Datum: srijeda, 29. svibnja 2024.

Aranžmani na daljinu

Webex sastanak

Prisutni

Europska komisija

GU GROW

Načelnik odjela GROW.DDG2.F.1 – REACH

Službenik za pravna pitanja i politiku – Kemikalije GROW.DDG2.F.1 – REACH

Pravni službenik – Kemikalije GROW.DDG2.F.1 – REACH

Viši stručnjak GROW.DDG2.F.1 - REACH

Voditelj sektora - Međuinstitucionalni odnosi GROW.D.4.001 - Međuinstitucionalni odnosi

GU ENVI

Zamjenik načelnika odjela – Chemicals ENV.B.2 – Safe & Sustainable Chemicals

Službenik/Službenica za politiku – Kemikalije, posebno REACH – ENV.B.2 – Safe & Održive kemikalije

Pravni službenik – Kemikalije, posebno REACH, i Uporaba životinja u znanstvene svrhe – ENV.B.2 – Sigurna ambalaža; Održive kemikalije

SG

Viši stručnjak – koordinator za međuinstitucijske odnose – odnosi s Europskim ombudsmanom – SG.DSG1.C.2 – Etika, dobra uprava i praksa; odnosi s Europskim ombudsmanom

Europski ombudsman

Jennifer King - pravna stručnjakinja

Tanja Ehnert - koordinatorica za upite

Michał Krajewski – službenik za upite

Anežka Hlinovská - upiti pripravnik

Svrha sastanka

Svrha sastanka bila je da istražni tim Ombudsmana raspravlja o preliminarnim nalazima istrage. Istražni tim utvrdio je tri široka pitanja i niz konkretnih pitanja o kojima je zatražio dodatna pojašnjenja.

Uvod i postupovne informacije

Istražni tim Ombudsmana predstavio se, zahvalio predstavnicima Komisije na sastanku s njima i iznio svrhu sastanka. U njima je iznesen pravni okvir koji se primjenjuje na sastanke koje održava Europski ombudsman, a posebno da Europski ombudsman bez prethodne suglasnosti Komisije ne otkriva nikakve informacije za koje je Komisija utvrdila da su povjerljive, posebno bilo kojoj osobi izvan Ureda Europskog ombudsmana.^[1]

Istražni tim objasnio je da će sastaviti nacrt izvješća o sastanku koji će se poslati Komisiji kako bi se osiguralo da je sadržaj činjenično točan i potpun. Izvješće sa sastanka zatim će biti dovršeno i uključeno u predmet. Povjerljive informacije ne bi bile uključene u izvješće niti bi na drugi način bile objavljene ili pružene bilo kojoj trećoj strani.

Razmijenjene informacije

je li Komisija uspostavila administrativne aranžmane za brzu izradu prijedloga na temelju stručnih savjeta koje je dobila od Europske agencije za kemikalije

Istražni tim Ombudsmana pojasnio je da su pitanja prvenstveno usmjerena na pojedinačna odobrenja jer je shvatio da su to najbrojniji spisi koji utječu na učinkovitost cijelog sustava donošenja odluka u skladu s Uredbom REACH [2].

Nadalje je napomenula da se nakon uvida u spise čini da Komisija ne odstupa od mišljenja odbora Europske agencije za kemikalije (ECHA) – Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC) i Odbora za procjenu rizika (RAC) – o tome jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja u skladu s Uredbom REACH. Umjesto toga, Komisija sažima mišljenja ECHA-inih odbora i općenito se slaže s njima. Istražni tim uputio je na jedan od pisanih odgovora koje je Komisija dostavila u kontekstu ove istrage, odnosno na to da su mišljenja ECHA-e „zamišljena tako da Komisiji pružaju svu potrebnu tehničku i znanstvenu potporu za donošenje odluka, stoga obično nije potrebno dostaviti dodatne informacije”. Stoga je istražni tim pitao zašto Komisija ne može poštovati rok od tri mjeseca, kako je utvrđen u Uredbi REACH, kako bi Odboru REACH predstavila nacrt odluke o autorizaciji. Osim toga, istražni tim pitao je koje su mjere uvedene kako bi se Komisiji omogućilo da ispuni propisani rok od tri mjeseca.

Predstavnici Komisije izjavili su da je Komisija 2018. uspostavila posebne radne aranžmane kojima se definira tijek rada i uključuju relevantni rokovi za svaki korak u postupku. Ti su rokovi osmišljeni kako bi se poštovao rok od tri mjeseca koji je Uredbom REACH određen Komisiji za podnošenje nacrta odluke Odboru REACH.

Međutim, kad je riječ o prijedlozima za obradu ograničenja za opasne kemijske tvari, ti su se rokovi pokazali nerealnima s obzirom na sve veću složenost prijedloga.[3] Pojavili su se prijedlozi za ograničenja koja obuhvaćaju širok raspon tvari.[4] Bilo je i prijedloga koji uključuju nove vrste regulatornih obveza, kao što su zahtjevi u pogledu osposobljavanja [5] i prijedlozi za ograničenja širokog raspona uporaba tvari [6]. Takvi složeni predmeti zahtijevaju temeljitije analize i rasprave. Osim toga, dionici u nekim slučajevima izražavaju zabrinutost na temelju novih informacija koje odbori ECHA-e nisu uzeli u obzir u mišljenjima podnesenima Komisiji. U takvim je situacijama potrebna daljnja rasprava unutar službi Komisije i među njima. Nadalje, nije bilo moguće ubrzati postupak dobivanja službenih sporazuma za pokretanje savjetovanja među službama o nacrtima akata koje su pripremili Glavna uprava Komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) i Glavna uprava za okoliš (GU ENV). Postupak dobivanja službenih sporazuma za pokretanje savjetovanja među službama obično traje od četiri do šest tjedana. Naposljetku, osoblje Komisije odgovorno za dosjee o ograničenjima nedavno je bilo u velikoj mjeri uključeno u reviziju Uredbe REACH. Međutim, tom bi se revizijom trebalo omogućiti rješavanje nekih materijalnih i postupovnih pitanja na koja se naišlo u obradi dosjea o ograničenjima.

Nadalje, predstavnici Komisije napomenuli su da su, kad je riječ o dosjeima o ograničenjima, neki rokovi utvrđeni Uredbom REACH možda bili izvedivi u trenutku donošenja te uredbe, ali s obzirom na trenutačne unutarnje postupke oni više nisu izvedivi. Složenost predmeta i učinak ograničenja na dionike postali su mnogo veći nego prije. Osim toga, ograničenja često imaju političku dimenziju, a Kolegij povjerenika mora se dogovoriti o primijenjenom pristupu, koji može potrajati.

Kad je riječ o pojedinačnim odobrenjima za uporabu kemijskih tvari „vrlo zabrinjavajućih svojstava”[7], radni dogovori pokazali su se učinkovitima za većinu nekontroverznih predmeta. Pomogle su u strukturiranju i racionalizaciji postupka izrade nacrta i razmjena između GU-a GROW, GU-a ENV i drugih službi Komisije, posebno Pravne službe, kao i s državama članicama. Omogućili su postizanje dogovora o nacrtima odluka u svim predmetima osim jednog, u kojima su postojala iznimna unutarnja neslaganja i različita stajališta. Međutim, nisu ubrzali postupak dobivanja službenih sporazuma za pokretanje savjetovanja među službama, koje još traje od četiri do šest tjedana, kao u slučaju ograničenja. Isto tako, u slučaju autorizacija, rok od tri mjeseca za izradu odluke na temelju mišljenja ECHA-e, kako je utvrđeno u Uredbi REACH, nije primjeren i trebalo bi ga znatno produljiti [8].

Nadalje, predstavnici Komisije objasnili su da je nekoliko čimbenika uzrokovalo kašnjenja u sastavljanju odluka o odobrenju.

Kao prvo, Komisija je čekala važne presude Suda u dvama predmetima.[9] Nakon toga, strože tumačenje Uredbe REACH od strane Suda zahtijevalo je opsežne rasprave među službama Komisije. Svi predmeti koji su bili u tijeku morali su biti stavljeni na čekanje dok se ne postigne zajedničko razumijevanje presuda među službama Komisije i članovima Odbora REACH. Osim toga, u brojnim je slučajevima bilo potrebno obratiti se poduzećima koja su podnijela zahtjev za odobrenje za dobivanje dodatnih informacija. Te su informacije zatim prvo trebali ocijeniti odbori ECHA-e prije nego što ih je Komisija mogla uzeti u obzir u svojim odlukama.

Drugo, kao posljedični učinak nedavne sudske prakse Suda, kojom je predviđeno strože tumačenje uvjeta za autorizaciju u skladu s Uredbom REACH za zahtjeve koje podnose subjekti u lancu opskrbe, Komisija je od 2022. zaprimila povećani broj zahtjeva subjekata u lancu opskrbe za uporabu tvari kroma (VI.) (više od 130 zaprimljenih zahtjeva i očekuje se više zahtjeva). To je trenutačno najozbiljniji izazov za postupak odobravanja, kako za Komisiju tako i za ECHA-u.

Kao treće, Europski parlament donio je četiri rezolucije u kojima je uložio prigovor na nacrte odobrenja, što je dovelo do daljnjih rasprava među službama Komisije i članovima Odbora REACH. Te su rasprave usporile postupak jer su postojali i drugi predmeti slični onima kojima se bavio Parlament. O tim drugim dosjeima također je trebalo raspraviti.

Treće, od 2019. ECHA i Komisija neočekivano su zaprimile velike serije zahtjeva za autorizaciju za uporabe OPE-a [10] i NPE-a [11] (oko 80 ili 90 zahtjeva), što je premašilo kapacitet ECHA-e i Komisije. Te su aplikacije uzrokovale znatna kašnjenja.

Komisija je pokušala proaktivno riješiti velik broj zahtjeva koji se odnose na krom(VI). Zadužila je ECHA-u da pokrene postupak uvođenja ograničenja kako bi se obuhvatile relevantne tvari i kako bi se s tim tvarima moglo postupati u okviru jednog ograničenja (s mogućim odstupanjima), a ne u okviru višestrukih odobrenja.[12] Tim bi se pristupom riješio izazov s kojim se Komisija suočava na strukturiran način.

Predstavnici Komisije spomenuli su i da se u kontekstu revizije Uredbe REACH vodi interna rasprava o tome koji bi vremenski okvir bio realističan za Komisiju za izradu i obradu odluka o ograničenjima ili autorizacijama.

Kad je riječ o tome pružaju li odbori ECHA-e Komisiji sve potrebne elemente za njezino donošenje odluka, predstavnici Komisije potvrdili su da se odluka Komisije temelji na mišljenjima odbora ECHA-e. Međutim, ta mišljenja sadržavaju znanstvene i tehničke procjene, dok Komisija treba zauzeti šire stajalište, uključujući pravne i političke aspekte. Komisija treba donijeti zaključak o tome jesu li ispunjeni pravni uvjeti za izdavanje odobrenja i, ako odluči izdati odobrenja,[13] mora odlučiti i o trajanju razdoblja preispitivanja te o uvjetima i mehanizmima praćenja. Komisija u svojim odlukama o autorizaciji ne iznosi samo mišljenja ECHA-e „ copy-paste”. Naprotiv, Komisija mora razraditi svoje rasuđivanje i provjeriti dosljednost, pouzdanost i potpunost rasuđivanja iznesenog u mišljenjima ECHA-inih odbora. Za te je zadatke potrebno vrijeme ekonomista, odvjetnika i tehničkih stručnjaka. Sva odstupanja od onoga što su preporučili odbori ECHA-e moraju se detaljno objasniti u uvodnim izjavama odluka Komisije. Komisija često mora „prilagoditi” ili prilagoditi relevantne preporuke ECHA-inih odbora. Ključno je da Komisija mora osigurati da odluka bude pravno utemeljena jer se može pobijati pred Sudom. Predstavnici Komisije istaknuli su da je isključiva odgovornost Komisije odlučiti jesu li ispunjeni uvjeti za odobrenje.

Komisija također mora osigurati jednako postupanje prema podnositeljima zahtjeva, koji često podnose slične zahtjeve. Zbog toga je potreban dosljedan pristup u svim aplikacijama. Problem ili promjena u jednoj datoteci zahtijeva provjeru tog problema u drugim datotekama.[14] Stoga je potrebno pronaći zajedničko rješenje tih problema kako bi bili dosljedni.

Istražni tim Ombudsmana postavio je pitanje o primjerima slučajeva u kojima su odbori ECHA-e već dali znatan doprinos, ali to je još uvijek zahtijevalo daljnju razradu Komisije.

Predstavnici Komisije objasnili su da je jedno od pitanja o kojima se najviše raspravlja u Odboru za REACH (posebno za slučajeve kroma (VI)) analiza alternativa, posebno razina granularnosti potrebna za definiranje uporabe i odgovarajuća analiza alternativa.

Osim toga, od podnositelja zahtjeva ponekad su zatražene nove neobvezne informacije, npr. podaci o smanjenju količine tvari koja se upotrebljava tijekom vremena, što zahtijeva dodatan rad Komisije.

Predstavnici Komisije spomenuli su i da je trajanje razdoblja preispitivanja još jedna točka koja uzrokuje dugotrajne rasprave. U zakonodavstvu ne postoje kriteriji za određivanje razdoblja preispitivanja. Člankom 60. stavkom 4. zahtijeva se da se trajanje razdoblja preispitivanja određuje na pojedinačnoj osnovi uzimajući u obzir sve relevantne informacije, uključujući elemente navedene u članku 60. stavku 4. točkama od (a) do (d), prema potrebi. Komisija utvrđuje razdoblje preispitivanja uzimajući u obzir različite elemente uzimajući u obzir mišljenja RAC-a i SEAC-a, primjerice je li u EU-u dostupna prikladna alternativa i koja je stvarna razina rizika. Zbog čestih neslaganja među državama članicama te su rasprave bile vrlo zahtjevne.

Istražni tim Ombudsmana uputio je na presudu u predmetu T-837/16 Švedska protiv Komisije, u kojoj je Opći sud utvrdio da, ako Komisija odluči odstupiti od ECHA-ina mišljenja ili ga zamijeniti, mora dostaviti obrazloženje „znanstvene razine koja je barem razmjerna onoj iz predmetnog mišljenja”.[15] Budući da se odluke Komisije odnose samo na ECHA-ine procjene, istražni tim pitao je jesu li se neka druga mišljenja ikad uzela u obzir. Istražni tim također je pitao jesu li kašnjenja posljedica neslaganja između vodećih GU-a GROW i GU-a ENV.

Predstavnici Komisije potvrdili su da su glavna osnova za Komisijinu procjenu znanstvena mišljenja ECHA-e. Međutim, mogu se uzeti u obzir i drugi elementi političke ili pravne prirode, a Komisija odlučuje jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja. Nadalje, odluka Komisije ne odnosi se samo na to jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja. Komisija odlučuje o svakom elementu odluke o odobrenju, koji uključuje razdoblje preispitivanja te moguće uvjete i mehanizme praćenja. Iako se u savjetovanjima među službama provodi savjetovanje s nizom službi, rasprave se uglavnom odvijaju između dviju vodećih GU-a GROW i GU-a ENV, ali i s Pravnom službom te, u nekim slučajevima, s drugim relevantnim službama. U svakom slučaju, iznimno je da bi donošenje odluka trajalo nekoliko godina. Ti su slučajevi često povezani s osobitošću i osjetljivošću predmeta.

Predstavnici Komisije dodatno su pojasnili da se, posebno za slučajeve autorizacije, u određenim zahtjevima za dobivanje kvalificirane većine u Odboru REACH pokazalo vrlo teškim.[16] Zbog toga je potrebno dodatno vrijeme prije predstavljanja nacrta teksta na sljedećem sastanku Odbora REACH, uzimajući u obzir i da znatne izmjene nacrta zahtijevaju novo savjetovanje među službama ili barem novo neformalno savjetovanje s Pravnom službom. Osim toga, u skladu s poslovnikom Odbora REACH nacrti odluka moraju biti dostupni najmanje 20 dana prije sastanka kako bi se moglo organizirati glasovanje.

Istražni tim Europskog ombudsmana pitao je dijeli li Komisija preliminarne nacrte odluka s državama članicama prije njihova podnošenja Odboru za REACH.

Predstavnici Komisije objasnili su postupak za dokumentaciju o autorizaciji. Čim nacrti budu spremni nakon savjetovanja među službama, razmjenjuju se s državama članicama najkasnije 20 dana prije sastanka. Ako su nacrti spremni mnogo prije tog roka, na primjer dva mjeseca prije sastanka, Komisija dijeli dokumente za „prethodno” razdoblje za pisane primjedbe kako bi se prikupile rane smjernice država članica.

Predstavnici Komisije objasnili su da njezina praksa nije uvijek bila ista. Prije 2021. s državama članicama raspravljalo bi se o nekim preliminarnim nacrtima prije pokretanja savjetovanja među službama (koja bi danas bila neupravljiva zbog broja predmeta, promjena i primjedbi).

Komisija je navela i druge primjere teških rasprava nakon presude Švedska/Komisija [17]. Iako se prije presude smatralo da je alternativa prikladna ako pruža istu razinu kvalitete i uspješnosti, Sud je smatrao da se moraju razmotriti i rješenja s lošijim rezultatima. Stoga je sada potrebno utvrditi koliko je „gore” prihvatljivo i to može pridonijeti kašnjenjima u donošenju odluka.[18]

Istražni tim Ombudsmana pitao je pokušava li Komisija riješiti slična pitanja s Odborom REACH u ranoj fazi donošenja odluka.

Predstavnici Komisije izjavili su da povremeno održavaju rana savjetovanja o zahtjevnim predmetima. Međutim, objasnila je da se Komisija trenutačno uglavnom bavi primjenama na kraju proizvodnog lanca za jednokratnu uporabu, a ne širokim primjenama na početku proizvodnog lanca kao što je to bio slučaj u prošlosti. Stoga je trenutačna praksa donošenja odluka različita jer uključuje velik broj širokih međusektorskih pitanja s obzirom na sličnosti među predmetima.

Istražni tim Ombudsmana napomenuo je da je, samo na temelju pregledanih dokumenata, teško razumjeti točne radne dogovore između dviju glavnih uprava Komisije. Stoga bi bilo korisno kad bi Komisija istražnom timu Ombudsmana mogla dostaviti dokumente u kojima se utvrđuje unutarnji postupak koji se primjenjuje u svim spisima koji se odnose na provedbu Uredbe REACH, kao što su radni aranžmani iz 2018. i standardni operativni postupak za stavljanje nacrta na raspolaganje Odboru REACH, kako bi se poboljšao tijek rada Komisije u praksi.

Je li Komisija uspostavila administrativne mehanizme za obradu zahtjeva koji sadržavaju nedostatne informacije

Istražni tim Ombudsmana pitao je postoji li poseban postupak za početnu provjeru zahtjeva kako bi se osiguralo da sadržavaju sve informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 62. Uredbe REACH i jesu li te informacije dovoljno detaljne kako bi odbori ECHA-e mogli provesti meritornu procjenu.

Predstavnici Komisije objasnili su da podnositelji zahtjeva na početku proizvodnog lanca koji su u prošlosti podnijeli vrlo široke zahtjeve nemaju detaljne informacije potrebne na temelju Uredbe REACH kako bi dokazali ispunjavanje uvjeta za davanje autorizacije za široko područje primjene takvih zahtjeva u skladu sa standardom koji su zatražili sudovi EU-a. U novijoj sudskoj praksi prihvaća se samo „zanemariva nesigurnost” u pogledu nedostatka alternativa. Kao posljedica toga, Komisija se sada uglavnom bavi mnogo užim, ali i mnogo brojnijim primjenama na kraju proizvodnog lanca, koje su uzrokovale znatne zaostatke.

Istražni tim Ombudsmana pitao je pomaže li sudska praksa Komisiji da pravodobno odbaci nedovoljno potkrijepljene zahtjeve gospodarskih subjekata u lancu opskrbe.

Predstavnici Komisije pojasnili su da to ovisi o svakom pojedinačnom zahtjevu. U nekoliko slučajeva nedavna sudska praksa dovela je do brzog odbijanja, ali u mnogim drugim slučajevima, kako je prethodno navedeno, sudska praksa potaknula je opsežne rasprave i kašnjenja. Rasprave su se, na primjer, odnosile na način rješavanja pitanja razine uspješnosti, razine granularnosti u opisu uporabe itd.).

Istražni tim Ombudsmana pitao je hoće li Komisija razmotriti uvođenje „ubrzanog” postupka za odbacivanje zahtjeva koji su očito nedovoljno potkrijepljeni kako bi se smanjilo radno opterećenje Komisije i Odbora REACH.

Predstavnici Komisije izjavili su da bi za to mogla biti potrebna izmjena Uredbe REACH. U svakom slučaju, takav pristup možda neće riješiti problem jer tek u kasnijoj fazi donošenja odluke može biti očito da određene države članice smatraju zahtjeve preširokima ili neutemeljenima. Provjera sukladnosti koju provodi ECHA uključuje samo provjeru „jesu li sva polja označena”. Međutim, čak i ako je zahtjev u skladu sa svim formalnim zahtjevima, ne mora sadržavati sve informacije potrebne za pouzdanu procjenu rizika ili socioekonomsku/alternativne procjene. Stoga je isključiva odgovornost Komisije da odluči jesu li informacije koje su dostavili tužitelji dovoljne s obzirom na zahtjeve iz Uredbe REACH.

Istražni tim Ombudsmana pitao je postoje li slučajevi u kojima su se dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio u svojem zahtjevu pokazali očito nedostatnima, a zahtjev se ipak smatrao „sukladnim”, čime je tužitelju omogućena kontinuirana uporaba tijekom donošenja odluka Komisije.

Predstavnici Komisije napomenuli su da je dosad zabilježen samo jedan slučaj neusklađenosti. ECHA-ini odbori i Komisija brzo su obradili taj zahtjev jer očito nisu dostavljene tražene informacije.

Što se tiče rasprava u okviru Odbora REACH, predstavnici Komisije također su izjavili da procjena je li nesigurnost u dostavljenim znanstvenim informacijama „zanemariva” nije trivijalna. U svakom slučaju, Komisija je uvijek pozivala ECHA-u da u svojim mišljenjima bude što jasnija. Nesigurnosti se u načelu odnose na postojanje alternativa. Predstavnici Komisije potvrdili su da je, iako je prag za odbijanje odobrenja možda „prešao” s obzirom na nedavne presude, i dalje potrebna temeljita procjena.

Nadalje, napomenuli su da stroži pristup ne mora nužno olakšati postupak donošenja odluka. Naprotiv, strogi pristup koji se zahtijeva u nedavnoj sudskoj praksi doveo je do velikog broja granularnih primjena na kraju proizvodnog lanca (umjesto manje opsežnih primjena na početku proizvodnog lanca).

Istražni tim Ombudsmana pitao je je li Komisija procijenila koliko već dodijeljenih odobrenja može biti pogođeno nedostacima koje je Sud utvrdio u nedavnim presudama [19] i postoji li potreba za ponovnom procjenom tih odobrenja.

Predstavnici Komisije objasnili su da su dodijeljena odobrenja vremenski ograničena osim ako se ne podnese izvješće o preispitivanju i, u tom slučaju, podliježu preispitivanju prije njihova mogućeg produljenja. Stoga, iako je to dopušteno člankom 61. stavkom 2. Uredbe REACH, Komisija je nakon pažljive procjene smatrala da rano preispitivanje s obzirom na nedavnu sudsku praksu nije potrebno. U svakom slučaju, takva bi se procjena provela za slučajeve u kojima se podnosi izvješće o preispitivanju. Međutim, Komisija je trebala pregledati sve neriješene zahtjeve za odobrenje (više od 140). Ishod je bio da se smatralo da oko 13 predmeta nije u skladu sa strožim zahtjevima utvrđenima u nedavnim presudama sudova EU-a. Komisija će relevantnim podnositeljima zahtjeva postaviti dodatna pitanja, što će pridonijeti kašnjenjima. To će utjecati i na zahtjeve koje trenutačno obrađuje ECHA.

Istražni tim Ombudsmana postavio je pitanje o pristupu Komisije zahtjevima koji se tijekom postupka pokažu nepotpunima .[20]

Komisija je pojasnila da podnositelj zahtjeva mora dostaviti informacije relevantne za ispunjavanje tereta dokazivanja u pogledu ključnih elemenata za davanje autorizacije prije završetka ECHA-ina postupka donošenja mišljenja. Rješavanje svih nedostataka nakon dovršetka tog postupka predstavljalo bi zlouporabu postupka.

Međutim, nedavnom sudskom praksom Suda uvedeni su novi elementi. Sud nije potkrijepio Komisijino ranije tumačenje Uredbe REACH. Konkretno, Komisija u trenutku podnošenja tužbe nije zahtijevala podnošenje plana zamjene, kako ga je Sud protumačio u predmetu „vodeći kromat”. Ili Sud u predmetu „Chemservice” nije podržao razinu granularnosti analize alternativa. Zbog toga je Komisija predmetnim podnositeljima zahtjeva dala priliku da dostave informacije koje nedostaju umjesto da njihove zahtjeve odbije kao „nesukladne” sa zahtjevima Uredbe REACH (tj. nepotpune). Odbijanje takvih zahtjeva ne bi bilo pravedno. Komisija sada primjenjuje isti pristup na prethodno navedenih 13 zahtjeva za koje je nakon nedavnih presuda utvrđeno da nisu usklađeni, s obzirom na koje je potrebno prikupiti dodatne informacije o funkcionalnosti i razini učinkovitosti alternativa.

Istražni tim Ombudsmana postavio je pitanje o tome je li ocjena tih dodatnih informacija prioritetna. U tom kontekstu istražni tim uputio je na kašnjenje u procjeni planova zamjene u predmetu (u konačnici je taj zahtjev povučen mnogo godina nakon što je podnesen).

Predstavnici Komisije objasnili su da je, kao i za ostalih 13 zahtjeva, predmet na koji upućuje tim Ombudsmana bio prvi slučaj u kojem je odbor SEAC ocijenio plan zamjene. SEAC se suočio s izazovnim pitanjima, posebno u pogledu velikih zahtjeva na početku proizvodnog lanca, što je zahtijevalo daljnju raspravu i u fazi Komisije.

Istražni tim Ombudsmana pitao je ažuriraju li se smjernice ECHA-e s obzirom na nedavnu sudsku praksu.

Predstavnici Komisije odgovorili su da su, kad je riječ o planovima zamjene, relevantne smjernice ECHA-e već ažurirane, kao i predložak za prijavu i povezana pitanja i odgovore;A. U pogledu nalaza Suda u predmetu Parlament/Komisija [21] u tijeku je ažuriranje. Komisija je u kontaktu s ECHA-om kako bi osigurala da se novi stroži zahtjevi službeno uključe u ažurirane smjernice te da se na internetskim stranicama Komisije daju i pitanja i odgovori.

Kako Komisija osigurava da je donošenje odluka u području „komitologije” brzo i transparentno

Istražni tim Ombudsmana postavio je pitanje o elementima koji utječu na brzinu donošenja odluka u okviru Odbora REACH.

Predstavnici Komisije objasnili su da postoji nekoliko čimbenika. Komisija obično tri tjedna unaprijed učitava nacrt odluke o autorizaciji na raspravu u okviru Odbora za REACH kako bi državama članicama omogućila da podnesu primjedbe. Međutim, te se primjedbe često primaju u posljednjem trenutku. Budući da se rasprava u okviru Odbora REACH temelji na tim primjedbama, često je potreban drugi sastanak, posebno za bitne primjedbe, kako bi ih se u potpunosti obradilo.

Istražni tim Ombudsmana postavio je pitanje o ulozi žalbenog odbora u odlučivanju o odobrenjima u skladu s Uredbom REACH u slučajevima u kojima odbor REACH ne donese mišljenje u razumnom roku.

Predstavnici Komisije napomenuli su da odluke o autorizaciji slijede postupak ispitivanja, u skladu s kojim žalbeni odbor može imati ulogu tek nakon glasovanja u odboru REACH koje je ili negativno ili nije pozitivno ili negativno („nema mišljenja”).

Uredbom o komitologiji od predsjednika Odbora zahtijeva se da zatraži najširu moguću potporu unutar Odbora.[22] Predstavnici Komisije objasnili su da Komisija uvijek traži kvalificiranu većinu. Sve dok postoji mogućnost postizanja tog cilja, nastavit će se rasprava u okviru Odbora REACH.

Predstavnici Komisije nadalje su napomenuli da je u jednom slučaju, nakon dugih rasprava, bilo jasno da nije moguće postići kvalificiranu većinu. Iako su u tom slučaju razmatrali upućivanje predmeta žalbenom odboru, u praksi se činilo malo vjerojatnim da će žalbeni odbor doći do drukčijeg zaključka od odbora REACH. Općenito se čini malo vjerojatnim da bi žalbeni odbor mogao ubrzati postupak.

Istražni tim Ombudsmana pitao je Komisiju može li objaviti detaljnije sažetke sastanaka Odbora REACH. U tom je kontekstu uputio na sažetke Odbora SCOPAFF [23], u kojima se navodi da su određene države članice izrazile mišljenje, a da pritom nisu konkretno navele koje države članice.

Predstavnici Komisije napomenuli su da je prednost trenutačnih sažetih evidencija to što se mogu sastaviti, potvrditi i objaviti u kratkom roku. Komisija je u prošlosti bila kritizirana zbog kašnjenja u objavljivanju sažetih zapisa. Međutim, Komisija je spremna ispitati novi format pod uvjetom da poštuje povjerljivost sastanaka Odbora (kako je navedeno u njezinu poslovniku). Povezani postupak sastavljanja i potvrđivanja nužno bi podrazumijevao dulje vremenske okvire u kojima se takvi sažeti zapisi objavljuju u usporedbi s trenutačnim vremenskim okvirima.

Zaključak sastanka

Dogovoreno je da će Komisija s istražnim timom Ombudsmana podijeliti dokumente u kojima se utvrđuje unutarnji postupak koji se primjenjuje u svim predmetima koji se odnose na provedbu Uredbe REACH, kao što su radni dogovori iz 2018. i standardni operativni postupak za stavljanje nacrta na raspolaganje odboru REACH kako bi istražni tim bolje razumio Komisijin postupak donošenja odluka.

Istražni tim Ombudsmana zahvalio je predstavnicima Komisije na njihovu vremenu i pruženim objašnjenjima te je sastanak završio.

 

Bruxelles, 29. svibnja 2024.

JENNIFER KING MICHAŁ KRAJEWSKI

Službenik za upite pravnih stručnjaka

 

[1] Članak 4. stavak 8. Provedbenih odredbi Europskog ombudsmana.

[2] Uredba 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), SL L 396/1, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A02006R1907-20140410

[3] Na primjer, tijekom prvog javnog savjetovanja o ograničenju u pogledu PFAS-ova ECHA je zaprimila više od 5600 primjedbi (u usporedbi s okolom. 600 primjedbi o sličnom širokom ograničenju mikroplastike).

[4] Na primjer, ograničenje koje obuhvaća oko 4000 tvari u tintama za tetoviranje. Vidjeti https://echa.europa.eu/hot-topics/tattoo-inks#:~:text=The%20use%20of%20more%20than,inks%20or%20permanent%20make%2Dup. Vidjeti i https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/chemicals/reach/restrictions_en.

[5] Na primjer, u slučaju diizocijanata. Vidjeti https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2020.252.01.0024.01.ENG&toc=OJ:L:2020:252:TOC.

[6] Na primjer, nedavno široko ograničenje mikroplastike koje obuhvaća mnoge sektore. Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_4581. Vidjeti i https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/chemicals/reach/restrictions_en.

[7] Prilog XIV. Uredbi REACH.

[8] Formalni dogovor o pokretanju savjetovanja među službama već traje 4 – 6 tjedana, a savjetovanje među službama obično traje 4 – 6 tjedana.

[9] Predmet T-837/16, Švedska protiv Komisije, https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=211428&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=4702  

Predmet C-389/19 P, Komisija protiv Švedske, https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=238162&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=4702

Predmet C-144/21, Parlament protiv Komisije, https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=272682&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=4701

[10] Oktilfenol etoksilati.

[11] Nonilfenol etoksilati.

[13] Na takozvanoj društveno-gospodarskoj ruti, ona ima široko diskrecijsko pravo.

[14] Na primjer, to se dogodilo u slučaju mišljenja ECHA-e o OPE-u/NPE-u.

[15] Predmet T-837/16, Švedska protiv Komisije, https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=211428&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=4702 ,, točka 69.

[16] Na primjer, za dekorativne namjene CrVI-ja za automobilski sektor.

[17] Predmet T-837/16 Švedska protiv Komisije https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=211428&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=4702

[18] To može biti posebno zahtjevno za tvari koje se koriste za dekorativne svrhe.

[19] Vidjeti bilješku 9.

[20] Istražni tim Ombudsmana napomenuo je da je Komisija u jednoj od svojih odluka navela sljedeće: „Ako podnositelj zahtjeva nije ispunio svoj teret dokazivanja pred odborima, činjenica da mu je Komisija nakon faze donošenja mišljenja vratila dodatne informacije na dodatna mišljenja RAC-u i SEAC-u ili na drugi način uzela u obzir te informacije omogućila bi podnositelju zahtjeva da prekine ili odgodi (čak i više puta) postupak donošenja odluka tako da posebno zabrinjavajuće područje dulje ostane na tržištu ili bez uvjeta i mjera koji se mogu utvrditi na temelju odluke o odobrenju, u slučaju da se izda, uz moguće posljedične rizike za javno zdravlje i/ili okoliš. Budući da je podnositelj zahtjeva trebao dostaviti sve relevantne informacije u okviru svojeg zahtjeva, to bi također predstavljalo zlouporabu postupka”. Vidjeti https://ec.europa.eu/transparency/comitology-register/core/api/integration/ers/225107/070377/4/attachment (uvodna izjava 8.).

[21] Predmet 144/21 Parlament protiv Komisije https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=272682&pageIndex=0&doclang=en&mode=req&dir=&occ=first&part=1&cid=480945

[22] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, članak 3. stavak 4.

[23] Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje.