- HR Hrvatski
Godišnje izvješće za 2025
Godišnje izvješće - Datum Srijeda | 22 travnja 2026
Predgovor
Svoj sam mandat započela u veljači 2025. s čvrstom odlučnošću da će u središtu mojeg rada biti zaštita prava građana diljem Europe. Godinu dana kasnije, u Europi koja se brzo mijenja ta je odluka važnija nego ikad prije. Naše zajedničke vrijednosti i demokratski sustavi izloženi su snažnim izazovima, kao što su geopolitičke napetosti, tehnološki poremećaji i sve veći pritisak na povjerenje javnosti.
U neizvjesnim vremenima građani s pravom očekuju više: veću transparentnost, više odgovornosti i smisleniji angažman. Istodobno, institucije i donositelji odluka često su pod pritiskom, moraju se snalaziti u složenim postupcima dok nastoje postići opipljive rezultate. Jaz između očekivanja i stvarnih rezultata može se brzo proširiti.
U ovom odlučujućem trenutku očito je da rad Europskog ombudsmana nije samo važan, već i neophodan s obzirom na to da on pruža temeljnu zaštitu, kojom se osigurava odgovornost za postupke i štite prava građana kada je to najpotrebnije.
Svojim neovisnim i nepristranim djelovanjem Europski ombudsman pomaže premostiti jaz između građana i institucija. Na taj način jačamo povezanost temeljenu na povjerenju, koje održava naše demokratske institucije i jamči da će europski projekt ostati vjeran svojim temeljnim vrijednostima i načelima.
Istraga o paketu Omnibus I jasno pokazuje izazove pri donošenju odluka na europskoj razini u ozračju trajnog kriznog upravljanja. Budući da se donošenje politika EU-a ubrzava kao odgovor na geopolitičke i tehnološke pritiske, hitnost postupanja postaje pravilo. Međutim, brzina ne smije biti na štetu legitimnosti. Iz mojih nalaza proizlazi da brzo djelovanje u području zakonodavstva i poštovanje temeljnih načela EU-a moraju ići ruku pod ruku. Za brže donošenje zakona i dalje su potrebni čvrsti demokratski temelji.
Promicanje i zaštita dobre uprave od ključne su važnosti za uspješno rješavanje tih izazova. Moji sastanci s čelnicima institucija EU-a tijekom 2025. bili su važan korak u jačanju pristupa usmjerenog na rješenja. Konstruktivnim dijalogom temeljenim na povjerenju podržavamo institucije u postizanju rezultata uz istodobno zalaganje za sudjelovanje, transparentnost i odgovornost — ključne standarde dobrog upravljanja.
Transparentnost je još jedna temeljna sastavnica dobrog upravljanja. Znatan dio našeg rada usmjeren je na osiguravanje javnog pristupa dokumentima, čime se građanima omogućuje praćenje i nadzor postupaka donošenja odluka. U tom su pogledu i dalje potrebna poboljšanja, posebno u pogledu pravodobne i dosljedne obrade zahtjeva za pristup. Unapređenjem praksi u tom području povećala bi se odgovornost i povjerenje javnosti.
Tijekom 2025., godine u kojoj je naš ured obilježio tri desetljeća rada, primili smo rekordan broj pritužbi. Možda je to povećanje odraz bolje informiranosti o našoj ulozi i o pravima građana predviđenih pravom EU-a. Osim toga, ono je odraz i šireg konteksta digitalnog doba: veće dostupnosti administrativnih postupaka, sve većih očekivanja u pogledu sposobnosti reagiranja i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na javnu upravu. Ta dinamična kretanja nude važne prilike, ali postavljaju i nove zahtjeve.
Moji prethodnici često su ovaj ured opisivali kao malu instituciju s velikim mandatom. Taj je mandat sada određen strategijom koju sam donijela i koja počiva na tri stupa, a to su: pažljivo slušanje pritužbi građana, primjena naših ovlasti za donošenje odluka nakon razborite prosudbe jer će one imati snažan utjecaj te jačanje partnerstava koja doprinose boljoj kvaliteti uprave EU-a. Ti prioriteti zajedno čine temelj našeg rada na izgradnji konstruktivnog mosta između Europljana i institucija EU-a.
Operativna izvrsnost još je jedna ključna sastavnica te strategije. U 2026. usmjerit ćemo napore na prilagodbu svoje unutarnje organizacije novim zahtjevima, jačanje kapaciteta u području umjetne inteligencije i osiguravanje da tehnološke promjene budu popraćene odgovarajućim zaštitnim mjerama.
Jasna komunikacija i dalje je jednako važna. Sve više djelujemo kao „kvalificirani prevoditelji” između institucija i građana, pri čemu složene upravne postupke objašnjavamo pristupačnim jezikom. Promicanje jednostavnog jezika nije stilistički izbor, već pitanje pristupačnosti i pravednosti.
Naposljetku, naše preuzete obveze oblikuju i naš rad u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja, koju s ponosom koordiniram. Suradnjom s tijelima diljem Europe pridonosimo poboljšanju upravnih standarda i potičemo zajedničko učenje. Pripremamo se za obilježavanje 30. obljetnice rada Mreže tijekom 2026., a taj ćemo važan događaj iskoristiti kako bismo naglasili naš zajednički doprinos očuvanju dobre uprave u cijeloj Europi.
Kako protječe 2026., naša odgovornost kao čuvara pravednosti, transparentnosti i odgovornosti na kušnji je zbog raznih izazova koji zahtijevaju oprez i liderstvo. Moramo se nastaviti zalagati za dobru upravu, ne kao apstraktan ideal, nego kao temelj Unije koja sluša svoje građane.
„U Uredu Europskog ombudsmana ojačat ćemo svoju odlučnost, suradnju i nepokolebljivu predanost zajedničkim europskim vrijednostima kako bismo očuvali demokraciju – svakom riješenom pritužbom, svakim donesenim rješenjem, svakom odlukom”.
Teresa Anjinho, europska ombudsmanica
1. Strategija
Izgradnja povjerenja, poticanje promjena
Strategija Europskog ombudsmana za razdoblje 2025.–2029.
Europska ombudsmanica u studenom je objavila strategiju Ureda za razdoblje 2025. – 2029. Ta će strategija usmjeravati aktivnosti Ureda, od rješavanja pritužbi do vanjskih aktivnosti, komunikacije i unutarnje uprave.
Strategijom su utvrđena četiri opća cilja: jačanje položaja građana, ostvarivanje pozitivnih promjena, jačanje partnerstava te poticanje operativne kvalitete i učinkovitosti.
- Jačanje položaja građana: informirati građane i civilno društvo o ulozi Europskog ombudsmana i osigurati da se čuje njihov glas i poštuju njihova prava.
- Ostvarivanje pozitivnih promjena: poticati promjene u institucijama i jačati dobru upravu promicanjem pravednosti, integriteta, transparentnosti i povjerenja.
- Jačanje partnerstava: uspostaviti i njegovati suradničke odnose s dionicima koji omogućuju potporu i jačanje djelotvornosti Europskog ombudsmana u zaštiti prava građana i promicanju dobre uprave.
- Poticanje operativne kvalitete i učinkovitosti: promicati profil Ureda Europskog ombudsmana koji je usmjeren na budućnost, prilagodljiv i u službi korisnika te koji utjelovljuje najbolje prakse, spremno prihvaća inovacije i fleksibilno reagira na promjenjive trendove i potrebe.
Ciljevi se temelje na načelima i vrijednostima Ureda, a to su: pravedno i ravnopravno postupanje prema osobama i organizacijama, poštovanje najviših standarda profesionalnog ponašanja te promicanje konstruktivnog dijaloga i suradnje s institucijama i dionicima.
Provedba strategije pratit će se na temelju godišnjeg plana i mjerljivih godišnjih ciljeva kako bi se lakše ostvarili njezini ciljevi i prioriteti.
2. Kratak pregled 2025.
Glavni predmeti
„Rotirajuća vrata”
Prva istraga pokrenuta na vlastitu inicijativu ombudsmanice usmjerena je na postupanja agencija EU-a u situacijama „rotirajućih vrata”. Budući da su agencije uključene u izradu politika o brojnim pitanjima, od lijekova i sigurnosti hrane do obrane, važno je da se pravila kojima se uređuje prelazak osoblja EU-a u privatni sektor pravilno primjenjuju.
Hitno donošenje odluka
Među ključnim pitanjima koja je ombudsmanica razmatrala tijekom 2025. bilo je jamčenje odgovornosti pri hitnom donošenju odluka. Ono je bilo predmetom triju istraga o zakonodavnim prijedlozima za pojednostavnjenje pravila za poljoprivrednike, pojednostavnjenje pravila o korporativnoj održivosti i borbu protiv krijumčarenja migranata.
Umjetna inteligencija
Jedna od glavnih tema istraga provedenih 2025. bila je umjetna inteligencija, među ostalim i način na koji Europska komisija osigurava transparentnost, uključivost i odgovornost u donošenju usklađenih normi za umjetnu inteligenciju.
Osnovni statistički podaci
3 490
obrađenih novih pritužbi; povećanje od 54 % u odnosu na 2024.
492
pokrenute istrage: povećanje od 19 % u odnosu na 2024.
35 %
istraga odnosilo se na pitanja transparentnosti
Istaknuti govori
„Pravobranitelji nisu samo osobe koje obrađuju pritužbe ili rješavaju probleme. Mi potičemo na djelovanje i obrazujemo.”
Pozdravni govor na konferenciji Europske mreže pučkih pravobranitelja 2025.
„[...] prava osobe s invaliditetom nisu posebna prava. To su jednaka prava […]”
„Zajedničkim radom, ustrajući na transparentnosti, pravednosti i odgovornosti, jačamo vladavinu prava.”
Najvažniji događaji tijekom godine
3. Ključne teme
Ombudsman pomaže fizičkim osobama, poslovnim subjektima i organizacijama u rješavanju problema s upravom EU-a. To može uključivati poteškoće u pogledu sudjelovanja građana u donošenju odluka, kašnjenje ili uskraćivanje pristupa dokumentima, pitanja integriteta, povrede temeljnih prava i ugovorne odnose. U odjeljcima u nastavku daje se pregled ključnih predmeta povezanih s određenim područjem.
3.1. Participativno odlučivanje
Participativno odlučivanje bilo je jedno od glavnih pitanja kojim se Ured Europskog ombudsmana bavio tijekom 2025. Organizacije civilnog društva podnijele su pritužbe o načinu na koji je Europska komisija pojednostavnila postojeće zakonodavstvo ili uvela novo zakonodavstvo kako bi ostvarila nove prioritete politike.
Preporuka o paketu Omnibus I, Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i borbi protiv krijumčarenja migranata
U studenome ombudsmanica je izdala nalaz o nepravilnostima u postupanju nakon što je utvrdila niz postupovnih nedostataka u načinu pripreme četiriju zakonodavnih akata. Zakonodavni prijedlozi odnosili su se na korporativno izvješćivanje o održivosti za poduzeća, Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i borbu protiv krijumčarenja migranata.
Istragom je utvrđeno da Komisija tijekom izrade tih zakonodavnih prijedloga nije poštovala određene dijelove vlastitih pravila za bolju regulativu, kojima se nastoji osigurati izrada zakonodavstva utemeljena na dokazima, transparentna i uključiva.
Među postupovnim nedostacima utvrđenima tijekom ombudsmaničinih istraga bili su izostanak potpunog obrazloženje za javnost o hitnosti zakonodavnih prijedloga i dokumentiranih razloga za odstupanje od internih pravila o izradi zakonodavstva. Postojali su i drugi problemi specifični za svaki zakonodavni prijedlog.
U dvjema preporukama Komisiji za buduća postupanja ombudsmanica je od Komisije zatražila da osigura predvidljivu, dosljednu i neproizvoljnu primjenu pravila za bolju regulativu te da u budućnosti hitna izrada zakonodavnih prijedloga uvijek bude transparentna, utemeljena na dokazima i uključiva.
Ombudsmanica je iznijela i niz prijedloga s obzirom na predstojeću reviziju pravila za bolju regulativu. To uključuje pojašnjenje minimalnih standarda za savjetovanja s dionicima u hitnim postupcima i provedbu procjena utjecaja na klimu za sve zakonodavne prijedloge.
Ombudsmanica je zatražila od Komisije da do 25. veljače 2026. dostavi detaljan odgovor na njezinu preporuku.
Ombudsmanica pozdravlja odluku EIB-a o proaktivnom objavljivanju više okolišnih i socijalnih podataka
Nakon istrage Ureda Europskog ombudsmana, Europska investicijska banka (EIB) izjavila je da će svoje procjene okolišnih i socijalnih utjecaja za projekte izvan EU-a za koje se pretpostavlja da će imati znatan utjecaj na okoliš početi objavljivati prije nego što Upravni odbor donese odluku o njihovu financiranju. To bi javnosti trebalo omogućiti učinkovitije sudjelovanje u procjeni ekoloških i socijalnih aspekata projekata koje EIB razmatra za financiranje.
Te su mjere provedene nakon istrage o odbijanju Banke da omogući javni pristup procjeni okolišnog i socijalnog utjecaja projekta u Nairobiju, u Keniji, kao i o njezinoj općoj praksi objavljivanja takvih informacija tek nakon donošenja odluka o financiranju. Ombudsmanica je pozdravila nove mjere.
3.2. Odgovornost pri donošenju odluka
Istraga o izradi normi EU-a za umjetnu inteligenciju
Ombudsmanica je pokrenula istragu o načinu na koji Europska komisija osigurava transparentnost, uključivost i odgovornost u donošenju usklađenih normi za umjetnu inteligenciju. Pritužbu je podnijela organizacija civilnog društva, koja je izrazila svoju zabrinutost zbog činjenice da normizacijska tijela nadležna za izradu normi za Komisiju – Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) – nisu obvezna javno obznaniti informacije o osobama koje na njima rade i ne objavljuju zapisnike svojih sastanaka. Organizacija koja je podnijela pritužbu tvrdila je i da Komisija nije osigurala uravnoteženu zastupljenost interesa u postupku normizacije. Komisija je od normizacijskih tijela zatražila da izrade usklađene norme i osiguraju da će one pridonijeti smanjenju rizika u pogledu sigurnosti i temeljnih prava koji proizlaze iz umjetne inteligencije. Ombudsmanica je postavila pitanje Komisiji o sastavu skupine koja izrađuje norme, pravilima transparentnosti koja primjenjuju normizacijska tijela, o tome kako Komisija upravlja i nadzire postupak normizacije te kako će preispitati njegove ishode.
Komisija nije riješila problem kašnjenja u postupku autorizacije kemikalija
Ombudsmanica je zatvorila istragu svojeg Ureda o načinu na koji Europska komisija odlučuje o zahtjevima poduzeća za autorizaciju posebno opasnih kemikalija te je zaključila da Komisija nije riješila problem dugotrajnih kašnjenja u postupku. Ured Europskog ombudsmana utvrdio je 2024. nepravilnosti u postupanju i zatražio od Komisije da smanji vrijeme potrebno za izradu nacrta odluka o autorizaciji u skladu s Uredbom EU-a o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH).
Međutim, u svojem odgovoru Komisija se nije očitovala o preporuci Ureda Europskog ombudsmana da preispita svoje dugotrajne unutarnje postupke niti je prihvatila preporuku da se zahtjevi koji ne sadržavaju dovoljno informacija odmah odbace kako ta poduzeća više ne bi mogla upotrebljavati opasne tvari u EU-u.
Ombudsmanica je ponovila da Komisija treba poduzeti dodatne korake za potpunu provedbu ciljeva iz Uredbe REACH i novije sudske prakse kako bi se izbjegla dugotrajna kašnjenja u kontroli rizika od kemijskih tvari.
3.3. Transparentnost
Tijekom 2025. najveći dio (35 %) istraga i dalje se odnosio na pitanja transparentnosti, i to posebno na zahtjeve za pristup dokumentima. Ombudsmanica želi osigurati da se u upravi EU-a strogo i pravedno primjenjuje zakonski akt kojim se uređuje pristup dokumentima EU-a (Uredba 1049/2001). To znači da oni koji traže pristup dokumentima trebaju u razumnom roku dobiti dokumente koje traže ili primiti valjano obrazloženje o tome zašto im pristup nije odobren.
Odbijanje Europske komisije da omogući javni pristup izvješću o procjeni rizika koje je izradila platforma X
Budući da je Akt o digitalnim uslugama ključan zakonodavni akt EU-a za utvrđivanje odgovornosti u području digitalnih usluga i za osiguravanje sigurnog internetskog okruženja za korisnike, ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju kada je Europska komisija odbila analizu procjene rizika platforme X za potrebe objavljivanja. Kad je novinar zatražio pristup izvješću platforme X, Komisija je to odbila, tvrdeći da bi se općenito moglo pretpostaviti da bi njegovo objavljivanje moglo ugroziti poslovne interese poduzeća, kao i istragu koja je bila u tijeku o njegovoj usklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. Ombudsmanica je utvrdila da nije razumno da Komisija u tom slučaju primjenjuje opću pretpostavku neobjavljivanja. Iako je platforma X sama objavila izvješće s redigiranim podacima, ombudsmanica je preporučila Komisiji da provede pojedinačnu procjenu dokumenta za objavu. Ombudsmanica je zatražila da se procjenom omogući novinaru najširi mogući pristup, eventualno uključujući i pristup redigiranim podacima.
Istraga o postupanju Komisije sa zahtjevom za pristup tekstualnoj poruci u vezi s pregovorima sa zemljama Mercosura
Ombudsmanica je pokrenula istragu o postupanju Komisije sa zahtjevom za pristup dokumentima o tekstualnoj poruci koju je njezina predsjednica primila od francuskog predsjednika u vezi s trgovinskim pregovorima sa zemljama Mercosura. Komisija je podnositelju pritužbe, novinaru, objasnila da je na temelju svojih postojećih internih pravila procijenila kako ne postoji obveza evidentiranja predmetne tekstualne poruke. Osim toga, na predsjedničinu telefonu aktivirana je značajka 'nestajućih poruka'. Ured Europskog ombudsmana zatražio je pregled dokumenata u kojima se detaljno opisuju koraci koje je Komisija poduzela prilikom obrade tog zahtjeva za pristup informacijama. Ured je zatražio i pregled dokumenata u kojima se objašnjavaju politike Komisije o korištenju službenih mobilnih telefona i čuvanju tekstualnih i instant poruka.
Kašnjenja u postupanju po zahtjevima za pristup dokumentima
Tijekom 2025. nastavljena je provedba istraga o dugotrajnim kašnjenjima Komisije u rješavanju zahtjeva za pristup dokumentima, uključujući i zahtjev koji se odnosi na zapisnike sa sastanaka Skupine za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava, čiji je domaćin Komisija i na kojima Skupina raspravlja o pitanjima kibernetičke sigurnosti. Iako je Komisija u konačnici odobrila širok pristup predmetnim dokumentima, ona je na zahtjev podnositelja pritužbe za preispitivanje njezine prvotne odluke (ponovni zahtjev) odgovorila tek nakon gotovo godinu dana.
Poticanje pozitivnih promjena
Nekoliko istraga koje je tijekom izvještajne godine proveo Ured Europskog ombudsmana omogućilo je bolji pristup osobama i organizacijama koje su zatražile dokumente.
1.Jedan se predmet odnosio na zahtjev za javni pristup dokumentima vezanima uz prijedlog Komisije za primjenu „postupka za zaštitu vladavine prava” u Mađarskoj. Komisija je utvrdila da se zahtjev odnosi na četrnaest dokumenata i objavila je sve dokumente osim pojedinih dijelova triju dokumenata. Nakon intervencije ombudsmanice Komisija je omogućila potpuni pristup zatraženim dokumentima.
Predmet 646/2024/PVV
2.Agencija Europske unije za azil (EUAA), koja je prvobitno odobrila pristup dvama od 76 dokumenata o uvjetima prihvata u nekoliko objekata za upravljanje migracijama na Cipru, nakon provedene istrage odobrila je pristup za 64 od svih preostalih dokumenata.
Predmet 724/2024/AML
3.Nakon dviju istraga o njenom postupanju, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) omogućila je širi pristup informacijama koje je razmijenila s Komisijom o prijedlogu uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu i e-porukama koje je razmijenila s organizacijom koja sudjeluje u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Predmeti: 1372/2024/OAM i 2219/2024/OAM
4.Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) ažurirala je svoju internu politiku o postupanju sa zahtjevima za javni pristup dokumentima kako bi osigurala da se podnositeljima zahtjeva za dokumente dostavi popis onih dokumenata za koje ENISA odredi da se pristup ne može odobriti ili se može odobriti samo u vrlo ograničenom opsegu. Poboljšanja, koja je ombudsmanica pozdravila kao korisna za građane, uslijedila su nakon istrage u vezi sa zahtjevom za pristup dokumentima o istrazi Ureda Europske unije za suzbijanje prijevara (OLAF) o neprimjerenom ponašanju jednog od članova osoblja ENISA-e.
Predmet 1689/2024/MIG
3.4. Standardi integriteta
Kako agencije EU-a postupaju u slučajevima „rotirajućih vrata”
Ombudsmanica je pokrenula istragu na vlastitu inicijativu o postupanju agencija EU-a u vezi sa slučajevima „rotirajućih vrata”. Te agencije sudjeluju u provedbi politika EU-a u brojnim područjima. Istraga je usmjerena na 15 agencija čiji rad podrazumijeva brojne kontakte s privatnim sektorom, a u okviru istrage ispituju se postupanja u nedavnim slučajevima „rotirajućih vrata” koji se odnose na članove upravnih odbora i više osoblje. Od agencija su zatražene i informacije o politikama koje su uspostavile za postupanje u takvim slučajevima, uključujući pravila o planiranim aktivnostima nakon isteka mandata i nakon prestanka radnog odnosa, kao i kriterije i smjernice za procjenu ograničenja nakon prestanka radnog odnosa.
Istraga se nadovezuje na prethodne aktivnosti na vlastitu inicijativu Ureda Europskog ombudsmana u vezi s načinom na koji Europska komisija postupa u slučaju prelaska osoblja iz institucija i tijela EU-a na slične poslove u privatnom sektoru. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje slučajeva „rotirajućih vrata” i ujednačenu primjenu pravila za ublažavanje mogućih sukoba interesa. Rezultati istrage očekuju se početkom 2026.
„Rotirajuća vrata” u Europskoj komisiji
U okviru rada na slučajevima „rotirajućih vrata” tijekom proteklih godina Ured Europskog ombudsmana upozorio je institucije EU-a na važnost odlučnog i dosljednog postupanja u vezi s tim pitanjem. Taj je učinak postao vidljiv 2025. kad je Komisija provela temeljitu procjenu pitanja bi li bivši dužnosnik EU-a iz odjela za tržišno natjecanje mogao za svojeg novog poslodavca raditi na konkretnom predmetu u području tržišnog natjecanja kojim se bavila Komisija. Nakon procjene u kojoj su razmotreni stvarni, potencijalni i percipirani sukobi interesa, Komisija je zaključila da bivši član osoblja ne bi trebao raditi na dotičnom predmetu. Ombudsmanica je pozdravila takav pristup u svojoj odluci kojom je zaključila istragu o tom pitanju.
Europska komisija poboljšala mjere za otklanjanje sukoba interesa stručnjaka koji ocjenjuju projekte Europskog fonda za obranu
Nakon zasebne istrage Komisija je uvela mjere kojima se osigurava da vanjski stručnjaci koji sudjeluju u evaluaciji prijedloga projekata za financiranje u okviru Europskog fonda za obranu (EDF) nisu u sukobu interesa. U okviru tih mjera, od stručnjaka se traži da navedu članove svoje obitelji koji su povezani s obrambenom industrijom i da navedu svoja izravna financijska ulaganja u poduzeća u području obrane. Druge mjere bile su poboljšanje informatičkog alata za upravljanje evaluacijom prijedloga u okviru Europskog fonda za obranu kako bi on mogao automatski pretraživati pojedinosti o mogućem sukobu interesa, uz informacije koje su već dostavili sami stručnjaci. Ombudsmanica je pozdravila nove mjere.
Europska komisija provodi mjere za poslovna putovanja članova osoblja koja plaćaju treće strane
Nakon još jedne istrage Komisija je provela mjere kojima se osigurava da u slučaju službenih putovanja njezina osoblja koja plaćaju treće strane ne postoje sukobi interesa. Komisija je pristala evidentirati vrstu trećih strana koje plaćaju poslovna putovanja osoblja, troškove koje snose, kao i svoje procjene potencijalnih i percipiranih sukoba interesa. U okviru te istrage ispitan je način na koji Komisija procjenjuje i ublažava potencijalne sukobe interesa povezane sa službenim putovanjima nakon što je otkriveno da je bivši glavni direktor Komisije putovao u Katar i ondje koristio ugostiteljske usluge, što su platile treće strane. Ombudsmanica je pozdravila konstruktivan angažman Komisije u tom pitanju.
3.5. Temeljna prava
Praćenje sredstava EU-a dodijeljenih u kontekstu operacija upravljanja granicama
Ured Europskog ombudsmana početkom 2025. zaključio je istragu o načinu na koji Europska komisija osigurava poštovanje temeljnih prava u kontekstu dodjele financijskih sredstava EU-a Grčkoj za upravljanje granicama te je iznio određene prijedloge za poboljšanje. Ombudsmanica je pozvala Komisiju da izradi smjernice za procjenu poštovanja temeljnih prava tijekom provedbe programa. Usto je iznijela i prijedloge o transparentnosti procesa nadzora i mjerama za jačanje uključenosti civilnog društva.
U svojem odgovoru na te prijedloge Komisija je izjavila da će nastaviti blisko surađivati s grčkim vlastima kako bi se osigurala uspostava pouzdanog sustava za praćenje istraga povodom navoda o kršenju temeljnih prava, kao i provedba potrebnih daljnjih mjera. Osim toga, Komisija je navela da će od grčkih vlasti zatražiti i objavu drugih relevantnih dokumenata kako bi se osigurala veća transparentnost, kao i smislenije sudjelovanje organizacija civilnog društva.
Poštovanje ljudskih prava u kontekstu Memoranduma o razumijevanju između EU-a i Tunisa
Kao odgovor na istragu Ureda Europskog ombudsmana o tome kako Komisija namjerava zajamčiti poštovanje ljudskih prava u kontekstu Memoranduma o razumijevanju između EU-a i Tunisa, Komisija je izjavila da će potaknuti odgovarajuće delegacije EU-a, partnere u provedbi i partnerske zemlje na poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava, uključujući i uspostavu mehanizama za podnošenje pritužbi o povredama ljudskih prava.
Vrijeme potrebno Europskoj komisiji za zaključenje postupka zbog povrede prava
Ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju s obzirom na vrijeme koje je Komisiji bilo potrebno za zaključivanje postupka zbog povrede prava pokrenutog 2016. protiv Španjolske, a koji se odnosio na njezinu usklađenost s pravilima EU-a o buci iz okoliša. Nalaz je uslijedio nakon pritužbe skupine građana zabrinutih zbog buke na aerodromu u Španjolskoj. Ombudsmanica je utvrdila da u razdoblju od tri godine Komisija nije poduzela nikakve mjere. Usto, napomenula je kako je, s obzirom na velike posljedice za javno zdravlje, očekivala da će Komisija dati prioritet tom postupku zbog povrede prava.
Nedostavljanje jasnih informacija o propisanom roku za podnošenje pritužbe
Nakon svoje provedene istrage ombudsmanica je zatražila od Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da ubuduće, kad subjektu protiv kojeg se vodi istraga dostavlja obavijest o zatvaranju istrage, treba pružiti pravodobnu i jasnu informaciju o mogućnosti obraćanja nadzorniku postupovnih jamstava. Prijedlog je uslijedio nakon što je istragom utvrđeno da OLAF dotičnoj tvrtki nije pružio jasne informacije o roku za podnošenje pritužbe. Zbog toga je tvrtka podnijela pritužbu nakon isteka roka, a nadzornik ju je odbio.
3.6. Osoblje EU-a
Ombudsmanica je tijekom 2025. rješavala brojne pritužbe protiv Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO). U nekoliko istraga utvrdila je da je EPSO postupao razumno, ali je u jednoj istrazi utvrdila nepravilnosti u postupanju, odnosno načinu na koji je EPSO postupao s pritužbom zbog tehničkih problema tijekom testiranja na daljinu u postupku odabira osoblja. U drugoj istrazi ombudsmanica je predložila da EPSO ubuduće daje jasne i potpune odgovore kandidatima koji su zatražili preispitivanje. U svojim odgovorima EPSO bi trebao obavijestiti kandidate o tome je li preispitivanje provedeno i o razlozima svoje odluke. U drugoj istrazi ombudsmanica je utvrdila nepravilnosti u postupanju, odnosno načinu na koji je EPSO postupio sa zahtjevom kandidatkinje koja je nedavno rodila i željela je odgoditi usmeni ispit.
Navodi o uznemiravanju
Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) izjavio je 2025. da će provesti prijedloge Ureda Europskog ombudsmana o tome kako poboljšati svoje istrage povodom navoda o uznemiravanju. To je uslijedilo nakon odluke iz prethodne godine, u kojoj je Ured Europskog ombudsmana utvrdio nepravilnosti u postupanju, odnosno vremenu – gotovo tri godine – koje je OLAF potrošio kako bi dovršio istragu o navodnom uznemiravanju koje je počinio zaposlenik jedne od agencija EU-a. U svojem odgovoru Uredu Europskog ombudsmana OLAF je naveo da se slaže s time da treba donijeti posebna pravila o istragama povodom navoda o uznemiravanju te da namjerava izdati i interni vodič o najboljim praksama i standardima za takve istrage.
3.7. Bespovratna sredstva i ugovori
Nepravilnosti u postupanju pri obradi zahtjeva za bespovratna sredstva i zabrinutost zbog potencijalnog sukoba interesa
Nakon provedene istrage ombudsmanica je zatražila od Europske komisije da ubuduće izbjegava odbijanje zahtjeva za bespovratna sredstva na temelju očite administrativne pogreške. Nalazi su uslijedili nakon što je Komisija odbila zahtjev za bespovratna sredstva, a nije zatražila pojašnjenje, zbog toga što je podnositelj zahtjeva tražio financijska sredstva EU-a u iznosu većem od najvećeg dopuštenog postotka u okviru poziva. Ombudsmanica je, osim toga, utvrdila da Komisija nije na odgovarajući način procijenila navode podnositelja pritužbe o mogućem sukobu interesa pri dodjeli bespovratnih sredstava.
Kašnjenja Europske komisije u obradi plaćanja pružatelju usluga i njegovom podizvođaču
Ombudsmanica je pokrenula istragu o vremenu koje je Komisiji bilo potrebno za obradu plaćanja pružatelju usluga za njegov rad na programu „Intenzivniji razvoj i provedba ulaganja EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u okviru strategije Global Gateway”. Kašnjenje je utjecalo i na plaćanje podizvođaču koji je pružao usluge do listopada 2024., ali do svibnja 2025., kad je podnio pritužbu Uredu Europskog ombudsmana, još nije bio plaćen. Kao rezultat ombudsmaničine istrage, Komisija je riješila to pitanje, ispričala se zbog kašnjenja te je pružatelju usluge isplatila preostali iznos i pripadajuće kamate, a on je potom izvršio plaćanje podnositelju pritužbe.
4. Pritužbe i istrage: kako pomažemo građanima
Glavna je zadaća Europskog ombudsmana pomagati ljudima i organizacijama suočenima s problemima u vezi s upravom EU-a i rješavati pritužbe koje oni podnesu. U okviru svojih istraga Europski ombudsman nastoji riješiti te probleme, ali i promicati prakse dobrog upravljanja u institucijama EU-a.
Pri rješavanju pritužbi Ured Europskog ombudsmana primjenjuje pristup usmjeren na rješenja. Kako bi to postigao, Ured pridaje veliku pozornost suradnji s institucijama, tijelima i agencijama EU-a. To je metoda kojom se osnažuje povjerenje u upravu EU-a, a istodobno omogućuje Europskom ombudsmanu da svoje nadzorne zadaće obavlja potpuno neovisno.
Raznolik tim službenika zaduženih za predmete i višejezično mrežno mjesto Ureda odražavaju predanost Europskog ombudsmana tomu da se s osobama koje traže pomoć komunicira na sva 24 službena jezika EU-a.
Iako Europski ombudsman nije uvijek u mogućnosti ispitati sve primljene pritužbe, Ured ipak nastoji pomoći onima koji to zatraže.
Tijekom 2025. naglo je porastao broj pritužbi koje je obradio Ured Europskog ombudsmana, i to čak 54 % u odnosu na 2024. Pretpostavlja se da je taj porast djelomično rezultat činjenice da su podnositelji pritužbi saznali za postojanje Europskog ombudsmana koristeći se alatima umjetne inteligencije.
Iznimno je pozitivno što je javnost bolje upoznata s pravima građana i s našim radom te što je ta bolja informiranost pridonijela povećanju broja istraga koje je Europski ombudsman pokrenuo, a koje je protekle godine iznosilo 19 %. Istodobno, zbog naglog porasta broja pritužbi i rada potrebnog za njihovu obradu i analizu resursi Ureda bili su vrlo opterećeni.
To je osobito izazovno u slučajevima kada savjeti koje pruža umjetna inteligencija nisu točni, što je, među ostalim, dovelo do naglog porasta nedopuštenih pritužbi (+86 %). Te se pritužbe često smatraju nedopuštenima zbog toga što se podnositelji nisu prvo obratili dotičnoj instituciji. U prethodnim godinama Ured bi podnositelju pritužbe savjetovao da se prvo obrati dotičnoj instituciji. Međutim, kod brojnih novih pritužbi institucija koja je navedena zapravo u većini slučajeva nije odgovorna za konkretan predmet.
Druge pritužbe nastaju zbog toga što podnositelji ne prihvaćaju argument institucije EU-a da ona nije odgovorna za sporno pitanje. Podnositelji pritužbe zatim se obraćaju Europskom ombudsmanu, a njegov Ured, nakon što prouči pritužbu i argumente, na kraju potvrđuje da je tijelo EU-a bilo u pravu.
4.1. Vrsta i izvor pritužbi
4.1.1. Pregled pritužbi i strateških istraga
Europski ombudsman može pokrenuti istragu samo o pritužbama u okviru svoje nadležnosti koje zadovoljavaju nužne „kriterije dopuštenosti”, od kojih je jedan taj da se pritužbu prvo pokuša riješiti s predmetnom institucijom.
Predmet istraga Europskog ombudsmana proizlazi iz njegova mandata i primljenih pritužbi. Međutim, osim svoje temeljne zadaće rješavanja pritužbi, Europski ombudsman može provoditi i strateške istrage radi rješavanja širih sustavnih pitanja u institucijama EU-a ili, u određenim okolnostima, može pokrenuti istrage na vlastitu inicijativu na temelju pritužbe osobe izvan EU-a.
4.1.2. Strateške istrage i strateške inicijative u 2025.
Osim uvida u konkretne pritužbe o nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, Europski ombudsman ima ovlast i proaktivno se baviti širim strateškim pitanjima. U okviru strateških istraga razmatraju se širi sustavni problemi koji utječu na institucije EU-a, dok su strateške inicijative zahtjevi za pojašnjenje, a ne službene istrage.
Ombudsmanica je 2025. pokrenula stratešku istragu o načinu na koji agencije EU-a postupaju u slučajevima „rotirajućih vrata” i zaključila tri strateške istrage. Dvije su se odnosile na pitanja odgovornosti, tj. kako Komisija postupa s trećim stranama koje plaćaju poslovna putovanja i ugostiteljske usluge za članove njezina osoblja i kako Komisija primjenjuje pravila o transparentnosti stručnih skupina. Treća zaključena strateška istraga odnosila se na način na koji Komisija upravlja rizicima od opasnih kemijskih tvari. Ured je zaključio i jednu stratešku inicijativu o tome kako Komisija osigurava da se revidiranim pravilima o Zajedničkom sustavu zdravstvenog osiguranja za osoblje EU-a jamči sveobuhvatna pokrivenost zdravstvenih potreba povezanih s invaliditetom.
4.1.3. Pritužbe izvan nadležnosti Europskog ombudsmana
Ured je tijekom 2025. obradio rekordan broj pritužbi (2 249) izvan svoje nadležnosti, često zato što se nisu odnosile na rad uprave EU-a. Čini se da je to povećanje (62 % u odnosu na 2024.) djelomično posljedica upotrebe umjetne inteligencije pri sastavljanju pritužbi. Pritužbe izvan područja nadležnosti pristigle iz Španjolske, Njemačke i Poljske činile su 32 % ukupnog broja takvih pritužbi. Pritužbe iz Španjolske činile su 14 %, dok su one iz drugih dviju zemalja činile 10 % odnosno 8 % ukupnog broja pritužbi.
Najčešće su bile pritužbe povezane s javnim uslugama i administrativnom transparentnošću, dok su se druge odnosile na različita pitanja i institucije, uključujući nacionalne sudove, zdravstvenu skrb i slobodno kretanje ljudi.
Druge pritužbe koje je Ured zaprimio odnosile su se na institucije EU-a, posebno na Europsku komisiju, no s obzirom na to da su se odnosile na politički rad ili na zakonodavstvo, bile su izvan nadležnosti Europskog ombudsmana.
Osim pritužbi pojedinih osoba, poduzeća ili organizacija, Europski ombudsman zaprimio je i nekoliko masovnih pritužbi koje nisu bile unutar nadležnosti. Odnosile su se na stanje na Bliskom istoku, europsku obrambenu inicijativu „Readiness 2030” i poništenje predsjedničkih izbora 2024. u Rumunjskoj.
Svim osobama koje su zatražile pomoć Europski ombudsman odgovorio je na jeziku na kojem su podnijeli pritužbu ili na željenom jeziku. U tim je odgovorima objašnjena nadležnost Europskog ombudsmana te se, koliko je to bilo moguće, podnositeljima pritužbi savjetovalo da se obrate drugim tijelima koja bi im mogla pomoći. Iako su to obično bile nacionalne i regionalne institucije pučkog pravobranitelja, Europski ombudsman upućivao je podnositelje pritužbi na nacionalna javna tijela i organizacije za zaštitu prava i potrošača u državama članicama.
Ovisno o postavljenom pitanju i kada je to bilo prikladno, Ured je podnositeljima pritužbi savjetovao da se obrate institucijama EU-a (uglavnom Europskoj komisiji i Europskom parlamentu) ili mrežama na europskoj razini, kao što su SOLVIT i europski potrošački centri.
Podnositeljima pritužbe koji su izrazili nezadovoljstvo konkretnim zakonodavstvom EU-a Europski ombudsman u pravilu je savjetovao da se obrate Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Osobe koje su se obratile s problemima oko provedbe prava EU-a upućene su nacionalnim ili regionalnim pučkim pravobraniteljima ili službama EU-a kao što su Europe Direct, Your Europe i portal e-pravosuđe.
Jedno od najvažnijih poboljšanja bilo je uvođenje strukturiranog postupka za pritužbe zaprimljene e-poštom u listopadu 2025. Umjesto da ih evidentira u sustavu Ureda za upravljanje pritužbama i obrađuje, Ured sada odgovara standardnom porukom s informacijama o nadležnostima Europskog ombudsmana i upućuje podnositelje pritužbi na internetski obrazac za pritužbe, koji ih vodi kroz glavne elemente potrebne za podnošenje potpune pritužbe u okviru nadležnosti.
Na taj se način podnositeljima koji svoje pritužbe dostavljaju e-poštom pomaže da dostave sve potrebne i relevantne informacije. Ta je promjena bila odlučujuća za smanjenje udjela pritužbi izvan područja nadležnosti s približno 67 % u prvih deset mjeseci na 47 % u studenome i prosincu 2025.
4.2. Subjekt protiv kojeg je podnesena pritužba
4.3. Predmet pritužbe
4.4. Postignuti rezultati
4.5. Učinak i postignuća
Jedan je od glavnih ciljeva Europskog ombudsmana ostvariti konkretna poboljšanja u radu uprave EU-a za podnositelje pritužbi i javnost. Ombudsman to postiže davanjem prijedloga u obliku rješenja, preporuka i prijedloga. Nadalje, Europski ombudsman može potaknuti instituciju da riješi pitanje čak i prije nego što se usvoji službeni prijedlog ili preporuka s rješenjima.
4.5.1. Stopa prihvaćanja
Stopa prihvaćanja postotak je pozitivnih odgovora u odnosu na ukupan broj prijedloga (rješenja, preporuka i prijedloga) koje daje Europski ombudsman. Budući da Europski ombudsman daje institucijama do šest mjeseci da odgovore na preporuke koje je predložio u svojim odlukama o zaključenju istrage, stopa prihvaćanja za 2025. obuhvaća predmete zaključene u 2024.
Statistike pokazuju da su institucije EU-a dobro reagirale na povećanu primjenu „prijedloga rješenja” Ureda, u kojima Europski ombudsman iznosi način na koji institucija može postupiti u određenom slučaju. U 2024. prihvaćeno je 89 % prijedloga rješenja i 78 % prijedloga za poboljšanje. Ukupno gledajući, tijekom 2024. institucije EU-a surađivale su s Europskim ombudsmanom na zadovoljavajućoj razini u 72 % slučajeva.
Ombudsmanica je tijekom 2025. ponovno usmjerila svoje djelovanje na dijalog s institucijama, tijelima i agencijama EU-a. Kako je navedeno u njezinoj strategiji, obvezala se aktivno promicati konstruktivan dijalog i produktivnu suradnju s institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a. To je ključno za postizanje boljih rezultata i za podnositelje pritužbi i za dotične institucije, čime se ombudsmanici pomaže u ostvarenju njezina mandata i potiče pristup usmjeren na rješenja.
Širi učinak
Stopa prihvaćanja obuhvaća odgovore institucija na prijedloge u određenom trenutku te možda ne obuhvaća u potpunosti dugoročan učinak rada Europskog ombudsmana.
Na primjer, on je 2016. proveo veliku istragu o tome kako Komisija surađuje s lobistima duhanske industrije, a Ured od tada prati to pitanje. Europski ombudsman pohvalio je 2025. mjere koje je poduzela Komisija, uključujući inicijativu za jačanje svijesti radi procjene rizika izloženosti njezinih čelnika duhanskoj industriji, kao i donošenje popisa mjera (skupa alata) za postupanje u vezi s lobiranjem duhanske industrije. Ombudsmanica je potaknula Komisiju da u potpunosti iskoristi te mjere kako bi osigurala da svi njezini odjeli i službe ispunjavaju obveze EU-a iz Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom.
Kao odgovor na istragu Europskog ombudsmana pokrenutu 2023. o načinu na koji Vijeće EU-a i Komisija obrađuju zahtjeve za javni pristup zakonodavnim dokumentima, obje su se institucije obvezale na poboljšanje proaktivne transparentnosti. Ombudsmanica je pozdravila preuzimanje te obveze i izjavila da je njezin ured zadovoljan činjenicom da Vijeće priprema revidirani „Vodič za transparentnost” za sva pitanja u vezi s pristupom dokumentima. Ombudsmanica je također naglasila da namjerava pratiti način na koji te dvije institucije provode prijedloge iznesene u kontekstu istrage.
Tajništvo koje upravlja Registrom transparentnosti za Komisiju, Parlament i Vijeće EU-a unaprijedilo je provedbu istraga o pritužbama na navodna kršenja Kodeksa ponašanja. Među poboljšanjima, koja su uslijedila nakon istrage Europskog ombudsmana, Tajništvo je navelo da sada provodi „temeljite i svrsishodne” istrage i aktivno traži dodatne informacije od registriranih subjekata. Osim toga, ažuriralo je svoje smjernice o tome kako bi registrirani subjekti trebali detaljno opisati svoje članstvo ili povezanost s drugim subjektima.
5. Suradnja s institucijama
U skladu s novom strategijom Ureda za razdoblje 2025. – 2029., ombudsmanica se tijekom protekle godine usredotočila na poticanje dijaloga usmjerenog na rješenja i konstruktivnu suradnju s institucijama EU-a i dionicima. Tim se pristupom nastoji povećati učinkovitost Ureda u zaštiti prava građana i promicanju dobre uprave.
5.1. Odnosi s Europskom Unijom
5.1.1. Europski parlament
Mandat Europskog ombudsmana proizlazi iz ugovorâ o EU-u, a za svoj rad odgovoran je zastupnicima u Europskom parlamentu. Novoizabrana ombudsmanica u ožujku se sastala s predsjednicom Europskog parlamenta, Robertom Metsolom i tom su prigodom razgovarale o zajedničkim prioritetima za budućnost i o očuvanju prava europskih građana, zajedničkoj zadaći obiju institucija. Ponovno su se sastale u svibnju kada je ombudsmanica podnijela godišnje izvješće o radu svojeg ureda za 2024.
Tijekom sljedećih mjeseci ombudsmanica se sastala s nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu, predsjednicima odbora čiji je rad povezan s misijom Ureda. Te aktivnosti informiranja bile su usmjerene na jačanje svijesti o ulozi Ureda u EU-u te na raspravu o nedavnim predmetima i zaključcima, čime je potaknuta snažna suradnja između dviju institucija u tom procesu.
Sudjelovanje ombudsmanice na saslušanjima i događajima koje organizira Parlament jedan je od važnih aspekata suradnje dviju institucija. Oni pružaju priliku za predstavljanje glavnih nalaza važnih istraga i naglašavanje preporuka upućenih institucijama EU-a.
Ombudsmanica je tijekom godine sudjelovala na brojnim sjednicama parlamentarnih odbora. Primjerice, sudjelovala je u raspravama s Odborom za pravna pitanja (JURI) o hitnom donošenju odluka i potrebi postojanja upravnog prava EU-a. Osim toga, sudjelovala je u raspravama s Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) o vladavini prava u EU-u i s Odborom za javno zdravlje (SANT) o pristupu građana prekograničnoj zdravstvenoj skrbi.
Te su razmjene mišljenja bile izvrsna prilika za jačanje povjerenja između Ureda Europskog ombudsmana i Parlamenta, čime je otvoren put prema kontinuiranoj suradnji. Ured je sudjelovao i u saslušanjima i događanjima koja su organizirali zastupnici u Europskom parlamentu radi rasprave o specifičnim temama kao što su praćenje europskih fondova, pristup dokumentima i transparentnost zakonodavnog postupka EU-a.
Tijekom proslave 30. obljetnice rada Europskog ombudsmana u rujnu, održane u gradskoj vijećnici u Strasbourgu, potpredsjednica Parlamenta Sabine Verheyen održala je uvodni govor.
Usto, ombudsmanica je sudjelovala na sastanku s voditeljima uredâ za vezu Europskog parlamenta kako bi se poboljšala informiranost o radu Ureda u državama članicama.
Izražavajući predanost Ureda jasnoj komunikaciji ombudsmanica je održala govor na konferenciji o jasnom jeziku koju je organizirala Glavna uprava za prevođenje Europskog parlamenta (GU TRAD).
5.1.2. Odbor za predstavke
Odbor za predstavke Europskog parlamenta (PETI) odgovoran je za nadzor odnosa i suradnju s Europskim ombudsmanom kako bi se zajamčilo da se pitanja koja izazivaju zabrinutost kod građane rješavaju na razini EU-a. Tijekom 2025. Ured Europskog ombudsmana nastavio je suradnju s odborom PETI u interesu njihova zajedničkog cilja, a to je zajamčiti da institucije EU-a poštuju temeljna prava građana.
U lipnju je ombudsmanica članovima odbora PETI predstavila Godišnje izvješće za 2024. i iznijela načela na kojima se temelji njezina strategija za razdoblje 2025. – 2029. Ta je prezentacija potaknula razmjenu mišljenja sa zastupnicima u Europskom parlamentu o trenutačnim i budućim izazovima za građane EU-a.
Osim toga, ombudsmanica se sastala s predsjednikom odbora PETI Bogdanom Rzońcom, s nekoliko zastupnika u EP-u koji su članovi tog odbora, s glavnim ravnateljem Opće uprave EP-a za građanska prava, pravosuđe i institucionalne poslove (DG IUST) te s voditeljem tajništva odbora PETI.
5.1.3. Europska komisija i Vijeće
Osim Europskog parlamenta, Europska komisija i Vijeće Europske unije najvažniji su sugovornici Ureda Europskog ombudsmana na razini EU-a.
Budući da je Komisija najveća institucija EU-a i tijelo izvršne vlasti EU-a, njezin je rad predmet mnogih pritužbi koje prima Ured Europskog ombudsmana. Stoga je održavanje konstruktivnog dijaloga između tih dviju institucija ključno za pronalaženje praktičnih rješenja za građane.
U lipnju se ombudsmanica sastala s predsjednicom Europske komisije, Ursulom von der Leyen i tom su prigodom razgovarale o važnim temama poput pravodobnog pristupa dokumentima i uključivog donošenja odluka. Sastala se i s Marošom Šefčovičem, povjerenikom zaduženim za međuinstitucijske odnose. Rezultat je tih sastanaka jasna predanost poticanju otvorenog i kontinuiranog dijaloga između Ureda Europskog ombudsmana i Komisije.
Ured Europskog ombudsmana održavao je bliske kontakte i na razini osoblja sa službama Komisije kako bi se osigurao učinkovit pristup rješavanju istraga usmjeren na rješenja.
Osim toga, ombudsmanica se sastala s Antóniom Costom, predsjednikom Europskog vijeća, a tema njihovog razgovara bili su transparentnost i etika uprave EU-a. Razmotrili su i mogućnosti buduće suradnje kako bi institucije i agencije EU-a sačuvale vjerodostojnost u očima građana.
U prosincu je ombudsmanica sudjelovala na konferenciji povodom 25. obljetnice proglašenja Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koju su organizirali Europska komisija, dansko predsjedanje Vijećem i Agencija Europske unije za temeljna prava. To je događanje bilo prilika da se razmotri način na koji je Povelja oblikovala kulturu temeljnih prava u EU-u, kao i budući izazovi i prilike. Ombudsmanica je napomenula da je Povelja instrument primarnog prava EU-a kojim se utvrđuju temeljna prava građana, te je postala ključni stup naše Unije.
5.1.4. Ostale institucije, agencije i organizacije
Jačanje suradnje s institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a, kao i s važnim institucijama izvan EU-a, od velike je važnosti za razumijevanje i poštovanje uloge Europskog ombudsmana. Ta je suradnja važna i za brzo i pravedno rješavanje pritužbi, promicanje pozitivnih promjena u korist građane i poduzeća te poticanje dobrih administrativnih praksi.
Tim se načelom vodila ombudsmanica tijekom 2025. prilikom svojih kontakata i sastanaka s čelnicima nekoliko institucija i agencija EU-a, uključujući Nadiju Calviño, predsjednicu Europske investicijske banke (EIB), Sirpu Rautio, ravnateljicu Agencije za temeljna prava (FRA), Bernharda Urla, vršitelja dužnosti izvršnog direktora Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Olivera Sallesa, ravnatelja Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO).
Osim toga, ombudsmanica je sudjelovala na plenarnoj sjednici Odbora osoblja Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), na kojoj se raspravljalo o pitanjima povezanima s osobljem, kao što je uznemiravanje, te na sastanku Predsjedništva Odbora regija; na kojem su razmijenjena mišljenja o relevantnim predmetima.
Na početku svojeg mandata ombudsmanica se sastala s Michaelom O'Flahertyjem, povjerenikom za ljudska prava pri Vijeću Europe, i Louise Holck, predsjednicom Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI). Ombudsmanica je sudjelovala i na Konferenciji institucija pravobranitelja i nacionalnih institucija za ljudska prava na visokoj razini, koja je održana u ožujku u Vijeću Europe.
5.1.5. Posjeti ombudsmanice državama članicama EU-a
U okviru svojih redovitih posjeta državama članicama i uredima agencija EU-a ombudsmanica je 2025. putovala u Poljsku, na Maltu i u Španjolsku. Tijekom posjeta državama članicama održavaju se sastanci s agencijama EU-a, nevladinim organizacijama, pučkim pravobraniteljima, nacionalnim tijelima i sveučilištima kako bi se poboljšala informiranost o Uredu Europskog ombudsmana na nacionalnoj razini.
U Poljskoj je ombudsmanica sudjelovala na konferenciji koju je organiziralo poljsko Ministarstvo pravosuđa pod nazivom „Uloga civilnog društva u zaštiti vladavine prava”. Tijekom posjeta održala je sastanke s poljskim i ukrajinskim pučkim pravobraniteljima te je posjetila Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), gdje je održala sastanak s izvršnom direktoricom.
Posjet ombudsmanice Malti podudarao se s obilježavanjem 30. obljetnice rada pravobranitelja pri malteškom Parlamentu te je tom prigodom sudjelovala u raspravi o dobrom upravljanju u teškim vremenima. Uz razgovore s pučkim pravobraniteljima iz cijele Europe, ombudsmanica se sastala i s predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) koje se bave ljudskim pravima, azilom i migracijama. Posjetila je i Agenciju Europske unije za azil (EUAA), u kojoj je vodila detaljne razgovore.
U Španjolskoj je ombudsmanica održala bilateralni sastanak sa španjolskim pučkim pravobraniteljem, razgovarala sa španjolskim nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša, održala uvodni govor o promicanju rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji na događanju koje je organizirala organizacija Forbes Women te održala predavanje na sveučilištu Universidad Autónoma de Madrid na temu „Uloga Europskog ombudsmana i njegov utjecaj na građane”.
Osim toga, ombudsmanica je održala predavanje studentima europskog magistarskog studija za ljudska prava i demokratizaciju (EMA) na Globalnom kampusu za ljudska prava u Veneciji u Italiji.
5.2. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom
Europska unija potpisnica je Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), obvezujućeg međunarodnog instrumenta za ljudska prava čija je svrha „promicanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštovanja njihova urođenog dostojanstva”.
Usklađenost EU-a s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom nadzire se unutar Okvira EU-a za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Europski ombudsman član je Okvira, a posebnu pozornost posvećuje provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u radu uprave EU-a. Okvir je početkom 2025. dostavio ažurirane informacije, koje su obuhvaćale i prilog Ureda Europskog ombudsmana, za periodično preispitivanje usklađenosti EU-a s Konvencijom, koje provodi Odbor UN-a za praćenje provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
U ožujku 2025. Odbor UN-a za praćenje provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom objavio je svoje završne primjedbe. Pritom je istaknuto nekoliko opetovanih problema koje je i Ured Europskog ombudsmana utvrdio na temelju primljenih pritužbi i rada na vlastitu inicijativu. Među ostalim, to su deinstitucionalizacija i korištenje fondova EU; radni uvjeti za osobe s invaliditetom unutar uprave EU-a, uključujući zapošljavanje, naknade za njegovatelje i razumne prilagodbe; te zdravstveno osiguranje za osoblje EU-a s invaliditetom. Osim toga, Odbor UN-a za praćenje provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom napomenuo je da bi institucije EU-a trebale provoditi preporuke Europskog ombudsmana.
Ured Europskog ombudsmana obradio je tijekom 2025. nekoliko pritužbi vezanih uz prava osoba s invaliditetom, osobito u vezi s njihovim zapošljavanjem u EU-u i kadrovskim pitanjima. Na primjer, jedna se istraga odnosi na način na koji Komisija rješava pritužbe o diskriminaciji na temelju invaliditeta, kao i na provedbu razumne prilagodbe.
Europski ombudsman i Agencija EU-a za temeljna prava zajednički su proveli anketu među agencijama EU-a o pravima osoba s invaliditetom, uključujući osoblje EU-a s invaliditetom.
Nadalje, Ured Europskog ombudsmana predstavio je svoj rad u području prava osoba s invaliditetom na nekoliko događanja tijekom godine, kao što je preispitivanje usklađenosti EU-a s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Osim toga, ombudsmanica je tijekom Tjedna prava osoba s invaliditetom sudjelovala na godišnjoj radionici o pravima osoba s invaliditetom, koju je organizirao Odbor za predstavke EP-a (PETI).
„Prema podacima Eurostata svaka četvrta odrasla osoba u EU-u osoba je s invaliditetom. EU je postigao znatan napredak u zaštiti i promicanju njihovih prava, ali još uvijek ima dosta posla kako bi se osigurala njihova potpuna ravnopravnost i sudjelovanje. To jasno proizlazi iz pritužbi koje moj Ured i dalje prima i, zasigurno, iz peticija podnesenih odboru PETI.
U nesigurnim vremenima posebno je važno da svi akteri EU-a ostanu usredotočeni, da postupaju u skladu sa zaključnim primjedbama Odbora UN-a za praćenje provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i nastave doprinositi promincanju prava osoba s invaliditetom.
6. Komunikacija
Osiguravanje vidljivosti važan je element rada Ureda Europskog ombudsmana u komunikaciji s dionicima, upravom EU-a i civilnim društvom. Komunikacijske aktivnosti Ureda nisu usmjerene samo na istrage, već i na promicanje transparentnosti, etike i odgovornosti u upravi EU-a.
Ombudsmanica je u travnju novinarima predstavila Godišnje izvješće za 2024., a tom je prigodom iznijela i planove za svoj mandat te najavila svoju prvu istragu na vlastitu inicijativu.
Ombudsmanica je prisustvovala i održala govore na nekoliko događanja koja su organizirale institucije EU-a i međunarodne institucije. Među ostalima, to su bili Tjedan rodne ravnopravnosti te nekoliko panel rasprava i sjednica odbora u organizaciji Europskog parlamenta, zatim Dan Europske službe za građansku akciju (ECAS), kongres Udruge europskih novinara, panel rasprava o dobrom upravljanju u okviru Svjetskog gospodarskog foruma, kao i nekoliko drugih prezentacija za dionike, građane i mladu publiku, među ostalim tijekom Europskog skupa mladih u svibnju.
Kad je riječ o medijskom izvještavanju o radu Europskog ombudsmana tijekom 2025., objavljeno je oko 3 800 članaka u kojima se spominju istrage ili se izravno izvješćuje o njima.
Ombudsmanica i njezini suradnici nastavili su provoditi svoje aktivnosti informiranja javnosti dajući intervjue medijima, sudjelujući na akademskim konferencijama te razgovarajući sa skupinama posjetitelja.
Kako bi rad i politike Ureda bili pristupačniji građanima, strategija Europskog ombudsmana za razdoblje 2025. – 2029., kao i tematsko područje istraga o nabavi i bespovratnim sredstvima, predstavljeni su u interaktivnim pričama na internetu. Takva metoda predstavljanja glavnih tematskih područja nastavit će se primjenjivati i 2026.
Tijekom 2025. komunikacijske aktivnosti Ureda proširene su redovitim objavama videozapisa na društvenima mrežama u kojima se objašnjava rad Ureda i aktivnosti ombudsmanice te naglašavaju određene konkretne teme.
Riječ je o informativnim videozapisima u kojima je ombudsmanica iznijela pregled najnovijih kretanja u vezi s istragama, kao i sažetak svojih sastanaka i govora, te o videozapisima u kojima se objašnjavaju pojedini predmeti i detaljno opisuju konkretni ključni ishodi istraga.
Osim toga, Ured je proveo kampanju na društvenim mrežama pod nazivom „Iza kulisa”, u kojoj su kolege iz različitih dijelova Ureda – službenici za upite, pravni savjetnici, stručnjaci za digitalne komunikacije – objasnili svoju ulogu i svakodnevne zadatke. Cilj je bio naglasiti ulogu Europskog ombudsmana kao pristupačnog, prijateljskog i profesionalnog mjesta te istodobno istaknuti temeljne vrijednosti Ureda. Tijekom 2025. broj pratitelja na društvenim mrežama stalno je rastao na svim platformama na kojima je Ured aktivan, djelomično zahvaljujući i opisanim aktivnostima. Ukupno gledajući, broj pratitelja na društvenim mrežama porastao je za 13 338, a omjer prikaza i angažmana za 5,36 % na trima glavnim platformama Ureda (LinkedIn, Instagram, Bluesky). Dobri su rezultati ostvareni i u pogledu posjeta mrežnom mjestu Ureda preko sadržaja na društvenim mrežama, pri čemu je zabilježeno 8 416 posjeta izravno iz objava. Mrežno mjesto i dalje je osnovni komunikacijski alat Ureda te je tijekom godine zabilježeno 1 786 995 posjeta.
6.1. Povodom 30. obljetnice rada Europskog ombudsmana
Godine 2025. obilježena je 30. obljetnica rada Ureda Europskog ombudsmana.
Tijekom cijele godine većina aktivnosti Europskog ombudsmana u području informiranja osmišljena je i organizirana oko teme i vizualnog identiteta 30. obljetnice.
U kampanji „Jeste li znali?” iznesene su razne činjenice o Uredu, uključujući njegovu misiju, povijest i način rada.
Kampanja na društvenim mrežama, koja je sadržavala videozapise s osobljem Ureda i videoizjavu ombudsmanice, povezana je s interaktivnom pričom u kojoj se ti elementi prikazuju u formatu pristupačnom široj publici Ureda.
Obljetnica Ureda obilježena je i događanjem koje je organizirano u suradnji s Gradom Strasbourgom. Tom je prigodom gradska uprava pustila u promet novi gradski tramvaj s logom i vrijednostima Europskog ombudsmana. Taj je tramvaj vozio gradom do kraja 2025.
„Ovaj Ured već tri desetljeća radi na jačanju veza između Europske unije i njezinih građana. Nepokolebljivo predani načelima pravednosti i javnog dobra, nastavit ćemo štititi prava građana i omogućavati da se njihov glas čuje i u budućnosti.”
Tijekom cijele godine trajala je izložba u okviru koje su paneli o povijesti Ureda Europskog ombudsmana i područjima njegova rada bili postavljeni na raznim mjestima, primjerice u gradu Strasbourgu, u Europskom parlamentu tijekom plenarne sjednice i za vrijeme konferencija Europske mreže pučkih pravobranitelja, koja se održava svake dvije godine u organizaciji Ureda pučkog pravobranitelja.
6.2. Nagrada za dobru upravu
Ombudsmanica je u listopadu službeno otvorila nominacije za petu dodjelu Nagrade Europskog ombudsmana za dobru upravu.
Nagradom se odaje priznanje aktivnostima javne uprave EU-a koje imaju vidljiv i izravan pozitivan učinak na živote građana. Osim ukupnog pobjednika, odabrat će se i pobjednici u brojnim pojedinačnim kategorijama.
Kategorije natječaja za nagradu uključuju izvrsnost u tehnološkim inovacijama i upotrebi umjetne inteligencije, izvrsnost u sudjelovanju građana/civilnog društva, izvrsnost u raznolikosti i uključenosti te izvrsnost u otvorenoj upravi.
Savjetodavno povjerenstvo napravit će uži izbor, a ombudsmanica će potom odabrati pobjednike i proglasiti ih na posebnoj svečanosti u lipnju 2026. Provest će se i javno glasanje putem interneta za najpopularniji projekt.
Nagrada za dobru upravu sjajna je prilika da se pokaže kako uprava EU-a pozitivno utječe na živote ljudi diljem Europe. Isticanjem projekata koji zaista donose pozitivne promjene u svakodnevne živote građana nagrađujemo inicijative koje mogu ojačati povezanost europskih građana i institucija EU-a. Potičem sve koji znaju za neki nadahnjujući projekt koji zaslužuje priznanje da ga predlože za ovu nagradu.”
Ombudsmanica na otvorenju nominacija za Nagradu za dobru upravu 2026.
7. Europska mreža pučkih pravobranitelja
Europska mreža pučkih pravobranitelja neformalna je mreža koju koordinira Europski ombudsman, a sastoji se od više od 95 ureda pravobranitelja i sličnih tijela iz cijele Europe te Odbora za predstavke Europskog parlamenta.
Postupak za upite važan je alat Europske mreže pučkih pravobranitelja. Putem tog postupka članovi Europske mreže pučkih pravobranitelja mogu postavljati pitanja o pravu EU-a koja se pojavljuju tijekom njihovih istraga, a Europski ombudsman u njihovo ime od institucija EU-a traži stručne odgovore. Teme upita u 2025. bile su: koordinacija sustava socijalne sigurnosti u pogledu dječjih doplataka, prava na slobodno kretanje članova obitelji građana EU-a koji su državljani trećih zemalja i pristup zdravstvenom osiguranju za hrvatske studente koji studiraju u drugoj državi članici EU-a.
Ombudsmanica je 2025. posjetila i neke urede nacionalnih pučkih pravobranitelja. U Varšavi se sastala s poljskim povjerenikom za ljudska prava, kao i s povjerenikom za ljudska prava pri ukrajinskom Parlamentu, u Madridu sa španjolskim pučkim pravobraniteljem, a u Valletti s pravobraniteljem pri malteškom Parlamentu. Tijekom tih posjeta ombudsmanica je raspravljala s nacionalnim pučkim pravobraniteljima o pitanjima od uzajamne važnosti i o mogućim načinima bolje suradnje u rješavanju problema građana.
7.1. Konferencija Europske mreže pučkih pravobranitelja
Europska mreža pučkih pravobranitelja održala je svoju godišnju konferenciju u Bruxellesu u studenome 2025. Konferencija je poslužila pučkim pravobraniteljima iz cijele Europe kao forum za poboljšanje suradnje, razmjenu ideja i predviđanje budućih problema na koje će trebati obratiti pozornost.
Format konferencije osmišljen je na način kojim se potiču pojedinačno sudjelovanje i rasprava. Osim uvodnih i završnih plenarnih sjednica, u okviru konferencije održano je osam radionica o različitim temama tijekom dva dana. To je pučkim pravobraniteljima omogućilo da se usredotoče na teme koje su od posebnog interesa za njihovu zemlju ili regiju.
Tijekom osam radionica obrađene su sljedeće teme:
- praktične prepreke za mobilnost unutar EU-a
- izazovi i mogućnosti praćenja usklađenosti s pravom EU-a
- očuvanje neovisnosti pučkih pravobranitelja u teškim vremenima
- razmjena iskustava pučkih pravobranitelja u rješavanju pritužbi u području okoliša
- nadzor Europskog ombudsmana nad poluprivatnom i polujavnom upravom
- sprječavanje fragmentacije zaštite prava građana
- sve veća uloga pučkih pravobranitelja u pritužbama u području migracija i azila
- pojednostavnjenje propisa – što bi to moglo značiti za zaštitu prava
U radu nekih radionica sudjelovali su i predstavnici tijela EU-a, primjerice Europske komisije i Agencije Europske unije za temeljna prava, koji su sa sudionicima podijelili svoje znanje i stručnost.
Nakon konferencije dogovoren je i sastanak službenika za vezu početkom 2026. u Malagi, u Španjolskoj, kako bi se razgovaralo o provedbi zaključaka donesenih na radionicama i razmotrili potencijalni budući projekti.
8. Umjetna inteligencija
U vremenu u kojem digitalni alati mijenjaju način na koji javne institucije pružaju usluge građanima, Ured Europskog ombudsmana odlučio je iskoristi mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija kako bi povećao razinu odgovornosti i učinkovitosti u pružanju svojih usluga. Tijekom 2025. Ured je poduzeo potrebne korake za uvođenje umjetne inteligencije u skladu s načelima dobre uprave, odgovornosti i transparentnosti.
Kako bi se osiguralo da uvođenje umjetne inteligencije bude u skladu s tim načelima, Ured je osnovao međuresornu radnu skupinu za umjetnu inteligenciju, koja usmjerava donošenje strateških odluka i olakšava razmjenu znanja s unutarnjim i vanjskim dionicima. Zaposlen je poseban službenik za umjetnu inteligenciju koji je zadužen za stručni nadzor i koordinira sve aktivnosti u vezi s umjetnom inteligencijom, čime se osigurava čvrsta povezanost tehnološkog napretka s glavnom zadaćom Europskog ombudsmana, a to je da bude u službi građana. Ured je sudjelovao i u radu mreže korespondenata za umjetnu inteligenciju koju je uspostavio Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), koja predstavlja forum za dobrovoljnu razmjenu najboljih praksi među institucijama EU-a.
Pokrenut je pilot-projekt za testiranje primjene sustava GPT@EC, sustava generativne umjetne inteligencije opće namjene koji upotrebljava velike jezične modele, a koji je Europska komisija izradila za primjenu u svim institucijama EU-a. U okviru pilot-projekta istražuje se kako umjetna inteligencija može pomoći u obavljanju sporednih radnih zadataka pri rješavanju predmeta, administrativnom radu i komunikaciji, uz istodobno održavanje neovisnosti i integriteta koji su u središtu nadležnosti Europskog ombudsmana. Usto, ocjenjuje se potencijal umjetne inteligencije za pružanje pomoći u nekoliko konkretnih zadataka: poboljšanje jasnoće i stila pisanja dopisa, preporuka i odluka, pretraživanje zakonodavstva EU-a i nacionalnih zakona, sažimanje i analiza velikih dokumenata koji su priloženi pritužbama ili dobiveni tijekom istraga, uređivanje pisanih dokumenata u administrativnim područjima kao što su ljudski resursi i financije, pružanje potpore kodiranju za projekte informacijske tehnologije i pomoć u komunikacijskim zadaćama kao što su gramatička provjera i sažeci dokumenata.
Projekt je pokrenut nakon uvođenja snažnih mjera upravljanja, uključujući okvire za upravljanje rizicima, procjene utjecaja na zaštitu podataka, smjernice za korištenje i zaštitne mjere za zaštitu podataka, sigurnost, poštovanje autorskih prava i ljudski nadzor. Sporazumom o razini usluga s Europskom komisijom osigurava se da nacrti, radni materijali, informacije Europskog ombudsmana u vezi s pojedinim predmetom, kao i osobni podaci, ostanu zaštićeni i nedostupni osoblju Komisije ili trećim stranama bez ovlaštenja. Podaci koje obrađuje Ured Europskog ombudsmana ne upotrebljavaju se za uvježbavanje ili poboljšanje modelâ umjetne inteligencije.
Glavno načelo na kojem se temelji pilot-projekt jest ljudski nadzor. Članovi osoblja koji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju i dalje su u potpunosti odgovorni za sve rezultate, a umjetna inteligencija ne upotrebljava se za donošenje odluka, davanje preporuka, ocjenjivanje dopuštenosti, utvrđivanje ishoda ili određivanje prioriteta među pritužbama.
Prije upotrebe osoblje pažljivo provjerava točnost svih sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom i osigurava da tehnologija omogućuje povećanje učinkovitosti, dok središnju važnost u rješavanju pritužbi i u istragama i dalje imaju ljudsko prosuđivanje i odlučivanje.
U skladu s predanošću Europskog ombudsmana načelima transparentnosti i odgovornosti u primjeni umjetne inteligencije, na mrežnom mjestu Europskog ombudsmana stoji obavijest o umjetnoj inteligenciji u kojoj se građanima pružaju jasne informacije o tome kako se upotrebljavaju sustavi umjetne inteligencije, koje su zaštitne mjere uspostavljene i koja prava podnositelji pritužbi imaju u interakciji s Uredom.
9. Sredstva
9.1. Proračun
Proračun Europskog ombudsmana neovisan je dio proračuna EU-a. Podijeljen je u tri glave. Glava 1. obuhvaća plaće, naknade i druge rashode povezane s osobljem. Glava 2. obuhvaća rashode za zgrade, namještaj, opremu i razne rashode poslovanja. Glava 3. obuhvaća rashode proizašle iz općeg funkcioniranja institucije. Odobrena sredstva predviđena proračunom za 2025. iznosila su 15 558 918 EUR.
Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sredstvima, unutarnji revizor Europskog ombudsmana redovito provjerava sustave unutarnje kontrole i financijsko poslovanje Ureda. Kao i druge institucije, Europski ombudsman podliježe kontrolama Europskog revizorskog suda, pri čemu nisu utvrđeni nikakvi posebni problemi.
9.2. Uporaba sredstava
Ured Europskog ombudsmana svake godine donosi godišnji plan upravljanja, u kojem se utvrđuju konkretni postupci koje Ured namjerava poduzeti kako bi ostvario ciljeve i prioritete iz strategije Europskog ombudsmana. Budući da je 2025. bila prijelazna godina između ombudsmanice na odlasku i novoizabrane ombudsmanice, godišnji plan upravljanja donijela je bivša ombudsmanica prije izbora, a on se temeljio na njezinoj strategiji „Ususret 2024.”. U listopadu 2025. nova je ombudsmanica donijela strategiju "Izgradnja povjerenja, poticanje promjena", koja će biti temelj budućih godišnjih planova upravljanja.
U Uredu Europskog ombudsmana radi visokokvalificirano osoblje koje govori više jezika. Zahvaljujući tomu, Ured može rješavati pritužbe na 24 službena jezika EU-a te informirati građane o svojem radu u cijelom EU-u. Politika hibridnog načina rada Ureda, koja je usmjerena na rezultate i temelji se na povjerenju, podrška je ambiciji ombudsmanice da promiče moderno, digitalno i fleksibilno radno okruženje.
U planu radnih mjesta Ureda Europskog ombudsmana za 2025. bilo je 75 radnih mjesta, uz koje je u Uredu u prosjeku radilo osam članova ugovornog osoblja. Tijekom 2025. radno iskustvo u Uredu Europskog ombudsmana steklo je i 18 pripravnika, pri čemu je prijava za 2024./2025. dovršena u kolovozu, a prijava za 2025./206. započela u rujnu.
Detaljnije informacije o ustrojstvu Ureda Europskog ombudsmana i zadacima različitih odjela nalaze se na mrežnom mjestu Europskog ombudsmana.
Kako kontaktirati s Europskim ombudsmanom
Poštanska adresa
Médiateur européen
1 avenue du Président Robert Schuman
CS 30403
F-67001 Strasbourg Cedex
Adresa za posjetitelje
Strasbourg
Bâtiment Václav Havel (HAV)
Allée Spach
F-67000 Strasbourg
Bruxelles
Bâtiment Froissart (FRS)
Rue Froissart 87
B-1000 Bruxelles
Na internetu
- ombudsman.europa.eu
- bsky.app/profile/ombudsman.europa.eu
- instagram.com/euombudsman
- linkedin.com/company/european-ombudsman
- threads.net/euombudsman
- youtube.com/user/eotubes
Telefonom
+33 (0)3 88 17 23 13
© Europska unija, 2026.
Sve fotografije, infografike i informativne slike © Europska unija. Određene ilustrativne slike i grafički elementi upotrijebljeni u vizualnim materijalima preuzeti su iz zbirke slika Adobe Stock.
Reprodukcija se odobrava u obrazovne i nekomercijalne svrhe pod uvjetom da se navede izvor.
Pisano tipografijom FrutigerNext.
| HTML | ISBN 978-92-9483-434-8 | ISSN 2363-1961 | doi:10.2869/3829661 | QK-01-26-001-HR-Q |
|---|