Okolnosti pritužbe

1. U studenome 2012. podnositelj pritužbe, njemački državljanin, pisao je ESB-u tražeći od njega da objavi tablicu pokazatelja o tome kako su države članice EU-a poštovale takozvane „kriterije konvergencije”, odnosno kriterije koje su države članice Europske unije morale ispuniti kako bi ušle u treću fazu ekonomske i monetarne unije (EMU) i uvele euro kao svoju valutu.[1] Spomenula je tablicu od jedne stranice koju je njemačka središnja banka u prošlosti objavila u svojim godišnjim izvješćima.

2. Služba ESB-a za medije obavijestila je podnositelja pritužbe da godišnje izvješće ESB-a ne sadržava takvu tablicu. Objasnila je da su konvergencijski kriteriji relevantni za utvrđivanje može li se zemlja kandidatkinja pridružiti europodručju. Dodao je da je najmanje jednom svake dvije godine objavio "izvješća o konvergenciji" o tome kako zemlje kandidatkinje i zemlje koje su odustale od eura ispunjavaju kriterije. U vrijeme odgovora ESB-a posljednje izvješće objavljeno je u svibnju 2012.

3. Podnositeljica pritužbe u svojoj je pritužbi navela da nije postavila pitanje o izvješću o konvergenciji za zemlje kandidatkinje za članstvo u europodručju. Umjesto toga, zanimao ju je pregled načina na koji sve države članice EU-a (tj. ne samo zemlje kandidatkinje za europodručje, već i one koje već imaju euro) moraju (nastavljaju) ispunjavati konvergencijske kriterije za euro. Tvrdila je da su te brojke među najvažnijima u kontekstu aktualne krize eura te da bi stoga bilo prikladno da ih ESB objavi u svojem godišnjem izvješću.

Istraga

4. Ombudsmanica je pokrenula istragu o pritužbi i utvrdila sljedeće navode i tvrdnje.

(1) ESB ne objavljuje statističke podatke o usklađenosti država članica europodručja s „kriterijima konvergencije”.

(2) ESB bi trebao objaviti te statističke podatke u pregledu prilagođenom korisnicima u svojem godišnjem izvješću.

5. Tijekom istrage ombudsmanica je zaprimila mišljenje ESB-a o pritužbi, a zatim i primjedbe podnositelja pritužbe kao odgovor na mišljenje ESB-a. Pri zaključenju ove istrage Ombudsman je uzeo u obzir argumente i mišljenja stranaka.

Navod o neobjavljivanju pregleda statističkih podataka o usklađenosti s konvergencijskim kriterijima europodručja

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

6. ESB je naveo da se nadzor koji se primjenjuje na zemlje koje su uvele euro razlikuje od „kriterija konvergencije” na koje se pozvao podnositelj pritužbe. U stvari, dodao je, zemlje europodručja podliježu još strožim kriterijima od konvergencijskih kriterija, s obzirom na reforme provedene nakon krize eura. Kad je riječ o fiskalnim mjerama, Paktom o stabilnosti i rastu nastoje se spriječiti i ispraviti prekomjerni državni deficiti i dug. Pravila sadržana u njemu dodatno su ojačana 2011. takozvanim paketom od šest mjera, a 2013. pravilima iz paketa od dvije mjere i fiskalnim ugovorom.[2] Osim toga, donesen je postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža kako bi se razmotrili pokazatelji koji nadilaze javne financije. Godišnji pregled tih pokazatelja koji je provela Komisija uključivao je javno dostupnu tablicu pokazatelja. Oba su okvira integrirana u „europski semestar”, ciklus smjernica i nadzora gospodarske politike. Osim toga, Europska komisija može nametnuti sankcije ako država članica opetovano ne poštuje preporuke Komisije.

7. Stoga je ESB smatrao da u svojem godišnjem izvješću ne bi bilo primjereno usredotočiti se na ispunjavanje „kriterija konvergencije”.

8. Međutim, naglasila je da je predana pružanju pristupačnih statističkih podataka prilagođenih korisnicima. Napomenuo je da je politika ESB-a smatrati njegove statističke podatke javnim dobrom i time omogućiti javnosti da ih koristi besplatno. Stoga na svojim internetskim stranicama objavljuje brojne statističke podatke. Kad je riječ o zahtjevu podnositelja pritužbe, uputio je na mjesečnu „Džepnu knjigu ESB-a o statistici”, koja sadržava tablicu o potrošačkim cijenama, tablicu o državnom deficitu (ili višku), tablicu o dugu opće države i tablicu o dugoročnim kamatnim stopama. Sadržava i tablicu o statističkim podacima relevantnima za novi nadzorni okvir koji je uveden 2011.[3] Naposljetku, odjeljak „statistika” na mrežnim stranicama ESB-a sadržava brojne interaktivne grafike koje prikazuju detaljne podatke o inflaciji i državnim financijama na vrlo jednostavan način, uključujući karte i grafikone za ilustraciju.

9. Podnositeljica pritužbe u svojim je očitovanjima zaključila da je ESB odbio njezin zahtjev da se statistički podaci o usklađenosti država članica s konvergencijskim kriterijima objave u godišnjem izvješću ESB-a. Navela je da nije razumjela razloge zbog kojih je odbila njezin zahtjev.

10. Osim toga, analizirala je informacije na koje se ESB pozvao u svojem mišljenju. Pronašla je statističke podatke o stopi inflacije, državnim deficitima, dugovima i dugoročnim kamatnim stopama. Međutim, navela je da su ti iznosi raspršeni na različitim lokacijama i da se u njima ne spominju relevantni referentni iznosi. Eurostat je neke od podataka koji su joj bili zanimljivi objavio u formatu sličnom statističkim podacima njemačke Bundesbank na koje se pozvala u svojoj pritužbi. Međutim, ti statistički podaci nisu bili tako sveobuhvatni kao statistički podaci Bundesbanka.

11. Zaključno, nije mogla pronaći sveobuhvatan pregled toga koje su države članice ispunile konvergencijske kriterije bez upućivanja na mnogo različitih internetskih stranica. Iako je bila potpuno svjesna da ESB nije donio pravila, pitala se koja je svrha povećanih i ojačanih kriterija ako su čak i na samom početku monetarne unije samo dvije države članice (Luksemburg i Finska) ikada ispunile sve kriterije.

Procjena Europskog ombudsmana

12. Nakon pokretanja istrage ESB je detaljno odgovorio na zahtjev podnositelja pritužbe. Objasnila je da su države članice europodručja sada pozvane da svoje fiskalne i druge politike usklade s nekoliko drugih kriterija uz početne konvergencijske kriterije. Informacije o novim pokazateljima objavljuju ESB, kao i druga europska tijela, uključujući Glavnu upravu Komisije za gospodarske i financijske poslove i Eurostat. To se razlikuje od onoga što je zatražila podnositeljica pritužbe i iz njezinih očitovanja proizlazi da nije bila zadovoljna objašnjenjima ESB-a.

13. Međutim, Ombudsman ne može utvrditi obvezu ESB-a da objavi informacije koje podnositelj pritužbe želi dobiti. Jasno je da su neki konvergencijski kriteriji, kao što je stabilnost tečaja, izgubili smisao u odnosu na zemlje koje su već uvele euro. ESB i dalje objavljuje izvješća o konvergenciji za države članice izvan europodručja. Neki drugi konvergencijski kriteriji, kao što je odnos između državnog deficita i BDP-a, i dalje su relevantni u okviru novih pravila i ciklusa makroekonomskog nadzora „europskog semestra”. Vrlo detaljne informacije koje objavljuju i ESB i druge institucije relevantnije su za trenutačnu situaciju.

14. Ombudsman stoga smatra da nije bilo nepravilnosti u postupanju u vezi s navodima i tvrdnjama podnositelja pritužbe.

Zaključak

Na temelju istrage o toj pritužbi Ombudsman je zaključuje sljedećim zaključkom:

Nije bilo nepravilnosti u primjeni.

Podnositelj pritužbe i ESB bit će obaviješteni o toj odluci.

Emily O'Reilly

Sastavljeno u Strasbourgu 9. veljače 2016.

Konačna verzija odluke o pritužbi 356/2014/KM na engleskom jeziku

[1] Pet kriterija odnosilo se na stabilnost cijena (stopa inflacije potrošačkih cijena), zdrave i održive javne financije (maksimalni prag godišnjeg deficita opće države i državnog duga kao postotka bruto domaćeg proizvoda (BDP), stabilnost tečaja (u odnosu na središnju stopu) i trajnost takve konvergencije (u pogledu dugoročnih kamatnih stopa za državne obveznice). Vidjeti http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/adoption/who_can_join/index_en.htm

[2] Paket od šest mjera paket je od pet uredbi i direktive kojima je uveden veći makroekonomski nadzor i reformiran Pakt o stabilnosti i rastu. Stupila je na snagu 2011. i obuhvaća i. Uredbu 1175/2011 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, ii. Uredbu 1177/2011 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, iii. Uredbu 1173/2011: Kad je riječ o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju, riječ je o iv. Direktivi 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, v. Uredbi 1176/2011 o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i naposljetku vi. Uredbi 1174/2011 o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju. Paketom dviju mjera dopunjuju se one dvjema dodatnim uredbama kojima se predviđa dodatna koordinacija i nadzor proračunskih postupaka, odnosno Uredbom 473/2013 o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju i Uredbom 472/2013 o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica u europodručju koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost.

[3] ESB je otad ukinuo džepnu knjigu statističkih podataka; informacije sadržane u sada se mogu naći na "Statistical Data Warehouse" dijelu svoje web stranice.