Kontekst pritužbe

1. Podnositelj pritužbe kontaktirao je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj na Facebooku i postavio pitanje o tome je li voditelj Predstavništva ikada bio član Komunističke partije Jugoslavije. Predstavništvo nije odgovorilo, nego je blokiralo podnositelja pritužbe na Facebooku. Podnositelj pritužbe stoga se obratio Ombudsmanu.

Istraga

2. Ombudsman je pokrenuo istragu pritužbi i utvrdio sljedeće tvrdnje i zahtjeve:

1) Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj nije odgovorilo podnositelju pritužbe na Facebooku.

2) Predstavništvo je spriječilo podnositelja pritužbe da komunicira s njime blokirajući ga na Facebooku. Predstavništvo bi mu trebalo omogućiti da komunicira s njim preko Facebooka.

3. Tijekom istrage Ombudsman je zatražio od Komisije da odgovori podnositelju pritužbe te da pojasni svoju komunikacijsku politiku na Facebooku. Predstavništvo je zatim odgovorilo podnositelju pritužbe te je Komisija u zasebnom dopisu Ombudsmanu dostavila objašnjenje svoje komunikacijske politike. Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe na odgovor Predstavništva. S obzirom na sadržaj tih primjedbi Ombudsman je u svoju istragu uključio ocjenu odgovora Predstavništva i pozvao Komisiju da poboljša svoj odgovor. Komisija je potom poslala dodatni odgovor. Ombudsman je u istražnom postupku u obzir uzeo argumente i mišljenja koje su iznijele sve stranke.

Tvrdnja da Predstavništvo nije odgovorilo podnositelju pritužbe, nego ga je blokiralo na Facebooku

Argumenti predstavljeni Ombudsmanu

4. Podnositelj zahtjeva izjavio je da je njegov zahtjev za informacijom podnesen preko Facebooka bio ljubazan i bez namjere da povrijedi ičije osjećaje ili širi netoleranciju.

5. Nakon intervencije Ombudsmana voditelj Predstavništva dao je sljedeći odgovor podnositelju pritužbe:

• Informacija koju je zatražio podnositelj pritužbe strogo je osobne prirode i nije povezana s radom institucija. Stoga je Predstavništvo odlučilo ne dati nikakav odgovor.
• U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 o zaštiti podataka[1] institucije EU-a dužne su štititi osobne podatke svojih zaposlenika.
• U skladu s Pravilnikom o osoblju zaposlenici ne bi trebali biti diskriminirani ni na kojoj osnovi, pa ni na temelju političkih stajališta. Predstavništvo se pozvalo na članak 1.d stavak 1.[2], članak 11.[3] i članak 15.[4] Pravilnika o osoblju.
• Predstavništvo nije imalo namjeru ograničiti slobodu izražavanja podnositelja pritužbe te je objasnilo da redovito odgovara na pitanja i upite o raznim temama preko različitih komunikacijskih kanala. Predstavništvo će nastaviti odgovarati na pitanja koja se odnose na rad institucija.

6. Podnositelj pritužbe iznio je sljedeću primjedbu na odgovor Predstavništva:

• Predstavništvo je time što nije odgovorilo prekršilo članak 41. stavak 4.[5] Povelje EU-a o temeljnim pravima.
• Glavni razlog za pritužbu Ombudsmanu bio je taj što je Predstavništvo navodno blokiralo na Facebooku i njegove komentare i poruke. Blokiranjem se krši njegova sloboda izražavanja (članak 11. Povelje EU-a o temeljnim pravima).
• Budući da je voditelj Predstavništva javna osoba, njegova pripadnost nekoj političkoj stranci ne može se smatrati samo osobnim podatkom. Čak iako Pravilnik o osoblju ne sprječava osobe s komunističkom prošlosti da rade za institucije EU-a, time se ipak postavljaju neka etička pitanja o samom EU-u.

7. U posebnom dopisu Ombudsmanu Komisija je pojasnila relevantne aspekte svoje komunikacijske politike:

• Komisija mjesečno zaprimi u prosjeku 369 000 poruka na svojem središnjem profilu na društvenim mrežama. Samo između kolovoza i listopada 2016. primila je 1,3 milijuna poruka. Time nisu obuhvaćeni drugi profili, kao što su profili povjerenika, predstavništva, glavnih uprava i glasnogovornika.
• Komisija se koristi društvenim mrežama kako bi na jednostavan i neformalan način pružila potporu građanima u prikupljanju informacija, znanja i stajališta. Društveni mediji služe za prenošenje širih političkih poruka te, kada je to moguće i relevantno, za sudjelovanje u dijalogu s građanima.
• Kada je riječ o zahtjevima za informacijama, „građane se upućuje na relevantne informacijske kanale”. Oni se mogu koristiti pismima, porukama elektroničke pošte, telefonom itd. Komisijino korištenje tim sredstvima komunikacije uređeno je njezinim Kodeksom dobrog administrativnog postupanja. Uzimajući u obzir broj komentara i upita na društvenim mrežama te s obzirom na administrativno i proračunsko opterećenje koje bi se time stvorilo, Komisija smatra da ne bi bilo primjereno primjenjivati Kodeks na društvene mreže. To opterećenje ne bi bilo razmjerno očekivanoj koristi uzimajući u obzir alternativne komunikacijske kanale.
• Komisija je navela da radi na ažuriranju svog Vodiču za pružatelje informacija kako bi na transparentan način komunicirala o svojoj moderatorskoj politici na društvenim mrežama.

8. U svom daljnjem odgovoru Komisija je dodatno obavijestila Ombudsman da je „profil na Facebooku Predstavništva Europske komisije u Zagrebu odblokiran i da je sada dostupan svima”. Poslala je daljnji odgovor podnositelju pritužbe sa sljedećim pojašnjenjima:

• Rad voditelja predstavništva uređen je Pravilnikom o osoblju koji zabranjuju svaki oblik diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju političkih stajališta (članak 1.d Pravilnika o osoblju).
• U skladu s člankom 11.[6] Pravilnika o osoblju, tijelo za imenovanje mora ispitati imaju li kandidati za radno mjesto u institucijama EU-a ikakvih osobnih interesa koji bi narušili njihovu neovisnost te jesu li u bilo kakvom drugom sukobu interesa. U tu svrhu kandidat mora obavijestiti tijelo za imenovanje o svakom stvarnom ili mogućem sukobu interesa popunjavanjem posebnog obrasca.
• Institucije i tijela EU-a imaju dužnost zaštititi temeljna prava i slobode fizičkih osoba, a posebno njihovo pravo na privatnost (Uredba (EZ) br. 45/2001). Pravilnik o osoblju ne dopušta institucijama EU-a da dijele dužnosnike na temelju njihovih političkih mišljenja. Zbog tih pravila i zbog toga što je informacija koju je zatražio podnositelj pritužbe isključivo osobne naravi i ne odnosi se na rad u Predstavništvu, ono je odlučilo ne odgovoriti na njegovo pitanje.
• Komisija je prisutna na društvenim mrežama (Facebooku, Twitteru, Instagramu itd.) kako bi omogućila građanima lakši i neformalniji pristup informacijama. Društveni mediji koriste se za prijenos općenitijih političkih poruka i, prema potrebi te kad je relevantno, za dijalog s građanima. Stranica Predstavništva na Facebooku u te je svrhe dostupna svim građanima.

Ocjena Ombudsmana

9. Ombudsman ističe da je Komisija u međuvremenu odgovorila na zahtjev za informacijama podnositelja pritužbe poslan preko Facebooka i obavijestila Ombudsmana da je stranica Predstavništva na Facebooku odblokirana. Ombudsman se slaže sa stajalištem Komisije da se tražene informacije ne mogu objaviti jer je riječ o zaštiti osobnih podataka u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.[7]  Stoga se može smatrati da je Komisija odgovorila na te aspekte pritužbe.

10. Međutim, s obzirom na odgovor Komisije (odlomci 7. – 8.) Ombudsman smatra da bi bilo korisno iznijeti prijedlog u pogledu komunikacije institucija, tijela i agencija EU-a s građanima preko društvenih mreža.

11. Ombudsman kao prvo ističe da građani svakodnevno ostvaruju slobodu izražavanja na društvenim mrežama. Građani traže, razmjenjuju i kritiziraju informacije na društvenim mrežama, uključujući i informacije o javnim poslovima. To je razlog zbog kojeg su javne institucije prisutne u društvenim medijima. Međutim, pri donošenju te odluke uprava treba imati na umu da se primjenjuju Povelja EU‑a o temeljnim pravima i Europski kodeks o dobrom ponašanju zaposlenih u upravi i da građani stoga imaju pravo dobiti odgovor.

12. U članku 41. stavku 4. Povelje EU‑a o temeljnim pravima navodi se sljedeće: „Svaka se osoba može pisanim putem obratiti institucijama Unije na jednom od jezika Ugovorâ i mora dobiti odgovor na istom jeziku.” Ta odredba nužno implicira pravo na odgovor.[8] Ono je izraženo u širem smislu koji obuhvaća sve oblike pisane komunikacije, bez obzira na platformu, medij ili oblik. To stoga vrijedi i za komunikaciju preko društvenih mreža.

13. Iz toga slijedi da bi se Komisijin Kodeks trebao jednako tako primjenjivati i na njezinu komunikaciju na društvenim mrežama. Članak 3. stavak 1. Europskog kodeksa o dobrom ponašanju zaposlenih u upravi, na kojem se temelji Komisijin Kodeks, propisuje da „ovaj Kodeks sadrži opća načela dobrog ponašanja zaposlenika u administraciji koja vrijede za sve odnose institucija i njihovih administracija s javnošću, ukoliko oni nisu regulirani posebnim odredbama.” (naknadno istaknuto). Članak 17. Europskog kodeksa predviđa obvezu odlučivanja o „svakom zahtjevu” i „pismenom odgovoru” najkasnije dva mjeseca od datuma primitka. Te odredbe također treba tumačiti u svjetlu Povelje i današnjih okolnosti, kao što je navedeno u točki 11. ove odluke.

14. Ombudsman uviđa praktične poteškoće koje bi Komisija mogla imati kad bi bila obvezna odgovoriti na svaki komentar iznesen na njezinoj stranici na Facebooku, međutim napominje da pravo na odgovor nije apsolutno pravo. Ono može podlijegati ograničenjima, iznimkama, preduvjetima ili usklađivanju s drugim pravima, kojima se upravlja u skladu s načelom proporcionalnosti[9]. Međutim, jasan zahtjev za informacijama ne može se jednostavno ignorirati. Ombudsman smatra da bi Komisija trebala uzeti u obzir njegove komentare pri svome radu na ažuriranju Vodiča za pružatelje informacija i bilo kojem drugom relevantnom radu. 

Zaključak

Ombudsman zatvara slučaj sa sljedećim zaključcima[10]:

Komisija je riješila aspekte predmeta koji se odnose na nepružanje odgovora i blokiranje podnositelja pritužbe na Facebooku.

Komisija nije počinila nepravilnosti u pogledu sadržaja njezina odgovora podnositelju pritužbe i odbijanja da mu pruži informaciju o političkoj prošlosti voditelja Predstavništva.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o ovoj odluci.

Prijedlog za poboljšanje

Komisija bi pri ažuriranju svog Vodiča za pružatelje informacija i u drugim povezanim aktivnostima trebala uzeti u obzir primjedbe Ombudsmana o pravu na odgovor na pitanja koja joj se postavljaju preko društvenih mreža.

Emily O'Reilly

Europska ombudsmanica

Strasbourg, 24. srpnja 2017.

 

[1] Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, SL L 8, 12.1.2001.

[2] Predstavništvo je citiralo članak 1.d stavak 1. koji glasi: „Pri primjeni ovog Pravilnika o osoblju zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.”

[3] Predstavništvo se poziva na sljedeći dio članka 11. Pravilnika o osoblju: „Dužnosnik obavlja svoje poslove (...) imajući u vidu isključivo interese Unije”.

[4] Predstavništvo je navelo sljedeći dio članka 15. Pravilnika o osoblju: „Dužnosnik koji se namjerava kandidirati za obnašanje javne dužnosti, o tome obavješćuje tijelo za imenovanje.”

[5] Članak 41. stavak 4. Povelje EU-a o temeljnim pravima glasi: „Svaka se osoba može pisanim putem obratiti institucijama Unije na jednom od jezika Ugovorâ i mora dobiti odgovor na istom jeziku.”

[6] Vidjeti bilješku 3.

[7] Relevantni dio članka 2. točke (a) glasi: „‚osobni podaci’ znači sve informacije koje se odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili ga je moguće utvrditi (...)”

[8] http://ec.europa.eu/justice/fundamental-rights/files/networkcommentaryfinal_en.pdf ; stranica 332., posljednja rečenica. Sud Europske unije jedini pruža mjerodavno tumačenje zakonodavstva EU-a.

[9] U širem smislu mogu se na sljedeći način testirati proporcionalnost i nužnost: (i) da li je uplitanje propisano jasnim i dostupnim zakonodavstvom? (ii) ima li uplitanje legitimnu svrhu? (iii) je li uplitanje proporcionalno utvrđenoj legitimnoj svrsi i potrebno u demokratskom društvu? (iv) postoji li zaštita od proizvoljnog uplitanja? 

[10] Informacije o postupku preispitivanja mogu se pronaći na internetskim stranicama Ombudsmana: http://www.ombudsman.europa.eu/en/resources/otherdocument.faces/en/70669/html.bookmark