Načelnik Odjela Glavno
tajništvo
SG.A.3 – Transparentnost i praksa; Etika
Europska komisija

Poštovana gospođo X,

Ombudsmanica je 2. prosinca 2025. od pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske zaprimila upit o zdravstvenom osiguranju za građane i osobe sa stalnim boravištem u Hrvatskoj koji studiraju u drugim državama članicama EU-a.  

Hrvatska pučka pravobraniteljica zaprimila je pritužbe studenata i obitelji studenata koji studiraju u inozemstvu u vezi s gubitkom hrvatskog zdravstvenog osiguranja. U biti, čini se da je svaki građanin ili osoba sa stalnim boravištem koja napušta Hrvatsku dulje od godinu dana (i s manje od tri mjeseca godišnje prisutnosti) dužan prijaviti privremeni dopust iz Hrvatske. To je slučaj s mnogim studentima koji studiraju u drugoj državi članici EU-a. Međutim, od 2023. registracija takvog privremenog dopusta automatski dovodi do gubitka hrvatskog zdravstvenog osiguranja, i to neovisno o osobnim okolnostima.[1]

Za osobe koje studiraju u drugoj državi članici gubitak hrvatskog zdravstvenog osiguranja znači da ne mogu koristiti europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO) izdanu u Hrvatskoj u inozemstvu, čime moraju pokriti svoje zdravstveno osiguranje u državi u kojoj studiraju. Čini se da to stvara ozbiljne administrativne i financijske prepreke za studente. Istodobno, hrvatski državljani i osobe sa stalnim boravištem koji studiraju u Hrvatskoj i dalje ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna.

Hrvatska pučka pravobraniteljica postavila je to pitanje nacionalnim tijelima. Prema mišljenju njezina Ureda i stručnjaka s kojima se savjetovala, situacija bi mogla biti u suprotnosti s pravom na slobodno kretanje, uredbama o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti [2] i sudskom praksom Suda EU-a.

Na temelju ovog upita i naknadnih razmjena s hrvatskom pučkom pravobraniteljicom, molimo Komisiju da odgovori na sljedeća pitanja:

A. Može li Komisija otkloniti zabrinutost i pravna razmatranja iznesena u upitu (i priloženom pravnom mišljenju) koji je poslala hrvatska pučka pravobraniteljica?

U odgovoru na upit Komisija bi mogla razmotriti i sljedeće aspekte:

B. U kojim okolnostima i pod kojim uvjetima država članica može promijeniti svoja pravila o boravku, uključujući privremeni dopust, u smislu Direktive 2004/38/EZ i uredbi 883/2004 i 987/2009?

C. Jesu li države članice dužne osigurati uzimanje u obzir jednog ili više indikativnih čimbenika iz članka 11. Uredbe 987/2009 prije određivanja boravišta jednog od svojih državljana ili osoba s pravom na stalni boravak na svojem državnom području?

D. Može li izmjena hrvatskog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uvedena 2023. predstavljati ograničenje prava na slobodno kretanje stavljanjem nekih studenata u nepovoljan položaj samo zato što su ostvarili svoje pravo na slobodno kretanje, u skladu sa sudskom praksom sudova EU-a?

Željeli bismo da Komisija na taj upit i prethodna pitanja odgovori do 13. veljače 2026., ako je moguće, kako bismo odgovor proslijedili hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici.

Primjerak ovog dopisa i odgovora Komisije bit će dostupni na internetskim stranicama Europskog ombudsmana.

Tvoje iskreno,

Rosita Hickey
voditeljica istraga

Strasbourg, 12. siječnja 2026.

[1] Kao što je stalni boravak u Hrvatskoj ili neovisno o razlozima zbog kojih je osoba privremeno napustila zemlju (npr. studij, rad, liječenje itd.).

[2] Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32004R0883 ; i Uredba 987/2009 o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004, dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2009/987/oj/eng