Poštovana gospođo M.,
16. prosinca 1997. uputili ste pritužbu Europskom ombudsmanu u vezi s nizom nepravilnosti u otvorenom natječaju A 1/97 (španjolski administratori) u organizaciji Socijalističke skupine Europskog parlamenta. Vaši navodi odnose se na sastav povjerenstva za odabir na natječaju i transparentnost njegova rada.
Dana 5. veljače 1998. proslijedio sam Vašu pritužbu predsjedniku Europskog parlamenta sa zahtjevom za očitovanje do kraja svibnja 1998. Glavni tajnik Europskog parlamenta zatražio je 4. lipnja 1998. jednomjesečno produljenje roka. Nakon što je taj prvi zahtjev prihvaćen, 15. srpnja 1998. zaprimljen je dodatni zahtjev za novo produljenje. Europski parlament poslao je 27. srpnja 1998. svoje mišljenje koje sam Vam proslijedio 4. kolovoza s pozivom na očitovanje. Dana 28. rujna 1998. poslali ste svoja zapažanja.
Dana 25. veljače 1999. godine, pisao si mi s prijedlogom za prijateljsko rješenje problema. Vaš sam prijedlog proslijedio Europskom parlamentu 3. ožujka 1999. sa zahtjevom za komentare do kraja travnja 1999. Taj je rok kasnije odgođen do 31. svibnja 1999. na zahtjev Europskog parlamenta. Dana 15. lipnja 1999. primio sam odgovor Europskog parlamenta.
Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.

COMPLAINT

Podnositelj pritužbe sudjelovao je
1997. u otvorenom natječaju A 1/97 (španjolski administratori) koji je organizirala Socijalistička skupina Europskog parlamenta. Iako ju je povjerenstvo za odabir intervjuiralo, njezino ime nije bilo uvršteno na popis uspješnih kandidata natječaja.
Podnositeljica pritužbe pisala je tajništvu povjerenstva za odabir tražeći pristup svojim pisanim testovima. Povjerenstvo za odabir obavijestilo ju je da, s obzirom na to da je njegov rad povjerljiv, kako je utvrđeno Pravilnikom o osoblju i priznato sudskom praksom Suda, ne može omogućiti pristup njezinu pisanom testiranju. U dopisu se dodaje da, iako je na pisanim testovima (83 boda više od 100) postigla visoke ocjene, s obzirom na razgovore koje je obavilo povjerenstvo za odabir, njezino ime ne može biti uvršteno na popis uspješnih kandidata.
Nakon drugog zahtjeva podnositelja pritužbe, povjerenstvo za odabir obavijestilo ju je 26. studenoga 1997. da su tri kandidata uvrštena na popis uspješnih kandidata za ovaj natječaj, od kojih su dva odabrana za popunjavanje raspoloživih radnih mjesta. U dopisu su navedena samo imena tih kandidata. U odgovoru nisu navedeni rezultati kandidata zbog povjerljive prirode rasprava povjerenstva za odabir. Tu je odluku potvrdio predsjednik kluba zastupnika odgovornog za organizaciju natječaja.
Podnositelj pritužbe stoga je podnio pritužbu Europskom ombudsmanu i iznio sljedeće tvrdnje:
1. Kršenje unutarnjih postupaka: u pritužbi je navedeno da nije poštovan niz pravila iz propisa Socijalističke skupine:
Članak 8. stavak 1. točka 5.: tijekom usmenih testova nije bio prisutan nijedan predstavnik Odbora osoblja; osim toga, povjerenstvo za odabir uključilo je više od dva člana istog državljanstva/jezika testa (španjolski).
Članak 8.1.6.: broj kandidata uvrštenih na popis uspješnih kandidata bio je manje od tri puta veći od broja slobodnih radnih mjesta.
Članak 8.1.5.-8.2.: odluku povjerenstva za odabir potpisao je jedan od njegovih članova bez prava glasa.
Podnositelj pritužbe tvrdio je i da činjenica da su neki kandidati uvršteni na popis uspješnih kandidata bili u radnom odnosu s određenim članovima povjerenstva za odabir izaziva sumnje u nepristranost njegove odluke.
2. Nedostavljanje informacija: prema navodima podnositelja pritužbe, nije dobila odgovarajuća objašnjenja u pogledu kriterija za ocjenjivanje koje je povjerenstvo za odabir primijenilo pri ocjenjivanju testova. Kad je riječ o tom aspektu, podnositelj pritužbe naveo je da je predsjedniku Socijalističke skupine trebalo dugo (dva mjeseca) da odgovori na njezine zahtjeve te da, osim toga, na njezino pismo članu povjerenstva za odabir koji predstavlja odbor osoblja nije odgovoreno.

INQUIRY

Mišljenje Parlamenta U
svojem mišljenju Europski parlament uputio je na komentare Socijalističke skupine. Ukratko, ove su primjedbe sljedeće:
- Kad je riječ o nepostojanju predstavnika odbora osoblja u povjerenstvu za odabir, u mišljenju je istaknuto da, kako bi osnovao povjerenstvo za odabir, njegov predsjednik mora samo provjeriti je li prisutan najmanji broj članova kako bi se stvorio kvorum. Osim toga, nijedan kandidat nije uložio prigovor na to pitanje prije početka testiranja.
- Socijalistička skupina objasnila je da, iako dva člana povjerenstva za odabir imaju isto državljanstvo, jedan od njih bio je samo promatrač, bez prava glasa. Stoga je predstavnik španjolske delegacije glasovao samo jednim glasom. Socijalistička skupina priznala je da je taj promatrač također potpisao konačnu odluku povjerenstva za odabir. Međutim, kao član upravnog odbora, čak i ako ima samo savjetodavnu ulogu, nije mu bilo zabranjeno potpisivanje konačnog dokumenta.
- Kad je riječ o broju kandidata uvrštenih na popis uspješnih kandidata, u mišljenju je istaknuto da su u njega uključeni samo oni kandidati koji, prema mišljenju povjerenstva za odabir, ispunjavaju kriterije za odabir.
- U mišljenju se osporava navod o pristranosti povjerenstva za odabir na temelju postojanja radnih odnosa između nekih njegovih članova i nekih kandidata koji su bili uvršteni na popis uspješnih kandidata. Socijalistička skupina objasnila je da slični odnosi postoje i u odnosu na druge kandidate koji nisu odabrani. Osim toga, budući da je klub zastupnika organizirao natječaj, relevantan bi bio samo prethodni radni odnos s tim klubom.
Kad je riječ o navodima o nedostatku informacija i transparentnosti, u mišljenju se navodi da je, uzimajući u obzir potrebu za povjerljivošću u radu povjerenstva za odabir, podnositelju pritužbe pruženo dovoljno informacija. U skladu s tim, povjerenstvo za odabir nije bilo obvezno podnositelju pritužbe dostaviti dodatne informacije.
Socijalistička skupina objasnila je da je do kašnjenja u odgovoru predsjednice njezine skupine došlo zbog njezina čestog putovanja. Kad je riječ o izostanku odgovora predstavnika odbora osoblja, napomenuto je da u svojstvu člana povjerenstva za odabir nije mogao dati izjave u ime odbora kao odgovor na tvrdnju podnositelja pritužbe.
Opažanja podnositelja pritužbe
U svojim očitovanjima podnositelj pritužbe naglasio je navode koji su već izneseni u njezinoj pritužbi.
Podnositeljica pritužbe osvrnula se na svaki od aspekata koji se odnose na kršenje internih pravila Socijalističke skupine, koje je smatrala osnovom za svoju tvrdnju:
- Prvo, kad je riječ o nepostojanju predstavnika odbora osoblja, podnositelj pritužbe smatrao je da je potreba za postizanjem kvoruma kvalitativna, a ne kvantitativna obveza. Prema njezinu mišljenju, prisutnost predstavnika odbora osoblja jamstvo je. Njegov izostanak stoga predstavlja povredu postupka utvrđenog Pravilnikom o osoblju i internim pravilima Socijalističke skupine. Također je istaknula da prije početka testiranja nije osporila sastav povjerenstva za odabir jer je pretpostavila da su njihovi članovi postupali u dobroj vjeri.
- Podnositelj pritužbe također je odbio objašnjenje Parlamenta o prisutnosti trećeg španjolskog državljanina u povjerenstvu za odabir. Iako je Parlament naveo da je ta osoba djelovala samo u savjetodavnoj ulozi, podnositelj pritužbe smatrao je da ga je ta uloga trebala spriječiti da potpiše konačnu odluku povjerenstva za odabir.
- Podnositeljica pritužbe ponovila je svoje tvrdnje u pogledu navodno malog broja kandidata uvrštenih na popis uspješnih kandidata.
Kad je riječ o nedostatku transparentnosti, naglasila je da je opsežno tumačenje načela povjerljivosti rasprava povjerenstva za odabir iz mišljenja Parlamenta dovelo do nedostatka transparentnosti i informacija. Prema njezinu mišljenju, objava kriterija za odabir koji se upotrebljavaju za njezine konačne ocjene ne bi utjecala na povjerljivost rasprava Odbora, kao što je to zatražila. Podnositeljica pritužbe podržala je svoje stajalište izvadcima iz nedavne presude Suda u predmetu 254/95 (Innamorati protiv Europskog parlamenta)(1).
Podnositeljica pritužbe odbila je objašnjenje Socijalističke skupine o kašnjenju u odgovaranju na njezine zahtjeve zbog putovanja njezina predsjednika. Spomenula je pravila koja primjenjuju službe Europskog ombudsmana, kojima se utvrđuje da bi podnositelj pritužbe trebao dobiti odgovor u razumnom roku.

OSTALI MJERILA

Dana 25. veljače 1999. podnositelj pritužbe ponovno je pisao Europskom ombudsmanu. Nakon razgovora s predsjednikom španjolske socijalističke delegacije smatrala je da je moguće prijateljsko rješenje, pri čemu će se njezino ime dodati na popis uspješnih kandidata natječaja. Ombudsman je 8. ožujka 1999. proslijedio prijedlog podnositelja pritužbe Europskom parlamentu.
Nakon nekoliko zahtjeva za produljenje roka ombudsmanica je 15. lipnja 1999. primila primjedbe Socijalističke skupine Europskog parlamenta. U tom je dopisu skupina navela da ne može prihvatiti prijedlog podnositelja pritužbe. Istaknula je da je popis uspješnih kandidata već sastavljen na temelju kandidata koji su se smatrali prikladnima za to radno mjesto i da u to vrijeme podnositelj pritužbe nije bio među odabranim imenima. Dodala je da bi svaka izmjena popisa uspješnih kandidata bila diskriminirajuća prema drugim neodabranim kandidatima.

ODLUKA

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe i primjedbi koje je podnijela Europska komisija, ombudsmanica je donijela sljedeće zaključke:
1 Opseg ovlasti Europskog ombudsmana
1.1. Budući da je predmet prvenstveno usmjeren protiv kluba zastupnika Europskog parlamenta, Ombudsman smatra da je prije razmatranja merituma predmeta potrebno iznijeti nekoliko razmatranja o opsegu njegovih ovlasti.
1.2. Činjenice predmeta odnose se na odluke povjerenstva za odabir o natječaju koji organizira klub zastupnika Europskog parlamenta za odabir više privremenih djelatnika koji će biti zaposleni u tom klubu.
1.3. Kako je navedeno u članku 2. stavku 1. njegova Statuta, „Europski ombudsman pomaže u otkrivanju nepravilnosti u djelovanju institucija i tijela Zajednice”. Do nepravilnosti u postupanju dolazi kada javno tijelo ne postupa u skladu s pravilom ili načelom koje je za njega obvezujuće (2). Postoje granice onoga što se može smatrati nepravilnom primjenom. Stoga prigovore protiv odluka političke, a ne upravne prirode treba smatrati nedopuštenima. To je slučaj s pritužbama protiv političkog rada Europskog parlamenta ili njegovih tijela (3), osobito aktivnosti njegovih klubova zastupnika.
1.4 Međutim, organizacija postupka zapošljavanja privremenih djelatnika od strane klubova zastupnika Europskog parlamenta ne može se u potpunosti smatrati političkom aktivnošću. U skladu s člankom 14. Odluke Predsjedništva Europskog parlamenta od 25. lipnja 1997.(4) klubovi zastupnika ovlašteni su odabrati vlastite privremene djelatnike te na taj način delegiranjem izvršavaju ovlasti tijela za imenovanje institucije u skladu s Pravilnikom o osoblju.
Iz te perspektive, organizacija natječaja za odabir privremenog osoblja od strane klubova zastupnika Parlamenta predstavlja administrativnu aktivnost koja podliježe određenim pravilima Zajednice. U toj su mjeri takve situacije u nadležnosti sudova Zajednice te su stoga i Prvostupanjski sud i Sud Europske unije ovlašteni nadzirati usklađenost tih natjecanja s pravom Zajednice.
1.5 Istraga Europskog ombudsmana stoga je ograničena kako bi se procijenilo poštuju li se u ovom slučaju pravila i načela Zajednice.
2 Navodne nepravilnosti na temelju internih pravila kluba zastupnika 2.1.
Podnositelj pritužbe tvrdio je da je tijekom natječaja došlo do niza nepravilnosti. Te su se nepravilnosti odnosile na:
a. Sastav povjerenstva za odabir: odsutnost predstavnika Odbora osoblja tijekom usmenih testova; prisutnost više od dva člana istog državljanstva/jezika testiranja u povjerenstvu za odabir; potpis konačnog akta povjerenstva za odabir od strane jednog od njegovih članova bez prava glasa; i radni odnosi između nekih članova povjerenstva za odabir i nekoliko kandidata.
b. Ograničen broj kandidata uvrštenih na popis uspješnih kandidata.
Podnositelj pritužbe naglasio je da se svim tim nepravilnostima krše unutarnji propisi Socijalističke skupine.
2.2. Treba napomenuti da su navodno nepoštovani propisi upućeni članovima kluba zastupnika Europskog parlamenta. S obzirom na političku prirodu tog rada, nadzor primjene tih pravila izvan je nadležnosti Europskog ombudsmana.
2.3. Međutim, navodne nepravilnosti dogodile su se tijekom postupka zapošljavanja u kojem je klub zastupnika djelovao s nadležnim tijelom i u ime tijela za imenovanje Europskog parlamenta. S tog stajališta, organizacija natječaja predstavljala je upravnu djelatnost u skladu s pravom Zajednice i podliježe nadzoru sudova Zajednice. Kako bi stoga ocijenio navodne nepravilnosti, Ombudsman je nastojao razjasniti je li povjerenstvo za odabir propustilo djelovati u skladu s pravilom ili načelom Zajednice koje je za njega obvezujuće.
2.4. Neke od tvrdnji podnositelja pritužbe odnosile su se na netočan sastav povjerenstva za odabir.
Kako su utvrdili sudovi Zajednice, sastav povjerenstva za odabir smatra se neprimjerenim ako ne može jamčiti objektivnu procjenu kvalitete kandidata (5). Na temelju informacija dostavljenih tijekom istrage Ombudsman ne može zaključiti da povjerenstvo za odabir na natječaju nije bilo objektivno pri ocjenjivanju kvalitete kandidata. Ombudsman stoga smatra da ne postoje dokazi o nepravilnostima u postupanju u vezi s tim aspektom predmeta.
2.5. Kad je riječ o kandidatima koje treba uvrstiti na popis uspješnih kandidata natječaja, podnositelj pritužbe smatrao je da bi broj odabranih kandidata trebao biti tri puta veći od broja radnih mjesta koja treba popuniti. Prema mišljenju Parlamenta, Klub zastupnika socijalista naveo je da je povjerenstvo za odabir na popis uspješnih kandidata uvrstilo samo one kandidate koji su se smatrali prikladnima na temelju natječaja.
2.6. Ombudsmanica napominje da se u članku 5. stavku 5. Pravilnika o osoblju navodi da „povjerenstvo za odabir sastavlja popis prikladnih kandidata [ ]; popis, kad god je to moguće, sadržava najmanje dvostruko više imena od broja radnih mjesta koja treba popuniti.”
S obzirom na prethodne odredbe povjerenstvo za odabir ima određeno diskrecijsko pravo u pogledu broja prikladnih kandidata koje treba uvrstiti na popis uspješnih kandidata. Ombudsman stoga smatra da ne postoje dokazi o nepravilnostima u postupanju u vezi s tim aspektom predmeta.
3 Informacije o kriterijima za ocjenjivanje ispitivanja
3.1. Podnositeljica pritužbe izjavila je da joj, unatoč brojnim zahtjevima upućenima tajniku povjerenstva za odabir, njegovu članu koji predstavlja odbor osoblja i predsjedniku skupine, nisu pružena objašnjenja o kriterijima za evaluaciju testova. Parlament je u svojem mišljenju naveo da je podnositelj pritužbe bio obaviješten o svojim ocjenama na pisanim i usmenim testovima. Nisu joj se mogle pružiti dodatne informacije na temelju povjerljivosti rasprava povjerenstva za odabir.
U trenutačnom stanju prava Zajednice ne postoji pravna osnova na temelju koje bi se moglo smatrati da je Parlament obvezan objaviti detaljne informacije o kriterijima koje povjerenstvo za odabir primjenjuje pri ocjenjivanju testova. Ombudsman stoga smatra da ne postoje dokazi o nepravilnostima u postupanju u vezi s tim aspektom predmeta.
3.2. Međutim, Europski ombudsman trebao bi skrenuti pozornost Parlamenta na činjenicu da bi Parlament dostavljanjem detaljnijih informacija o kriterijima ocjenjivanja kandidatima znatno povećao transparentnost u zapošljavanju te bi također mogao olakšati rad povjerenstava za odabir u rješavanju zahtjeva i pritužbi kandidata.
4 Zaključak Na
temelju istraga Europskog ombudsmana u vezi s ovom pritužbom čini se da nije bilo nepravilnosti u postupanju Europskog parlamenta. Ombudsman stoga zaključuje predmet.

OSTALI PRIMJEDBE

Sve tvrdnje podnositelja pritužbe odnosile su se na navode o mogućim kršenjima internih propisa kluba zastupnika. Kao što je Ombudsman prethodno naveo, osiguravanje ispravne primjene tih pravila izvan je njegove nadležnosti.
Međutim, u provedbi postupka zapošljavanja privremenog osoblja klub zastupnika djeluje u ime Parlamenta kao tijelo za imenovanje institucije te bi se stoga trebao pridržavati odgovarajućih pravila i načela Zajednice o dobroj upravi. Nadalje, budući da građani te vrste postupaka često doživljavaju kao službene natječaje Zajednice, sama institucija također bi trebala imati nadzornu ulogu kako bi se osiguralo da se ti postupci zapošljavanja pravilno provode, uz dužno poštovanje primjenjivih pravnih pravila i načela. Time bi Parlament doprinio jačanju odnosa Unije s njezinim građanima.
Vaš iskreno,
Jacob SÖDERMAN

---

(1) Predmet C-254/95, Europski parlament protiv Angela Innamoratija, ECR [1996.] I-3423

(2) Europski ombudsman, Godišnje izvješće za 1997., str. 23.

(3) Europski ombudsman, Godišnje izvješće za 1995., str. 17.–18.

(4) PE 259.383/BUR.

(5) Vidjeti zajedničke predmete T-32/89 i T-39/89, Georges Marcopoulos protiv Suda Europske unije [1990.] ECR-II-0281, točke 37.–41.