predsjednica

Europska komisija

Poštovani predsjedniče,

obraćam Vam se u vezi s dopisom od 16. svibnja 2025. u kojem sam Vas obavijestio da ste pokrenuli istragu o navedenoj pritužbi.[1]

Pritužba se odnosi na navodno nepoštovanje Komisijinih smjernica i paketa instrumenata za bolju regulativu [2] u pripremi zakonodavnog prijedloga za izmjenu Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) i Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD)^[3], što je jedan od prijedloga koji je dio njezina paketa pojednostavnjenja iz skupne uredbe I [4].

Konkretno, podnositelji pritužbe zabrinuti su zbog toga što je Komisija odstupila od ključnih postupovnih zahtjeva predviđenih u Smjernicama za bolju regulativu jer nije provela procjenu učinka i javno savjetovanje bez odgovarajućeg obrazloženja. Prema njihovu mišljenju, Komisija je provela žurno savjetovanje među službama koje nije bilo u skladu s njezinim poslovnikom. Podnositelji pritužbe zabrinuti su i zbog toga što Komisija nije provela procjenu klimatske dosljednosti kako je predviđeno Europskim zakonom o klimi [5].

Moj je istražni tim 16. lipnja 2025. održao sastanak s vašim službama. U prilogu ovom dopisu nalazi se izvješće o sastanku. Također zahvaljujem Vama i Vašim službama što ste mom uredu dostavili dokumentaciju koju sam tražio da pregledam.

Zaključio sam da je potrebno dobiti pisani odgovor Komisije o glavnim pitanjima istaknutima u ovom predmetu, na temelju dosad prikupljenih materijala.

1. O nepostojanju procjene učinka

Iako bi predmetni zakonodavni prijedlog u načelu zahtijevao cjelovitu procjenu učinka,[6] Komisija ga nije provela, već je umjesto toga pripremila analitički dokument u obliku radnog dokumenta službi Komisije.

Smjernicama za bolju regulativu i paketom instrumenata predviđa se mogućnost odstupanja od njihovih zahtjeva, uključujući zahtjev za provedbu procjene učinka. Međutim, ta odstupanja moraju biti u skladu s određenim postupovnim pravilima. Odstupanja moraju biti temeljito opravdana i dobro objašnjena u trenutku donošenja zakonodavnog prijedloga kako bi se javnosti omogućilo da preispita razloge zbog kojih je Komisija odstupila od svojih pravila. U protivnom građani EU-a mogu dovesti u pitanje predanost Komisije transparentnom i uključivom zakonodavnom postupku utemeljenom na dokazima.

Na temelju materijala koji je dosad stavljen na raspolaganje, čini se da Komisija u ovom slučaju nije na odgovarajući način opravdala odstupanje od svojih pravila.

Komisija je u svojem obrazloženju opravdala „kritičnu hitnost” prijedloga i povezano odstupanje od zahtjeva za procjenu učinka potrebom za održavanjem konkurentnosti poduzeća iz EU-a. Tijekom sastanka s mojim istražnim timom Komisija je pojasnila da je hitnost posljedica teške gospodarske situacije u EU-u i činjeničnih pitanja provedbe, uključujući potrebu da se poduzećima omogući planiranje unaprijed. Komisija je uputila i na „Draghijevo izvješće”^[7] i izazove koje je otkrila u pogledu konkurentnosti gospodarstva EU-a, među ostalim s obzirom na regulatorno opterećenje nametnuto poduzećima.

Međutim, Komisija nije navela nijedan iznenadni ili neočekivani događaj koji bi opravdao hitnost. Komisija nije objasnila ni zašto u prvom stupnju mjere „zaustavljanja sata”[8] ne bi bile dovoljne za rješavanje navedene kritične hitnosti. Čini se da je donošenje tih mjera Komisiji moglo omogućiti dovoljno vremena za provedbu procjene učinka predloženih suštinskih izmjena CSRD-a i CSDDD-a (navedenih u zakonodavnom prijedlogu o kojem je riječ u ovoj istrazi). Također napominjem da Komisija nije predvidjela inspekciju nijednog dokumenta koji se odnosi na hitnost situacije i posljedičnu potrebu za odstupanjem od zahtjeva za procjenu učinka. Stoga bih bio zahvalan kad bi se Komisija mogla očitovati o tome.

Također bih bio zahvalan kad bi Komisija uz upućivanje na relevantne dijelove svojih procjena učinka postojećih pravnih akata (odnosno CSRD-a i CSDDD-a) objasnila u kojoj mjeri te prethodne procjene učinka obuhvaćaju izmjene predmetnog zakonodavnog prijedloga.

2. O nepostojanju javnog savjetovanja

Shvaćam da je Komisija u ovom slučaju smatrala da javno savjetovanje nije bilo obvezno u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu (u nedostatku procjene učinka) niti je bilo izvedivo (s obzirom na prethodno navedenu hitnost) ili potrebno (s obzirom na razne druge razmjene informacija s dionicima).

I dalje je nejasno u kojoj su mjeri poziv na očitovanje o racionalizaciji zahtjeva za izvješćivanje od listopada do prosinca 2023. i dva velika hibridna foruma dionika o Direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti iz svibnja i studenoga 2024. obuhvaćali elemente konkretnog predmetnog zakonodavnog prijedloga. U tom bih pogledu bio zahvalan Komisiji na dodatnim pojašnjenjima.

Čini se da su dva sastanka organizirana u veljači 2025., na kojima su uglavnom sudjelovali industrijski i poslovni interesi, bila jedine razmjene dionika o predmetnom zakonodavnom prijedlogu.

Nije jasno kako su razmjene dionika navedene u obrazloženju značile da se javnim savjetovanjem ne bi dodale nove informacije, posebno s obzirom na to da mnogi dionici koji bi inače mogli doprinijeti nisu bili pozvani da sudjeluju na sastancima u veljači 2025.  

Bio bih zahvalan kad bi Komisija mogla iznijeti primjedbe na ta opažanja.

3. O nepostojanju procjene klimatske dosljednosti

U skladu s Europskim zakonom o klimi Komisija je dužna provesti procjenu klimatske dosljednosti svakog nacrta mjere ili zakonodavnog prijedloga „i uključiti tu procjenu u svaku procjenu učinka koja je priložena tim mjerama ili prijedlozima te objaviti rezultate te procjene u trenutku donošenja”.[9]

Shvaćam da je Komisija, s obzirom na to da nije provedena procjena učinka, zauzela stajalište da ne mora objaviti procjenu klimatske dosljednosti. Iako se u obrazloženju navodi da predložene izmjene ne ugrožavaju opće ciljeve europskog zelenog plana,[10] Komisija u obrazloženje ili radni dokument službi nije uključila nikakvu analizu kojom bi potkrijepila taj zaključak. Osim toga, iako je Komisija mojem Uredu dostavila dokumente u kojima se navodi opće područje primjene novih pravila, čini se da ti dokumenti ne sadržavaju posebnu internu procjenu usklađenosti zakonodavnog prijedloga s ciljem klimatske neutralnosti.

Stoga se čini da Komisija nije provela procjenu klimatske dosljednosti prije donošenja predmetnog zakonodavnog prijedloga, iako Europskim zakonom o klimi nisu predviđena izuzeća od provedbe takve procjene. Bio bih zahvalan kad bi Komisija mogla iznijeti primjedbe o tim pitanjima.

4. O savjetovanju među službama (ISC)

Poslovnikom Komisije [11] predviđa se formalni ISC „usluga s legitimnim interesom zbog prirode, predmeta ili učinka nacrta akta”.[12] Obično se službama s kojima se savjetovalo u ISC-u daje deset radnih dana da preispitaju prijedlog i odgovore.[13] „U iznimnim slučajevima i zbog opravdanih razloga hitnosti”, poslovnikom se dopušta mogućnost ISC-a za brzu vožnju sa skraćenim vremenskim okvirom od 48 sati.[14]  

Kad je riječ o predmetnom prijedlogu, ISC je sklopljen u roku od 24 sata. Pokrenuta je u petak navečer, a završila u subotu navečer. Komisija nije dostavila na uvid nijedan dokument u kojem se objašnjava iznimna hitnost spisa, a posebno zašto se vremenska linija ISC-a Fast-Track od 48 sati nije mogla poštovati. Bio bih zahvalan kad bi Komisija mogla dati pojašnjenja o tom pitanju.

5. Sljedeći koraci

Bio bih zahvalan na odgovoru Komisije, uzimajući u obzir prethodno navedena pitanja, do 15. rujna 2025.

S obzirom na važnost ove istrage i uzimajući u obzir da Komisija planira dodatne „skupne” prijedloge, ne namjeravam odobriti produljenje tog roka.

Tvoje iskreno,

Teresa Anjinho
Europski ombudsman

Strasbourg, 11.7.2025.

[1] https://www.ombudsman.europa.eu/en/opening-summary/en/205174.

[2] https://commission.europa.eu/law/law-making-process/better-regulation/better-regulation-guidelines-and-toolbox_en.

[3] COM(2025) 81 final.

[4] https://commission.europa.eu/publications/omnibus-i_en.

[5] Članak 6. stavak 4. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti.

[6] U Smjernicama za bolju regulativu navodi se sljedeće: „Procjena učinka potrebna je za inicijative Komisije za koje je vjerojatno da će imati znatne gospodarske, okolišne ili socijalne učinke ili koje podrazumijevaju znatnu potrošnju i za koje Komisija ima izbor opcija politike”.

[7] Draghijevo izvješće o konkurentnosti EU-a, https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/draghi-report_en.

[8] Kako je predviđeno u prijedlogu COM(2025)80 final.

[9] Članak 6. stavak 4. Europskog zakona o klimi.

[10] Vidjeti obrazloženje prijedloga COM(2025)81 final, u kojem se navodi sljedeće: „Ovaj prijedlog stoga sadržava odredbe za pojednostavnjenje i pojednostavnjenje regulatornog okvira kako bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koje proizlazi iz Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti i Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, a da se pritom ne dovedu u pitanje ciljevi politike bilo kojeg zakonodavnog akta, te kako bi se osiguralo troškovno učinkovitije ostvarivanje ukupnih ambicija europskog zelenog plana povezanih sa zelenom i pravednom tranzicijom”(moje isticanje).

[11] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=SL:L_202403080.

[12] Članak 55. stavak 1. Poslovnika Komisije.

[13] Članak 59. Poslovnika Komisije.

[14] Članak 60. Poslovnika Komisije.