- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta
- HR Hrvatski
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.
Primjedbe Komisije na zahtjev Europskog ombudsmana za dodatne informacije – istraga na vlastitu inicijativu, ref. OI/3/2003/JMA
Korespondencija - Datum Ponedjeljak | 13 srpnja 2009
Slučaj OI/3/2003/JMA - Otvoren Srijeda | 19 studenoga 2003 - Odluka donesena Srijeda | 04 srpnja 2007
06-03-2006
I. Pozadina
Dana 19. studenoga 2003. Europski ombudsman odlučio je pokrenuti istragu na vlastitu inicijativu u vezi s mjerama koje je donijela Europska komisija kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom ne budu diskriminirane u svojim odnosima s Institucijom.
Ombudsmanica je od Komisije zatražila da posebno izvijesti o (a) mjerama koje je poduzela ili namjerava poduzeti kako bi osigurala da osobe s invaliditetom nisu diskriminirane u svojim odnosima s Institucijom te (b) rasporedu njihova donošenja.
U okviru politike šireg savjetovanja Europskog ombudsmana o toj temi, svi relevantni dokumenti koji se odnose na istragu objavljeni su na internetskoj stranici Europskog ombudsmana. O toj su inicijativi obaviješteni i nacionalni pučki pravobranitelji s kojima se savjetovalo.
Komisija je Europskom ombudsmanu poslala svoje mišljenje 3. ožujka 2004. Potonji je također objavljen na internetskoj stranici Europskog ombudsmana.
II. Zahtjev za dodatne informacije
Ovaj je zahtjev za dodatne informacije odgovor Ombudsmana na prethodno navedenu istragu na vlastitu inicijativu. U njemu se uzimaju u obzir zabrinutosti nacionalnih pučkih pravobranitelja u državama članicama, javnosti i nevladinih organizacija koje su odgovorile na savjetovanje i/ili odgovorile na odgovor Komisije.
Na temelju svojih odgovora Ombudsman sada od Komisije traži dodatne informacije o nekim aspektima odnosa između osoba s invaliditetom i institucije, bilo da je riječ o kandidatima za natječaje za zapošljavanje, zaposlenicima, uzdržavanim osobama zaposlenika ili javnosti koja se koristi informacijama. Daljnje istrage obuhvaćaju sljedeće teme (brojevi u zagradama odnose se na brojeve stavaka u pismu Europskog ombudsmana, gdje su zatražene dodatne informacije):
- zaposlenost i nerazmjerno opterećenje (1.2.);
- financijsku potporu dužnosnicima i članovima obitelji s invaliditetom (1.3.);
- dostupnost postupaka zapošljavanja (1.4.);
- mogućnost periodičnih izvješća o politici zapošljavanja (1.5.);
- pozitivne mjere za promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom (1.6.);
- građevinske standarde u pogledu pristupačnosti (2.2.);
- parkirališta (2.3.);
- dostupnost informacija koje se šire za osobe s invaliditetom (3.3.);
- dostupnost internetskih stranica javnosti (3.4.);
- alternativni dostupni formati za sve javne isprave EU-a (3.5.);
- integracija djece s posebnim obrazovnim potrebama (SEN ) (4.2.);
- analiza istraživanja o invaliditetu (5.3.);
- podizanje svijesti o invaliditetu (5.4.).
III. Primjedbe Komisije na daljnji zahtjev ombudsmana
- Zaposlenost i nerazmjerno opterećenje (1.2.)
Komisija je dala smjernice kako bi svojim službama pomogla u odlučivanju, među ostalim, o tome smatra li se da mjera za promicanje integracije osoba s invaliditetom predstavlja nerazmjerno opterećenje. Komisija je donijela pravila za provedbu članka 1.d stavka 4. Pravilnika o osoblju i ona su objavljena 20. lipnja 2004. putem Administrativne obavijesti br. 69-2004 (usp. Prilog I.). Provedbena pravila odnose se, među ostalim, na zapošljavanje osoba s invaliditetom, invaliditet tijekom dužnosnikove karijere, razumne prilagodbe i nepotrebno opterećenje.
U točki 3. Kodeksa dobre prakse pri zapošljavanju osoba s invaliditetom – Prilagodba povezana s radom – navodi se da se „pri procjeni nerazmjernog opterećenja za europske institucije primjenjuju strogi standardi...” (usp. Prilog II.). U skladu s tim načelom, člankom 12. provedbenih pravila predviđa se:
„Kako bi razumna prilagodba nametnula nepotrebno opterećenje instituciji, troškovi njezina pružanja takvi su da su veći nego što se razumno može očekivati da će institucija snositi.”
Primjeri razumne prilagodbe navedeni su u članku 8. provedbenih pravila kako slijedi:
- učiniti postojeće objekte, koje zaposlenici već upotrebljavaju, lako dostupnima i upotrebljivima osobama s invaliditetom;
- restrukturiranje radnih mjesta;
- pružanje pomoći;
- rad u nepunom radnom vremenu ili izmijenjeni rasporedi rada;
- nabavu ili izmjenu uređaja;
- prilagođavanje materijala za osposobljavanje;
- mijenjanje politika ili praksi.
Kako bi se procijenilo nameće li pružanje razumne prilagodbe nepotrebno opterećenje, člankom 13. provedbenih pravila predviđa se da bi trebalo uzeti u obzir, među ostalim, sljedeća razmatranja:
- vrstu i trošak smještaja;
- trošak smještaja u odnosu na prosječne režijske troškove za svakog člana osoblja;
- troškovi smještaja u odnosu na raspoloživi proračun;
- broj osoba na određenom području kojima je potreban smještaj;
- zdravstvene i sigurnosne potrebe cjelokupnog osoblja.
Cjeloviti tekst Administrativne obavijesti 69-2004 dostupan je na http://www.cc.cec/guide/publications/infoadm/2004/ia04069_en.html.
Ta provedbena pravila, u vezi s Pravilnikom o osoblju, pružaju jasne smjernice za usluge u pružanju razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom.
- Financijska potpora dužnosnicima i članovima obitelji s invaliditetom (1.3.)
- Kako je već istaknuto u odgovoru na pritužbu 1391/2002, Komisija ne smatra da diskriminira u odnosu na potporu koju pruža službenicima i članovima obitelji s invaliditetom. Cijeli niz financijskih potpora koje zdravstveno osiguranje pruža za troškove liječenja, zakonskim naknadama i dodatnom pomoći za osobe s invaliditetom za nemedicinske troškove smatra se primjerenim za nadoknadu dodatnih troškova povezanih s invaliditetom. Smjernice za izvršenje proračuna - naslov "Dodatna pomoć za osobe s invaliditetom" u vezi s odobrenim sredstvima za socijalnu skrb za osobe s invaliditetom - koje su stupile na snagu 1. svibnja 2004. (usp. Prilog III.) predviđaju da osobni doprinos primatelja može iznositi od 5 % do 35 %, izračunano na temelju njegova oporezivog obiteljskog dohotka (usp. Prilog IV.). Smjernice su međuinstitucionalne i svaka institucija ima vlastiti proračun.
Proračunsko stanje: U 2005. godini sva raspoloživa sredstva u iznosu od 1.350.000 eura u okviru proračunskog naslova "Dodatna pomoć za osobe s invaliditetom" u potpunosti su potrošena na nadoknadu 85 postojećih dosjea. Otprilike polovina dokumentacije odnosila se na troškove povezane s teškim poteškoćama, a ostatak se odnosio na nadoknadu troškova obrazovanja ili posebnog osposobljavanja potrebnog za ublažavanje učinaka invaliditeta. Kad je riječ o proračunu za 2006., proračunsko tijelo odobrilo je iznos od 1 770 000 EUR (povećanje od 30 % u odnosu na 2005.). To će biti dovoljno za pokrivanje postojećih dosjea, uobičajeno povećanje troškova tih postojećih dosjea te procijenjeni broj od oko 15 novih dosjea. Ta se procjena temelji na odgovoru na informativnu kampanju među dužnosnicima Komisije pokrenutu 2005. Stoga će se proračunom pokriti povrat troškova za postojeće dosjee na temelju postojeće uredbe. Nažalost, neće biti dovoljno sredstava za nadoknadu 100 % svih dosjea, za što Komisija procjenjuje da bi bilo potrebno najmanje 300 000 EUR dodatnih sredstava. Stoga, uzimajući u obzir proračunska ograničenja, osobni doprinosi korisnika olakšavaju ravnopravnije postupanje i povrat svih opravdanih zahtjeva.
Proračunsko jamstvo: Iako Komisija nema pravnu obvezu povrata 100 % troškova koji proizlaze iz invaliditeta, ona se u načelu ne protivi, sa stajališta politike, povratu te vrste. Međutim, kako je istaknuto u njezinu odgovoru na pritužbu 1391/2002, Komisija sama po sebi ne može promijeniti bitnu prirodu proračuna „dodatna potpora za osobe s invaliditetom” koja je ograničena u pogledu iznosa. Komisija bi možda bila spremna osigurati 100 %-tnu nadoknadu troškova povezanih s poteškoćama pod uvjetom da proračunsko tijelo zajamči dostupnost dostatnih sredstava i na temelju međuinstitucijskog sporazuma o revidiranom prijedlogu prethodno navedenih smjernica kojim bi se omogućila potpuna nadoknada. Bez tog sporazuma i proračunskog jamstva te uzimajući u obzir obveze iz financijskih uredbi, povrati će uvijek biti ograničeni raspoloživim sredstvima, a Komisija će ta sredstva nastaviti isplaćivati na najpravedniji mogući način. Uzimajući u obzir trenutačni proračun, potonjom se politikom izbjegava provedba načela „prvi po redoslijedu”, čime bi se stvorila ekstremna diskriminacija između onih koji bi dobili povrat od 100 % i onih koji ne bi dobili povrat po istoj stopi, ako uopće, jer više nema dostupnih sredstava.
Osobni doprinos korisnika: Komisija ne smatra da je ograničeni osobni doprinos predviđen u smjernicama (5 % do 35 %) socijalno nepravedan jer se doprinos korisnika izračunava na temelju oporezivog obiteljskog dohotka.
Povećanje nadoknada: Komisija je uložila goleme napore kako bi pojačala svoju potporu osobama s invaliditetom. Pojedinačna financijska pomoć znatno je povećana za veće naknade od 1. svibnja 2004., nakon niza izmjena politike o dodatnoj naknadi za osobe s invaliditetom i znatnog povećanja raspoloživih sredstava. Od 2003. do 2005. broj dosjea povećao se za gotovo 50 % (s gotovo 60 na 85 dosjea), a dostupna sredstva povećana su za 130 % (sa 770 000 EUR na 1 770 000 EUR). Novi sektor „praktične pomoći za osobe s invaliditetom” također je osnovan 2004. radi pružanja općih informacija, savjetovanja i potpore.
Nova komunikacija iz 2006.: Nova Komunikacija Komisije o pomoći osobama s invaliditetom vjerojatno će biti predstavljena 2006. Time će se dodatno poboljšati i povećati pomoć roditeljima odgovornima za dijete s invaliditetom. Ovaj dokument, koji se temelji na dubinskim analizama potreba djece s invaliditetom, bavit će se svim bitnim problemima, uključujući glavnu brigu roditelja: skrb o djetetu s invaliditetom nakon smrti roditelja.
- Dostupnost postupaka zapošljavanja (1.4.)
U okviru organizacije natječaja i kad je riječ o postupcima u praksi, posebno u Europskom uredu za odabir osoblja (EPSO), uspostavljeno je nekoliko praktičnih mjera kako bi se olakšalo sudjelovanje kandidata s invaliditetom na različitim testovima i koje su prilagođene predmetnom invaliditetu.
U obavijestima o natječaju kandidatima se jamči sljedeće:
„Institucije Europske unije primjenjuju politiku jednakih mogućnosti i prihvaćaju prijave bez razlike na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjerskih, političkih ili drugih uvjerenja ili mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, financijske situacije, rođenja, invaliditeta, dobi, seksualne orijentacije, bračnog stanja ili obiteljske situacije”.
Osim toga, kandidati s invaliditetom u obavijesti o natječaju podsjećaju se da:
„Ako imate invaliditet zbog kojeg se ne možete registrirati putem interneta, možete zatražiti, po mogućnosti telefaksom, papirnatu verziju obrasca koju biste trebali ispuniti, potpisati i vratiti preporučenom poštom, s poštanskim žigom najkasnije do isteka roka za prijavu. Sva naknadna komunikacija između EPSO-a i vas odvijat će se poštom. Zahtjevu morate priložiti potvrdu o invaliditetu koju je izdalo priznato tijelo. Također biste na zasebnom listu papira trebali navesti sve posebne aranžmane koje smatrate potrebnima kako bi vam se olakšalo sudjelovanje u testovima".
U „Vodiču za kandidate”, koji se objavljuje istodobno sa svakom obavijesti o natječaju, kandidate s invaliditetom dodatno se podsjeća na mogućnost da zatraže posebne aranžmane zbog svojeg invaliditeta. U Prilogu 2. ovom vodiču, naslovljenom „Upute za ispunjavanje elektroničkog obrasca za prijavu”, propisano je da kandidati s invaliditetom moraju:
" Napišite "DA" ako imate invaliditet koji bi vam mogao otežati obavljanje testova. To će EPSO-u pomoći da poduzme sve što može kako bi vam pomogao.”
Naposljetku, na internetskim stranicama ESPO-a izravno se upućuje na jednake mogućnosti, čemu EPSO pridaje veliku važnost. Isto vrijedi i za sve oglase unesene u tisak kada se objavi natječaj.
„EPSO je čvrsto predan načelu da organizacija mora biti istinski odraz društva kojem služi. Radno mjesto u institucijama EU-a otvoreno je svim građanima država članica koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, bez obzira na spol, dob, državljanstvo, rasu, vjeru ili spolnu orijentaciju. Kad god je to razumno i praktično, poduzimaju se posebne mjere kako bi se kandidatima s invaliditetom omogućilo da se natječu na natječajima za zapošljavanje na ravnopravnoj osnovi s drugima te kako bi se olakšala učinkovita integracija uspješnih kandidata u radno okruženje. Diskriminacija se ne tolerira u institucijama EU-a. Uz očuvanje sveobuhvatnog načela odabira na temelju zasluga, cilj nam je uspostaviti odgovarajuću nacionalnu ravnotežu među radnom snagom i uspostaviti politike za poticanje bolje zastupljenosti žena na višim položajima. Europska unija prihvaća raznolikost u najširem smislu.
U praktičnom smislu, već su poduzete brojne mjere u trenutku organiziranja testova za natječaje na zahtjev samih kandidata i na temelju dostavljenih objašnjenja o tome što smatraju potrebnim za sudjelovanje na testovima.
Kako bi ispunio te zahtjeve, EPSO može pozvati kandidate s invaliditetom da odvoje ispitne centre.
U nastavku su navedeni primjeri mjera koje je EPSO već poduzeo, ovisno o vrsti invaliditeta koju je kandidat predstavio:
invalidnost koja uključuje probleme s vidom: tekst na Brailleovu pismu; tekst napisan većim fontom; kandidat može donijeti svoje osobno računalo koje može čitati Brailleovo pismo; za testove nadzornik može pročitati predložena pitanja i odgovore, kandidat daje odgovor, a nadzornik to navodi na obrascu optičkog čitača; zvučno snimanje; dano dodatno vrijeme;
- invaliditet koji uključuje sluh: (gluhi ili djelomično gluhi kandidati): mogućnost sjedenja na prednjoj strani ispitnog centra kako bi se glasnogovornica mogla pročitati na usnama; imaju primjerak teksta glasnogovornika i na raspolaganju su im pojedinačni nadzornici;
invalidnost koja uključuje ruke: kandidatu je na raspolaganju osobno računalo koje može ispisati odgovore; ili kandidat može usmeno dati odgovor nadzorniku s upotrijebljenim zvučnim zapisom;
invalidska kolica: EPSO osigurava da kandidat ima pristup ispitnom centru bez ikakvih prepreka;
- onesposobljavajuća bolest/cerebralni hendikep: dodatno vrijeme za provođenje testova; osobno računalo, imatelj isprave, parkirno mjesto koje je kandidatu na raspolaganju; može se osigurati ergonomska stolica;
disleksija: kandidatu se stavlja na raspolaganje računalo za pisanje testa i daje mu se dodatno vrijeme.
Kad je riječ o izradi izvješća o pristupačnosti postupaka zapošljavanja za kandidate s invaliditetom, osim oštećenja vida, u okviru daljnjeg postupanja nakon ankete o invaliditetu, koja se detaljnije navodi u nastavku, Komisija i EPSO već su predložili ispitivanje sadržaja promidžbe za zapošljavanje kako bi se potaknulo više prijava osoba s invaliditetom. U tom će se kontekstu razmotriti pitanje pripreme izvješća o posebnim vrstama invaliditeta.
- Mogućnost periodičnih izvješća o politici zapošljavanja (1.5.)
Komisija smatra da je anonimnost jamstvo jednakog postupanja prema kandidatima i da su njezini postupci odabira organizirani, u najvećoj mogućoj mjeri, kako bi se osiguralo jednako postupanje.
U tom pogledu EPSO organizira posebne objekte kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da se natječu na natječajima.
U kontekstu rezultata ankete (koji se detaljnije navode u nastavku), Komisija se obvezala ispitati kako se postojeći i budući statistički podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Komisiji mogu učiniti pouzdanijima i redovito ažurirati, poštujući pritom obveze iz Uredbe (EZ) 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka. Komisija će razmotriti pitanje objave takvih statističkih podataka u budućnosti u okviru ispitivanja kako bi se poboljšala pouzdanost statističkih podataka.
- Pozitivne mjere za promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom (1.6.)
Postupci odabira koji uključuju anonimne testove i osiguravanje razumne prilagodbe za sudjelovanje u tim testovima smatraju se najboljim jamstvom jednakog postupanja u postupku zapošljavanja. Osim budućih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo usmjerenije oglašavanje mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom, Komisija ne smatra da je potrebno dodatno intervenirati pružanjem mjera pozitivnog djelovanja posebno za osobe s invaliditetom u ovoj fazi postupaka zapošljavanja.
Kao što je Europski ombudsman obaviješten u odgovoru na svoju prethodnu istragu, Glavna uprava za kadrovske poslove i administraciju (GU ADMIN) obavješćuje se kad pobjednici natječaja za zapošljavanje navedu da imaju invaliditet koji zahtijeva poseban smještaj u postupku zapošljavanja. GU ADMIN primjenjuje proaktivan pristup zapošljavanju u službama na pojedinačnoj osnovi i to se trenutačno smatra najprikladnijom točkom za donošenje pozitivnih mjera.
U kontekstu rezultata ankete Komisija se obvezala da će zajedno s drugim relevantnim skupinama istražiti različite načine na koje bi se zapošljavanje osoba s invaliditetom moglo promicati unutar institucije. U ovom će se pregledu razmotriti pitanje razvoja pozitivnih mjera za detaljnije promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao što su utvrđivanje i praćenje nekog oblika cilja zapošljavanja osoba s invaliditetom, pojedinačno praćenje koje provodi uprava nakon liječničkog pregleda kako bi se osigurali odgovarajući zadaci i oprema. Osim toga, pitanje invaliditeta razmatra se u tečajevima o intervjuima za odabir i osposobljavanju „jury de concours” kako bi se osigurala osjetljivost na ta pitanja.
- Građevinski standardi u pogledu pristupačnosti (2.2.)
Najnovija verzija (br. 5) Komisijina priručnika o standardima za zgrade (koji se obično naziva MIT – Manuel d'Immeuble Type) usvojena je 29. lipnja 2004. od strane Upravnog odbora Ureda za infrastrukturu i logistiku – Bruxelles (OIB) nakon opsežnog internog savjetovanja. Poglavlje B.III. posebno se odnosi na zahtjeve za osobe s invaliditetom, koji obuhvaćaju opća pitanja pristupa, namjenska parkirna mjesta, mobilnost, rasvjetu i signalizaciju u zgradama, sanitarne instalacije i evakuaciju u slučaju nužde.
Osim ovog posebnog poglavlja, u priručniku se nalazi oko 30 upućivanja na zahtjeve za osobe s invaliditetom. MIT poštuje i belgijsko [uključujući Briselski "Règlement Regional d'Urbanisme" (RRU)(1)] i europsko zakonodavstvo u tom području te Komisijin Kodeks dobrog ponašanja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (2).
Daljnja revizija MIT-a nije planirana u kratkoročnom razdoblju. Aktualni dokument donesen je tek sredinom 2004. i ažuriran je u pogledu standarda pristupačnosti. Nadalje, nedavno je imenovan stručnjak predviđen Kodeksom dobrog ponašanja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom kako bi se provele ergonomske procjene uredskog okruženja osoba s invaliditetom. Predmet će se, naravno, preispitivati u svjetlu novih MIT standarda i iskustva stručnjaka.
- Parkirališta (2.3.)
U skladu s Komisijinim Kodeksom dobrog ponašanja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, najmanje dva parkirna mjesta rezervirana su za posjetitelje s invaliditetom unutar ili izvan svake zgrade Komisije (3), osim za zgradu Berlaymont; u cijeloj Komisiji postoji 114 takvih rezerviranih prostora.
Pristup zgradi Berlaymont ograničen je zbog sigurnosnih pitanja; Zbog toga je Komisija od briselskih vlasti zatražila da rezerviraju parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom u Boulevardu Charlemagne, koji se nalazi uz Berlaymont. U listopadu 2005. policijski povjerenik za glavni grad Bruxellesa pristao je rezervirati tri takva mjesta u Boulevardu Charlemagne te je zatražio od odjela za javne radove da obavi potrebne radove.
Osim navedenih parkirnih mjesta koja su posebno rezervirana za posjetitelje s invaliditetom, Komisija u svojim zgradama ima i 216 rezerviranih parkirnih mjesta za vlastito osoblje s medicinskim problemima (osoblje s trajnim ili privremenim invaliditetom / zdravstvenim poteškoćama). Svako od tih parkirnih mjesta dodjeljuje se na temelju pojedinačnog zahtjeva, na temelju liječničke potvrde.
- Dostupnost informacija koje se šire za osobe s invaliditetom (3.3.)
Stajalište Komisije o pristupačnosti informacija objašnjeno je na stranici „EUROPA – Politika pristupačnosti interneta” (http://europa.eu.int/geninfo/Accessibility_policy_en.htm), kako slijedi: „u pogledu poslužitelja EUROPA, Europska komisija odlučila je donijeti usklađenost razine A (prioritet 1) za nove i ažurirane internetske stranice.” WAI-A sadržava pravila koja se ne odnose samo na osobe s oštećenjem vida, već i na osobe s drugim poteškoćama i invaliditetom. Osim toga, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti održava službene internetske stranice Europske godine osoba s invaliditetom na poslužitelju Europa, kojem se može pristupiti na http://europa.eu.int/comm/employment_social/disability/index_en.html.
- Pristupačnost internetskih stranica javnosti (3.4.)
Vodič za pružatelje informacija (IPG) namijenjen je autorima stranica na internetskim stranicama EUROPA-e (koordinatori, webmasteri, izvođači itd.) i obuhvaća uredničke, tehničke i grafičke aspekte. Pravila utvrđena u IPG-u (4) obvezna su kako bi se osigurala usklađena usluga prilagođena korisnicima.
Prema IPG-u, stranice pripremljene za objavljivanje na EUROPA-i trebale bi ispunjavati kriterije pristupačnosti razine A. Voditelji internetskih stranica glavnih uprava i službi odgovorni su za procjenu pristupačnosti svojih internetskih stranica i za osiguravanje da su stranice/stranice u skladu s načelima IPG-a i WAI-A-a. Dostupni su brojni alati kojima se može ocijeniti usklađenost internetske stranice s postojećim standardima pristupačnosti. Nadalje, koordinacijski tim EUROPA Glavne uprave PRESS pruža sustavnu pomoć webmasterima u njihovoj zadaći potvrđivanja web-mjesta i stranica u odnosu na kontrolne točke WAI-A (kao i neke od WAI-AA).
- Alternativni dostupni formati za sve javne isprave EU-a (3.5.)
EUROPA stranice usklađene s WAI-jem mogu se, uz odgovarajući softver za krajnje korisnike, koristiti za izradu velikih ispisa, Brailleovog pisma i zvuka. Problem s višejezičnom stranicom kao što je EUROPA je u tome što se ne mogu svi jezici čitati pomoću pomoćnog softvera. Način na koji bi Komisija mogla poboljšati stranice koje su već u skladu s WAI-jem jest pružanje audiodatoteka ili datoteka na znakovnom jeziku generiranih s tih stranica. Međutim, to bi moglo uzrokovati više problema nego pružiti rješenja jer je predmetna tehnika strojno prevođenje: automatski prijevod na znakovni jezik ne bi imao smisla, baš kao što je strojni prijevod rijetko dobre kvalitete. Alternativa bi bila angažiranje prevoditelja za znakovni jezik kako bi se osigurale datoteke za znakovni jezik. Međutim, u tom slučaju, s obzirom na to da ne postoji univerzalni znakovni jezik (npr. belgijski francuski znakovni jezik razlikuje se od francuskog). Provedba tog pristupa čini se nerealnom.
Moguće rješenje koje bi zahtijevalo nekoliko dodatnih resursa bilo bi osigurati poveznicu na audio izlaz pored uvodnih tekstova svih dugih članaka/informacija kako bi oštećeni ljudi brzo razumjeli jesu li informacije od interesa za njih i nastavili ili preskočili ih. Osim toga, na višejezičnoj internetskoj stranici kao što je EUROPA postupak izrade sadržaja u skladu s WAI-jem koji je u tijeku i provjere sadržaja kako bi se provjerila njegova pristupačnost dosad se pokazao najboljim načinom da se osigura maksimalna razina pristupačnosti. Komisija je donijela sustav za upravljanje internetskim sadržajem kojim će se, kad se bude upotrebljavao u budućnosti, jamčiti usklađenost s minimalnim zahtjevima za pristupačnost na svim njezinim stranicama.
Drugi alternativni dostupni format je "lako čitanje". Povodom Europskog dana osoba s invaliditetom 2005. Komisija je izdala radne dokumente u tom formatu.
- Integracija djece s posebnim obrazovnim potrebama (SEN) (4.2.)
Kao što Ombudsman zna, Komisija nije nadležna za obrazovna pitanja te stoga ne može ocjenjivati ili ocjenjivati novi program SEN-a u europskim školama (ES) niti davati upute ES-u. Sve odluke u tom području donosi Vijeće guvernera europskih škola, za koje Komisija ima samo jedan od 29 glasova (5). Međutim, kao član BoG-a i odgovoran poslodavac čije osoblje izražava nezadovoljstvo tom službom ES-a (koja se u velikoj mjeri financira novcem Zajednice), Komisija aktivno provodi to pitanje tražeći da se provede evaluacija programa SEN.
U ožujku 2004. na sastanku Pedagoškog odbora ES-a (pripremnog pododbora BoG-a, na kojem se raspravlja o obrazovnim pitanjima te se ona pripremaju za razmatranje i odobrenje Odbora) prvi su put predstavljeni određeni statistički podaci o slučajevima SEN-a. Komisija je zatražila da relevantni inspektori/koordinatori ocijene program SEN-a te da se u sljedećem izvješću (u sljedećoj godini) o programu SEN-a dostave rezultati te evaluacije. Posljednje izvješće o programu SEN-a bilo je slično prvom, no Komisija je na sastanku Pedagoškog odbora u studenome 2005. ponovila zahtjev za evaluaciju programa SEN-a.
Osim toga, Komisija je od Ureda glavnog tajnika za ES zatražila više informacija o primjeni programa SEN koje proizlaze iz drugih zahtjeva Ombudsmana za informacije te je u pisanom obliku navela vrstu informacija koje bi ES trebao prikupiti. Do danas Komisiji još nisu dostavljeni nikakvi podaci.
Komisija je krajem siječnja 2006. službeno zatražila ocjenu provedbe programa SEN od Odbora guvernera. Izvješće o evaluaciji trebalo bi uslijediti kasnije u sljedećoj školskoj godini.
- Analiza istraživanja o invaliditetu (5.3.)
Analizirana je anketa o invaliditetu koju je Komisija provela u prosincu 2004., a rezultati su objavljeni na intranetu Komisije. Tekst cjelovitih rezultata nalazi se u Prilogu V. i sažet je u nastavku. Na temelju analize 3,526 odgovora (6) predlažu se i posebne mjere. Oni su uključeni u informacije objavljene na intranetskoj stranici i također su sažeti u nastavku.
Zbog malog broja odgovora osoba s invaliditetom (216, što čini 6 % ispitanika) bilo je teško donijeti konačne zaključke iz rezultata ankete jer nije bilo jasno jesu li odgovori reprezentativni za mali broj osoba s invaliditetom zaposlenih u Komisiji ili za nisku stopu odgovora iz većeg udjela. Međutim, neke su točke iznesene redovito i koristile bi im daljnje mjere, kao što su poteškoće s kojima se neki članovi osoblja suočavaju u dobivanju relativno jednostavnih prilagodbi kako bi im se olakšao rad, kao što su odgovarajuće stolice ili uredski stolovi ili prilagođena informatička oprema. Čini se da je riječ o „razumnim prilagodbama” u skladu s Pravilnikom o osoblju (članak 1.d stavak 4.) koje je institucija obvezna osigurati osoblju s invaliditetom kako bi im olakšala obavljanje službenih dužnosti. Pozornost Komisije također je skrenuta na poteškoće s kojima se suočavaju neke osobe s invaliditetom pri pristupu zgradama ili unutar njih (putovi koje blokiraju skladišni predmeti, preteška protupožarna vrata itd.).
108 odgovora odnosilo se na moguću diskriminaciju u pogledu mogućnosti za razvoj karijere ili razvoja karijere. Osoblje je smatralo da se prema njemu postupalo nepovoljnije zbog invaliditeta, što je rezultiralo sporijim razvojem karijere, manje zanimljivim poslom ili nedostatkom pristupa osposobljavanju, dok je na međuljudskoj razini niz osoblja iskusio ponašanje koje su smatrali ponižavajućim, zastrašujućim ili uvredljivim od nadređenih i kolega. Komisija je veliku pozornost posvetila tim zabrinutostima koje je izrazilo osoblje. Slijedom toga, dogovoren je prijedlog mjera kako slijedi:
- O nalazima sažetog izvješća obaviješteni su svi direktori za ljudske resurse, Zdravstvena služba, Odjel za zdravlje i sigurnost, Središnja služba za profesionalno usmjeravanje (SCOP) i Međuresorna skupina za osobe s invaliditetom, gdje se mogu poduzeti korisne daljnje mjere kako bi se osigurala veća osviještenost o tim pitanjima. Osigurano je da su relevantne službe obaviještene o primjedbama iz ankete koje se odnose na te usluge.
- Mora se osigurati da je sve osoblje svjesno da je diskriminacija na temelju invaliditeta izričito zabranjena u Pravilniku o osoblju. Kao rezultat toga, anketa i njezin ishod, koji se smatraju važnim alatima za senzibilizaciju osoblja o problemima i utjecaj na promjene, u skladu s tim stavljeni su na stranicu s invaliditetom na intranetu.
- Zakonske odredbe koje se odnose na nediskriminaciju (članak 1.d stavak 1.) istaknute su na intranetskoj stranici Komisije o invaliditetu.
- Osim toga, osoblje se na intranetskoj stranici podsjeća da se, u skladu s uvjetima Kodeksa dobre prakse za zapošljavanje osoba s invaliditetom, Odjelu za jednake mogućnosti i nediskriminaciju GU-a ADMIN može pristupiti na povjerljivoj osnovi ako se pojave pitanja nezadovoljstva u vezi s provedbom Kodeksa. Odjel će ta pitanja rješavati diskretno, uzimajući u obzir traženu razinu povjerljivosti.
- Kašnjenje u pružanju smještaja ili njihovo nepružanje bilo je česta tema u odgovorima na anketu. U odgovorima je utvrđeno i nepovoljnije postupanje zbog invaliditeta, kao što je sporiji razvoj karijere ili manje zanimljive mogućnosti zapošljavanja. Kodeksom dobre prakse predviđa se da bi savjetnik specijaliziran za strukovno i rehabilitacijsko savjetovanje trebao biti dio tima koji pruža SCOP te da će Komisija imenovati stručnjaka za ergonomske procjene uredskog okruženja osoblja s invaliditetom. Imenovanje/imenovanje stručnjaka bio je daljnji prioritet GU-a ADMIN tijekom 2005. kako bi se omogućio proaktivan pristup razvoju karijere, procjeni uredskog okruženja i pravodobnom pružanju razumnih prilagodbi. Ti su stručnjaci sada imenovani u SCOP-u i Odjelu za zdravlje i sigurnost GU-a ADMIN. Osim toga, provest će se ispitivanje različitih proračunskih odredbi dostupnih u korist osoblja s invaliditetom, kao i pitanje potrebe za namjenskim proračunskim sredstvima za osiguravanje razumnih prilagodbi kako bi se osiguralo postizanje najveće moguće koristi.
- GU ADMIN, uz savjetovanje s relevantnim službama, ispitat će položaj u vezi s različitim proračunskim odredbama koje su na raspolaganju osoblju s invaliditetom kako bi se osiguralo da se postigne najveća moguća korist za osoblje za koje se ta sredstva osiguravaju. Konkretno, GU ADMIN ispitat će potrebu za namjenskim proračunskim sredstvima za osiguravanje razumnih prilagodbi na radnom mjestu te bi li takva sredstva trebala biti dostupna na središnjoj razini ili na razini glavnih uprava.
- Potrebno je razmotriti i pitanje utvrđivanja i praćenja nekog oblika cilja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. GU ADMIN će u suradnji s Međuresornom skupinom za osobe s invaliditetom i EPSO-om (i drugim relevantnim skupinama) istražiti različite načine na koje se može povećati zapošljavanje osoba s invaliditetom. Osim toga, ispitat će kako se postojeći i budući statistički podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Komisiji mogu učiniti pouzdanijima i redovito ažurirati, poštujući pritom obveze iz Uredbe br. 45/2001.
- U okviru postupka uspostave vidljivije i aktivnije politike u tom području, GU ADMIN će se u siječnju 2006. savjetovati s državama članicama o postupcima, ako ih ima, usvojenima u njihovim nacionalnim upravama za promicanje zapošljavanja i smještaja osoba s invaliditetom, s ciljem uspostavljanja postojećih najboljih praksi u državama članicama koje bi se također mogle provoditi unutar Komisije.
Osim toga, kako bi se ocijenio napredak, pitanje provođenja drugog istraživanja o invaliditetu u razdoblju 2007. – 2008. razmotrit će se krajem 2006. Ovisno o rezultatima, prioriteti se mogu preusmjeriti prema potrebi i mogu se utvrditi novi prioriteti.
- Podizanje svijesti o invaliditetu (5.4.)
Primarni način podizanja svijesti i senzibiliziranja osoblja za invaliditet bio je publicitet stečen donošenjem revidiranog Kodeksa dobre prakse i provođenjem ankete među svim osobljem Komisije o pitanjima invaliditeta. Oba su događaja bila široko objavljena. Prvi je objavljen u internim tjednicima Europske komisije „Commission en Direct”, koji se distribuiraju svim zaposlenicima, dostupan je na intranetu i ima više od 50 000 primjeraka među svim institucijama EU-a. Potonje je objavljeno u obavijesti glavnog direktora upućenoj cjelokupnom osoblju Komisije.
Sljedeći korak u procesu podizanja svijesti bit će objava rezultata ankete na intranetu Komisije. Time će se pružiti informacije o analizi odgovora, zajedno s daljnjim mjerama planiranima za 2006.
Osoblje uključeno u selekcijske razgovore ili osposobljavanje "žirija de concours" već je prošlo osposobljavanje za podizanje svijesti u tom području, a praktični vodič o dobroj praksi u području nediskriminacije (uključujući invaliditet), namijenjen stažistima na tečajevima i rukovoditeljima koji su odgovorni za zapošljavanje u glavnim upravama, bit će dostupan početkom 2006.
Nadalje, Komisija razmatra mogućnost posebnih mjera za senzibilizaciju putem tečajeva osposobljavanja ili organiziranjem konferencije ili seminara za osoblje 2006. ili 2007. kako bi se podudarale s godišnjim Europskim danom osoba s invaliditetom 3. prosinca. Takve mjere ovisit će o dostupnosti financijskih sredstava.
IV. Zaključak
Komisija je usvojila širok, progresivan i proaktivan pristup svojim politikama u vezi s osobama s invaliditetom. Novim Pravilnikom o osoblju, revidiranim Kodeksom dobre prakse i različitim pruženim uslugama uzimaju se u obzir posebne potrebe koje osobe s invaliditetom mogu imati u svojim odnosima s Komisijom.
Cilj je Komisije osigurati da se načelo nediskriminacije primjenjuje na sve njezine odnose s osobama s invaliditetom te u tom pogledu redovito preispitivati svoje aranžmane. Komisija će se nastaviti savjetovati sa svojim specijaliziranim službama i predstavnicima osoblja s invaliditetom, posebno u okviru Međuresorne skupine za osobe s invaliditetom, kako bi osigurala ispunjavanje tog cilja.
Popis kućišta
Prilog I.: Odluka Komisije o provedbi članka 1.d stavka 4. Pravilnika o osoblju
Prilog II.: Odluka Komisije od 25. studenoga 2003. o revidiranom Kodeksu dobre prakse pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Prilog III.: Privremene smjernice za izvršenje proračunskog naslova „Dodatna pomoć za osobe s invaliditetom” u vezi s odobrenim sredstvima za socijalnu skrb za osobe s invaliditetom
Prilog IV.: Smjernice o osobnom doprinosu troškovima povezanima s invaliditetom
Prilog V.: Analiza ankete osoblja o invaliditetu
(1) R.R.U. je regionalni propis koji se primjenjuje na područje regije. Njezina je svrha, u cilju pojednostavnjenja, ujednačiti postojeće propise u pogledu standarda urbanog razvoja koji se primjenjuju na regiju glavnoga grada Bruxellesa.
(2) C(2003) 4362 od 18.11.2003.
(3) Vanjska parkirališna mjesta podliježu dogovoru i javnim radovima briselskih vlasti.
(4) http://europa.eu.int/comm/ipg/index_en.htm.
(5) 25 država članica, Komisija, udruge roditelja, Europski patentni ured (za pitanja koja se odnose na Europsku školu u Münchenu), predstavnici osoblja.
(6) Ukupno je zaposleno oko 25 000 osoba na neodređeno i privremeno osoblje u Komisiji.
- Izvoz
- Pretplatite se na predmet
- Primajte poruke e-pošte o ažuriranju predmeta
- Primajte RSS obavijesti o ažuriranju predmeta