Imate li pritužbu protiv institucije ili tijela EU-a?

Pretraživanje istraga

Slučaj
Raspon datuma
Ključne riječi
Ili pokušajte sa starim ključnim riječima (prije 2016.)

Prikazuju se 1 - 20 od 37 rezultata

Decision on the European Maritime Safety Agency’s (EMSA) refusal to provide full public access to statistics concerning maritime pollution (case 129/2022/OAM)

Četvrtak | 06 listopada 2022

The case concerned a public access to documents request concerning certain information obtained though the CleanSeaNet service, a tool operated by the European Maritime Safety Agency (EMSA) to monitor maritime pollution. The complainant, an investigative journalism platform, was interested in the results of verifications of possible oil spills on the sea surface, in particular the data for the year 2019. EMSA argued that the originators of the data, the national authorities of the coastal states, opposed its release. 

The Ombudsman found that under the EU legislation on public access to documents such an objection could not in itself justify refusing access. The Ombudsman noted that EMSA has published similar data in the past and also pointed out that the requested data constituted environmental information which should benefit from greater transparency.

The Ombudsman therefore proposed that EMSA reassess the request with a view to granting public access. EMSA accepted the solution proposal and has now published on its website extensive information on CleanSeaNet detections of possible oil spills and verification results for the whole period between 2015 and 2021.The Ombudsman welcomes EMSA’s positive response to her solution proposal and closed the case.

Odluka o odbijanju Europske komisije da omogući javni pristup dokumentima o reviziji ribolova pelagijskih vrsta i tune u Irskoj (predmet 757/2022/MIG)

Petak | 16 rujna 2022

Predmet se odnosio na odbijanje Europske komisije da podnositelju pritužbe omogući javni pristup dokumentima o Komisijinoj reviziji i administrativnoj istrazi irskih nadležnih tijela, što je Komisiju potaklo da opozove irski plan kontrole za vaganje ribarskih proizvoda. Komisija je tvrdila da je daljnje postupanje nakon revizije još bilo u tijeku i da bi otkrivanje dokumenata ugrozilo zaštitu svrhe inspekcija, istraga i revizija.

Ombudsman je utvrdio da irska nadležna tijela još nisu provela preporuke Komisije i stoga još nisu otklonila utvrđene nedostatke. To znači da je daljnje postupanje nakon revizije još u tijeku. S obzirom na to da bi Komisija mogla pokrenuti postupke zbog povrede protiv Irske ako se ti nedostatci ne riješe u dovoljnoj mjeri, Ombudsman je smatrao razumnim da se Komisija osloni na opću pretpostavku neotkrivanja dokumenata. Ombudsman je također utvrdio da se na osnovu argumenata podnositelja pritužbe ne može utvrditi postojanje prevladavajućeg javnog interesa za otkrivanje dokumenata.

Na temelju toga Ombudsman je ustvrdio da je Komisijino odbijanje javnog pristupa spornim dokumentima opravdano te je zaključio svoju istragu kojom je utvrđeno da nije bilo nepravilnosti u postupanju.

Decision on the European Commission’s failure to take a final decision on a request for public access to documents concerning an audit on an external fleet (case 5/2022/DL)

Četvrtak | 21 travnja 2022

The case concerned the European Commission’s failure to reply in time to a request for public access to documents concerning an audit on an external Italian fleet.

The Ombudsman found that the Commission had failed to respect the deadlines set in the EU legislation on public access to documents. She considered that the Commission’s performance in this case fell short of meeting the standards of a modern, citizen-friendly and transparent administration. However, since the Commission adopted a final decision in the course of the inquiry and as the Ombudsman is now examining, from a systemic perspective, the time taken by the Commission to deal with requests for public access to documents, she considered that no further inquiries were justified. She thus closed the inquiry.

Odluka u predmetu 640/2019/TE o transparentnosti postupka donošenja odluka Vijeća EU-a na temelju kojeg se donose godišnje uredbe o određivanju ribolovnih kvota

Srijeda | 29 travnja 2020

Pritužba se odnosila na transparentnost postupka donošenja odluka u Vijeću EU-a na temelju kojeg su donesene godišnje uredbe o određivanju ukupnog dopuštenog ulova (TAC) određenih ribljih stokova u sjeveroistočnom Atlantiku za 2017., 2018. i 2019. Pritužbu je podnijela organizacija koja se bavi pravom okoliša ClientEarth.

Podnositelj pritužbe smatrao je da Vijeće 1. nije zabilježilo stajališta država članica izražena u okviru pripremnih tijela Vijeća sastavljenih od nacionalnih državnih službenika i veleposlanika te na sastancima Vijeća ministara; 2. nije osiguralo pravodoban pristup dokumentima zakonodavne prirode na vlastitu inicijativu ni na zahtjev; te 3. vodi registar dokumenata koji je nepotpun i kompliciran za upotrebu.

Stajalište Ombudsmanice jest da se predmetni dokumenti smatraju „dokumentima zakonodavne prirode” kako su definirani u pravilima EU-a o javnom pristupu dokumentima. Osim toga, dokumenti sadržavaju „informacije o okolišu” u smislu Uredbe o Aarhuškoj konvenciji. Trebao bi se osigurati obuhvatniji i pravodobniji pristup takvim dokumentima. Ombudsmanica je utvrdila i da Vijeće nije dokazalo da bi objava dokumenata ozbiljno utjecala na postupak donošenja odluka, produljila ga ili učinila složenijim.

Ombudsmanica je stoga preporučila da Vijeće proaktivno stavi na raspolaganje dostupne dokumente povezane s donošenjem uredbe o ukupnom dopuštenom ulovu u trenutku njihova slanja državama članicama ili što prije je moguće nakon toga.

Vijeće je odlučilo da neće postupiti u skladu s preporukom Ombudsmanice, što je razočaravajuće. Osim toga, takva odluka pokazuje da Vijeće možda ne shvaća dovoljno koliko je demokracija povezana s transparentnim donošenjem odluka koje se odnose na pitanja sa znatnim učinkom na širu javnost. To je još važnije kad se postupak odlučivanja odnosi na zaštitu okoliša.

Čini se da Vijeće smatra da je potrebno žrtvovati jedan od ključnih standarda demokracije, zakonodavnu transparentnost, za ono što smatra općim dobrom, odnosno za postizanje konsenzusa o određenom političkom pitanju.

Ombudsmanica potvrđuje svoj zaključak da je riječ o nepravilnosti u postupanju te ponavlja svoju preporuku.