačnog odgovora, podnositelj pritužbe obratio se Ombudsmanu.

Istražni tim Ombudsmana pregledao je tri predmetna dokumenta. Kad je riječ o periodičnom izvješću, ombudsmanica je smatrala da je Komisija mogla dati širi pristup jer su neke informacije već bile javno dostupne. Kad je riječ o dvama rezultatima, ombudsmanica je utvrdila da Komisija nije na odgovarajući način objasnila kako bi otkrivanje dokumenata ugrozilo komercijalne interese strana uključenih u projekt.

Ombudsmanica je svoje preliminarne nalaze podijelila s Komisijom.

U odgovoru Ombudsmanu Komisija je odobrila širok pristup dokumentima. Zadržao je samo redigiranje određenih osobnih podataka te robnih marki i modela mobilnih telefona korištenih u studiji, tvrdeći da bi njihovo otkrivanje naštetilo komercijalnim interesima proizvođača.

Ombudsmanica je pozdravila pozitivan odgovor Komisije i širok pristup koji joj je odobren. Smatrala je da su redigiranja osobnih podataka razumna, ali je napomenula da je Komisija mogla bolje objasniti ograničena redigiranja kako bi zaštitila komercijalne interese. Kad je riječ o znatnom kašnjenju Komisije u rješavanju zahtjeva za javni pristup, to je bilo žalosno i predstavljalo je nepravilnosti u postupanju.