# Odluka Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage o pritužbi 80/2009/BU protiv Europske komisije
- Autor: Europski ombudsman
- Datum: 2009-12-03T00:01+01:00[Europe/Paris]
- [URL](https://www.ombudsman.europa.eu/hr/decision/hr/4437)
---
KAKGROUND NA KOMPLAINTU
-----------------------

1. Podnositelj pritužbe predstavlja *Ekološki institut Veronica* Češke udruge konzervatora prirode.

2. Dana 14. studenoga 2006. podnositelj pritužbe, djelujući u ime navedenog instituta, poslao je Komisiji obavijest koja se sastojala od (a) ispunjenog obrasca pritužbe zbog povrede od 14. studenoga 2006.; i (b) ispunjeni obrazac naslovljen "Zahtjev za dodatne informacije" od 22. studenoga 2006. (Obje točke (a) i (b) zajedno se u ovoj Odluci nazivaju „priopćenjem od 14. studenoga 2006.")

3. U skladu s Komunikacijom od 14. studenoga 2006., tijekom donošenja regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko i planova za izgradnju autoceste R52 u južnoj Moravskoj, odredbe zakonodavstva Zajednice o okolišu nisu se u potpunosti poštovale. Predmetno zakonodavstvo je: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš („Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš"), Direktiva 85/337/EEZ o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš („Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš"), Direktiva 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica („Direktiva o pticama") i Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore („Direktiva o staništima").

4. Točnije, podnositelj pritužbe smatra da se pri planiranju dionice autoceste R52 Pohořelice-Mikulov, koja će biti dio autoceste Brno-Beč, ne uzimaju u obzir alternativne rute[\[1\],](#_ftn1){#_ftnref1} što bi imalo manje negativan učinak na područja mreže Natura 2000[\[2\].](#_ftn2){#_ftnref2} Nije procijenjena alternativna ruta kojom bi se mogla koristiti postojeća autocesta D2 Brno-Břeclav i planirana obilaznica Břeclav, a zatim nastaviti prema Austriji.

5. Naveo je da je linija predmetne dionice R52 uključena u regionalni plan korištenja zemljišta Břeclavsko, a Regionalna skupština Južne Moravske donijela ju je 9. studenoga 2006.

6. Budući da podnositelj pritužbe nije dobio nikakav odgovor na obavijest od 14. studenoga 2006., 14. svibnja 2007. i 17. rujna 2007., Komisiji je poslao podsjetnike, ali bezuspješno.

7. Tako se 14. ožujka 2008. prvi put žalio Ombudsmanu zbog toga što Komisija nije odgovorila na njegovu komunikaciju od 14. studenoga 2006. i podsjetnike koji su uslijedili. Njegova prva pritužba Ombudsmanu registrirana je pod referentnim brojem 785/2008/BU.

8. Nakon intervencije Ombudsmana Komisija je 23. travnja 2008. podnositelju pritužbe poslala odgovor u kojem je:

* ispričao se zbog toga što zbog administrativne pogreške nije odgovorio na njegovu obavijest od 14. studenoga 2006. Međutim, uvjerio ga je da je njegova obavijest od 14. studenoga 2006. „uredno*registrirana (27. studenoga 2006. pod referentnim brojem A/21576)";*
* navela je da je uzela u obzir informacije sadržane u Komunikaciji od 14. studenoga 2006. i da ih ocjenjuje „u*širem kontekstu prometne infrastrukture u južnoj Moravskoj (autocesta R43, R52 i R55)";*
* Obećao mu je da će ga obavijestiti o daljnjem razvoju događaja u tom području.

9. Na temelju prethodno navedenog ishoda ombudsmanica je zaključila pritužbu 785/2008/BU kako ju je riješila institucija.

10. Budući da podnositelj pritužbe od Komisije nije primio nikakve naknadne pisane informacije o napretku predmeta, 9. siječnja 2009. podnio je ovu pritužbu Ombudsmanu.

PODODJELJAK MATTER INQUIRY
--------------------------

11. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je došlo do neopravdanih kašnjenja u Komisijinu rješavanju pitanja iznesenih u njegovoj komunikaciji od 14. studenoga 2006.

12. Tvrdio je da bi se Komisija trebala obratiti vladi Češke Republike i podsjetiti je na njezinu obvezu da procijeni sve relevantne varijante koje proizlaze iz istraživačke studije o autocesti R52. Ako vlada ne postupi u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, Komisija bi trebala uvesti sankcije i prestati financirati izgradnju autoceste i na češkoj i na austrijskoj strani.

INQUIRY
-------

13. Komisija je 28. svibnja 2009. dostavila svoje mišljenje na engleskom jeziku. Dana 11. lipnja 2009. dostavio je češki prijevod. Podnositelj pritužbe dostavio je svoja očitovanja 13. srpnja 2009.

OMBUDSMAN-ova ANALIZA I ZAKLJUČCI
---------------------------------

### A. Navodna neopravdana kašnjenja u rješavanju pitanja iznesenih u Komunikaciji od 14. studenoga 2006. i povezana tvrdnja

*Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu*

14. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je došlo do neopravdanih kašnjenja u Komisijinu rješavanju pitanja iznesenih u njegovoj komunikaciji od 14. studenoga 2006.

15. Istaknuo je da je navedenu komunikaciju poslao 14. studenoga 2006. Međutim, osim dopisa od 23. travnja 2008. koji mu je Komisija poslala nakon intervencije Ombudsmana, institucija nije riješila to pitanje niti ga je obavijestila o tome kako se njime bavi.

16. Osim toga, podnositelj pritužbe telefonski se obratio direktoru Uprave B (Priroda) Glavne uprave za okoliš („GU za okoliš") te ga je osobno posjetio u Bruxellesu, koji mu je rekao da se to pitanje neće riješiti 2009.

17. Komisija je u svojem mišljenju navela da dokazi koje je podnio podnositelj pritužbe iz više razloga ne opravdavaju registraciju njegove obavijesti od 14. studenoga 2006. kao pritužbe. Kao prvo, prema Komisijinu mišljenju, postupak procjene utjecaja na okoliš za predmetni projekt službeno je započeo prije pristupanja Češke Republike EU-u i stoga ne podliježe pravu Zajednice[\[3\]](#_ftn3){#_ftnref3} Stoga bi bilo potpuno ispravno da Komisija zatvori spis.

18. Drugo, Komisija je izjavila da je „čak*i tako"* pažljivo procijenila pitanja koja je postavio podnositelj pritužbe.

19. Komisija je smatrala i da nema dovoljno dokaza „iz*studija"* o znatnom utjecaju najpoželjnije varijante autoceste R52 na područja mreže Natura 2000.

20. Nadalje, u ovoj fazi projekt autoceste R52 još nije odobren („građevinska*dozvola još nije izdana").* Češka tijela stoga još nisu poduzela nikakve mjere koje bi mogle predstavljati povredu prava Zajednice.

21. Komisija je također priznala da je u svojem prvom dopisu podnositelju pritužbe od 23. travnja 2008. mogla objasniti da ne može dostaviti dodatne informacije o stanju procjene ili o daljnjem postupku sve dok je u tijeku šira procjena prometne infrastrukture u južnoj Moravskoj, navedena u tom dopisu.

22. Međutim, Komisija je istaknula da je podnositelj pritužbe bio u kontaktu s predstavnicima Komisije tijekom 2007. i 2008. te je to priznao u svojim pritužbama Ombudsmanu. Stoga je bio svjestan da je rješavanje pitanja istaknutih u njegovoj komunikaciji od 14. studenoga 2006. u tijeku. Stoga se ne može pretpostaviti da ga Komisija nije dovoljno obavijestila o daljnjem postupanju u vezi s njegovim spisom.

23. Kad je riječ o vremenu potrebnom za provedbu šire procjene prometne infrastrukture u južnoj Moravskoj, Komisija je istaknula da je to vrlo složeno pitanje, zbog čega je za procjenu bilo potrebno više vremena. Službe Komisije uložile su znatne napore kako bi temeljito istražile različite tehničke i pravne aspekte predmeta koji se odnose na infrastrukturu autocesta u južnoj Moravskoj i kako bi se s njima što učinkovitije postupalo.

24. Ta šira procjena rezultat je službene registracije druge pritužbe koju je podnijelo drugo češko udruženje, *Služba za pravo okoliša* („EPS"). Ta je pritužba naslovljena „Neusklađenost sa zahtjevima Direktive 2001/42/EZ (Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš) tijekom donošenja Regionalnog plana korištenja zemljišta u Břeclavskom". Službeno je registriran 6. lipnja 2008. pod referentnim brojem 2008/4493 te se odnosi i na autocestu R52[\[4\].](#_ftn4){#_ftnref4}

25. Komisija je u svojem mišljenju obećala da će slijediti pitanja povezana s autocestom R52 i obavijestiti podnositelja pritužbe u ovom predmetu o svakoj odluci donesenoj u vezi s prethodno navedenom pritužbom 2008/4493.

26. Komisija se pozvala i na sudski postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim upravnim sudom Češke Republike u vezi s istim pitanjem.

27. Naposljetku, Komisija je navela da je 27. travnja 2009. podnositelju pritužbe poslala novi dopis. U tom dopisu, čiji je primjerak priložilo, obavijestilo ga je da svoju obavijest od 14. studenoga 2006. ne registrira kao pritužbu te je obrazložilo zašto to nije učinilo:

* Komisija je prvo pružila pojašnjenja o području primjene Direktive o procjeni utjecaja na okoliš u pogledu zahtjeva za alternativna rješenja[\[5\].](#_ftn5){#_ftnref5}
* Nadalje, navela je da se Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš ne primjenjuje na taj projekt jer je postupak u vezi s izgradnjom relevantne dionice R52 službeno započeo prije pristupanja Češke Republike EU-u („najava*projekta"* [\[6\]](#_ftn6){#_ftnref6} od 29. siječnja 2003.). Nadalje, prema informacijama koje su dostupne Komisiji „nadležna*češka tijela još nisu izdala građevinsku dozvolu za projekt autoceste R52 Poho řelice -- Mikulov".*
* Komisija je istaknula službeno registriranu pritužbu 2008/4493, navedenu u točki 24. ove presude. Iako činjenice koje su dovele do te pritužbe nisu nužno istovjetne pitanjima istaknutima u obavijesti podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006., one su doista povezane. Stoga je Komisija u spis dodala pitanja koja je postavio podnositelj pritužbe u vezi s pritužbom 2008/4493.
* Do izdavanja konačnog odobrenja Komisija nije mogla procijeniti jesu li obveze koje proizlaze iz Direktive o pticama i Direktive o staništima ispunjene u pogledu posebnih zaštićenih područja „Střední nádrž Vodního díla Nové Mlýny" i „Pálava" te predloženog područja od značaja za Zajednicu „Mušovský luh", na koja će vjerojatno utjecati predloženi odjeljak R52.
* Kad je riječ o mogućem prekograničnom učinku projekta, Komisija nije primila informacije da će predmetna država članica (Austrija) zatražiti primjenu postupka predviđenog člankom 7. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš[\[7\]](#_ftn7){#_ftnref7}. Taj se postupak primjenjuje samo ako projekt može imati značajne učinke na okoliš u drugoj državi članici. Komisija u tom pogledu nema dokaza.

28. U svojim očitovanjima, koja je poslao nakon primitka gore navedenog dopisa Komisije i preslike mišljenja, podnositelj pritužbe ustrajao je na tome da mu Komisija nije pružila dovoljno informacija o napretku u postupanju s njegovom komunikacijom od 14. studenoga 2006. Također je tvrdio da je dvije godine bio praktički neaktivan u tom pitanju. Zatim je tvrdio da se Komisija nije mogla pozvati na njegove neformalne kontakte s direktorom Uprave B (Priroda) Glavne uprave za okoliš kako bi potkrijepila njegove argumente. Ravnatelj je samo rekao podnositelju pritužbe da je GU-u dodijeljena komunikacija od 14. studenoga 2006., ali nije znao kako se GU njome bavi. Podnositelj pritužbe primio je te informacije tek nakon što mu je postavljeno pitanje o tome kada će dobiti pisani odgovor na svoju komunikaciju koju je postavio tijekom svojeg osobnog posjeta Bruxellesu.

29. Podnositelj pritužbe odbio je razloge zbog kojih Komisija nije registrirala njegovu obavijest od 14. studenoga 2006. kao pritužbu. Prvo se nije složio da je postupak procjene utjecaja na okoliš za projekt službeno započeo prije pristupanja Češke Republike EU-u. Prema podnositelju pritužbe, postupak pripreme regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko započeo je dvjema narudžbama koje su 25. veljače 2005. poslane dobavljaču plana korištenja zemljišta i dobavljaču procjene utjecaja na okoliš. Nadalje, jedina rezolucija Regionalne skupštine Južne Moravske u kojoj se spominje dokumentacija o korištenju zemljišta za predmetno područje („Strategija nabave dokumentacije o korištenju zemljišta regije Južne Moravske", ref. 1204/04/Z27) donesena je 23. rujna 2004. To se događa i nakon pristupanja Češke Europskoj uniji.

30. Drugo, podnositelj pritužbe uputio je na Komisijin argument da je, iako postupak procjene utjecaja na okoliš za projekt ne podliježe pravu Zajednice, još uvijek pažljivo procijenio pitanja koja je istaknuo. Smatrao je nerazumnim da je Komisija taj argument upotrijebila kao jedan od razloga zbog kojih svoju obavijest od 14. studenoga 2006. nije registrirala kao pritužbu.

31. Treće, podnositelj pritužbe smatrao je zavaravajućom izjavu Komisije da dokazi izvedeni iz studija o znatnom utjecaju preferirane varijante R52 na područja mreže Natura 2000 nisu dovoljni. To je zato što Komisija nije navela studije na koje se poziva. Prema podnositelju pritužbe jedina je studija mreže Natura 2000 o regionalnom planu korištenja zemljišta Břeclavsko studija društva Mgr. Mudra iz 2005. Prema toj studiji, prognoza zemljišta Břeclavsko u cjelini imat će znatan negativan utjecaj na sustav Natura 2000. U studiji se navodi i da će odjeljak R52 imati znatan negativan učinak na područje posebne zaštite „Střední nádrž Vodního díla Nové Mlýny". Osim toga, Komisija posjeduje nekoliko studija koje pokazuju da bi alternativni put kroz Břeclav bio povoljniji, kako u gospodarskom tako i u ekološkom smislu. Na primjer, Komisija posjeduje studiju iz 2007. o Mgr. Wolfu[\[8\],](#_ftn8){#_ftnref8} na koju je uputila u prilogu svojem dopisu ref. REGIO F.2/MBO/vk D(2008) 790085, poslanom 29. svibnja 2008. češkom ministru prometa[\[9\]](#_ftn9){#_ftnref9}. U prilogu ovom dopisu Komisija je pitala ministra zašto se čini da je prethodno navedena alternativna ruta zanemarena, unatoč preporukama iz nekoliko stručnih studija.

32. Četvrto, podnositelj pritužbe smatrao je neistinitim i obmanjujućim Komisijin argument da projekt autoceste R52 još nije odobren te stoga još nisu poduzete nikakve mjere koje bi mogle predstavljati povredu prava Zajednice. Donošenje regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko mjera je općeg karaktera. Donošenjem tog plana korištenja zemljišta prekršeno je zakonodavstvo Zajednice, a Komisija ne može opravdati njegovu neaktivnost upućivanjem na moguću buduću građevinsku dozvolu. Komisija je svakako svjesna da građevinskoj dozvoli prethodi dozvola za korištenje zemljišta, nakon čega se odvijaju nepovratni koraci, kao što su otkupi ili izvlaštenja zemljišta. Također, planove korištenja zemljišta općina treba uskladiti s regionalnim planom korištenja zemljišta Břeclavsko, što je i nepovratan korak koji utječe na prava i obveze građana. Srećom, takvi nepovratni koraci još nisu poduzeti[\[10\]](#_ftn10){#_ftnref10}.

33. Kad je riječ o upućivanju Komisije na sudski postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim upravnim sudom u Češkoj Republici, podnositelj pritužbe naveo je da mehanizam istrage pritužbi zbog povrede ne zahtijeva da češki sudovi prvo riješe to pitanje.

34. Podnositelj pritužbe istaknuo je i rezultate kontrole koju je proveo Vrhovni ured za reviziju Češke Republike („NKÚ") (br. 08/26, „Financijska sredstva za nabavu priključka na autocestu Brno-Beč (R52)"). Podnositelj pritužbe priložio je ispis nalaza NKÚ-a, koji upućuje na nekoliko nedostataka[\[11\]](#_ftn11){#_ftnref11}. Dodao je da Komisija posjeduje i kritičko izvješće češkog javnog pravobranitelja o pravima, koje je branitelj podnio južnomoravskoj regiji, ali koje se i dalje zanemaruje[\[12\].](#_ftn12){#_ftnref12}

*Procjena Europskog ombudsmana*

35. Ombudsmanica na početku napominje da je podnositelj pritužbe dostavio svoju komunikaciju Komisiji 14. studenoga 2006., a Komisija je potvrdila njezin primitak u travnju 2008. nakon intervencije Ombudsmana. U svojem dopisu iz travnja 2008. Komisija je navela da je obavijest podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006. registrirana 27. studenoga 2006. pod posebnim referentnim brojem. Međutim, nije jasno istaknuo da obavijest nije registrirao kao pritužbu. Komisija ga je samo u svojem mišljenju o ovoj pritužbi i u svojem drugom dopisu podnositelju pritužbe od 27. travnja 2009. obavijestila da svoju obavijest od 14. studenoga 2006. nije registrirala kao pritužbu te je obrazložila zašto to nije učinila.

36. Ombudsman podsjeća da se u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Europskom ombudsmanu o odnosima s podnositeljem pritužbe u vezi s povredama prava Zajednice (COM/2002/0141 final) („Komunikacija") ne navodi rok u kojem bi Komisija trebala obavijestiti podnositelje pritužbe da neće službeno registrirati njihovu korespondenciju kao pritužbu[\[13\]](#_ftn13){#_ftnref13}. Međutim, Ombudsman smatra da se na takvu situaciju primjenjuju relevantna opća pravila. U skladu s člankom 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja[\[14\]](#_ftn14){#_ftnref14}, dužnosnik osigurava da se odluka o svakom zahtjevu ili pritužbi donese u razumnom roku, bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca od datuma primitka. Ako se o zahtjevu ili pritužbi ne može odlučiti u navedenom roku zbog složenosti pitanja o kojima je riječ, dužnosnik o tome obavješćuje autora u najkraćem mogućem roku. Nadalje, u skladu s točkom 4. Kodeksa dobrog administrativnog postupanja za osoblje Europske komisije u odnosima s javnošću („Kodeks Komisije") Komisija je obvezna odgovoriti na korespondenciju u roku od petnaest radnih dana od datuma na koji ju je nadležna služba Komisije primila. Ako se odgovor ne može poslati u navedenom roku i u svim slučajevima u kojima je za odgovor potreban drugi rad na njemu, kao što su savjetovanje među službama ili prijevod, Komisija bi trebala poslati trajni odgovor u kojem se navodi datum do kojeg adresat može očekivati odgovor[\[15\]](#_ftn15){#_ftnref15}.

37. Ombudsmanica smatra da podnositelji pritužbe mogu razumno očekivati da rok u kojem će ih Komisija obavijestiti o svojoj odluci da neće registrirati svoju korespondenciju kao pritužbu neće biti znatno dulji od jednog kalendarskog mjeseca, što je u Komunikaciji predviđeno za korespondenciju koja je službeno registrirana kao pritužba. U svakom slučaju, podnositelji pritužbe mogu očekivati da će ih Komisija obavijestiti o svojoj odluci da neće registrirati njihovu korespondenciju kao pritužbu u roku od dva mjeseca utvrđenom u članku 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja.

38. Ako Komisija postane svjesna da će složenost pitanja iznesenog u korespondenciji znatno produljiti razdoblje koje joj je potrebno da odluči hoće li registrirati korespondenciju kao pritužbu, trebala bi o tome obavijestiti podnositelja pritužbe, kako se zahtijeva člankom 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja i točkom 4. Kodeksa Komisije.

39. U ovom slučaju, iako je Komisija 27. studenoga 2006. zaprimila obavijest podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006., ona ga je tek 27. travnja 2009. obavijestila da tu korespondenciju nije registrirala kao pritužbu i da nije obrazložila tu odluku do potonjeg datuma. Nadalje, Komisija podnositelju pritužbe nije dostavila nikakve pisane informacije o napretku predmeta od 23. travnja 2008. (datum početnog priznanja, u kojem je obećala da će to učiniti) do 27. travnja 2009. (odluka o neregistriranju korespondencije kao pritužbe). Kao što je to pravilno istaknuo podnositelj pritužbe, takve pisane informacije ne mogu se zamijeniti njegovim osobnim kontaktima s Komisijinim dužnosnicima, koji su uspostavljeni na njegovu vlastitu inicijativu. Prethodno navedeni propust Komisije predstavlja kršenje članka 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja i točke 4. Kodeksa Komisije, a time i slučaj nepravilnosti u postupanju. S obzirom na to da se taj aspekt ovog predmeta odnosi na konkretne događaje u prošlosti i da je Komisija konačno obavijestila podnositelja pritužbe dopisom od 27. travnja 2009., Ombudsman smatra da nije primjereno tražiti prijateljsko rješenje niti izraditi nacrt preporuke u tom pogledu. Međutim, u nastavku će iznijeti kritičku primjedbu.

40. Ombudsman nadalje napominje da se podnositelj pritužbe ne slaže s razlozima zbog kojih Komisija nije registrirala njegovu komunikaciju od 14. studenoga 2006. kao pritužbu.

41. Europski ombudsman u tom pogledu podsjeća da se u točki 3. Komunikacije navodi da se korespondencija ne evidentira kao pritužba ako:

„*-- anonimno je, ne prikazuje adresu pošiljatelja ili pokazuje nepotpunu adresu;*

*ne upućuje, izričito ili prešutno, na državu članicu kojoj se mogu pripisati mjere ili praksa koji su u suprotnosti s pravom Zajednice;*

*- osuđuje djela ili propuste privatne osobe ili tijela \[...\];*

*- ne iznosi prigovor;*

*- iznosi prigovor u pogledu kojeg je Komisija zauzela jasno, javno i dosljedno stajalište \[...\];*

*- **u njoj se iznosi prigovor koji očito nije obuhvaćen područjem primjene prava Zajednice. "***(naknadno istaknuto)

42. Čak i ako mu dokazi kojima raspolaže Ombudsman ne omogućuju da meritorno ocijeni stajalište Komisije da se pravo Zajednice ne primjenjuje na ovaj predmet, samo bi taj razlog u načelu bio dovoljan razlog da se korespondencija podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006. ne registrira kao pritužba.

43. Ombudsmanica ne smatra da dodatni argumenti Komisije, sadržani u njezinu dopisu podnositelju pritužbe od 27. travnja 2009. i u njezinu mišljenju o ovoj pritužbi, predstavljaju dodatne razloge zbog kojih nije registrirala obavijest podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006. kao pritužbu. Naprotiv, Ombudsman shvaća da je Komisija podnošenjem tih argumenata željela dokazati da se bavila pitanjem koje joj je uputio podnositelj pritužbe u širem kontekstu.

44. Argument Komisije da, prema informacijama koje su joj dostupne, građevinska dozvola za predmetnu dionicu R52 još nije izdana pokazuje da Komisija barem prati situaciju.

45. Osim toga, iz elemenata priloženih očitovanjima podnositelja pritužbe proizlazi da je Komisija u okviru svoje šire procjene prometne infrastrukture u južnoj Moravskoj dopisom od 29. svibnja 2008. stupila u kontakt s češkim ministrom prometa i pozvala ministra da se očituje o sljedećim pitanjima koja se odnose na autocestu R52:

„...službe*Komisije žele biti obaviještene ako češka tijela razmatraju komparativnu studiju o alternativnim usklađivanjima između „Brno-Mikulov-Beč" i „Brno-Breclav-Beč". U skladu s donesenim OP-om „Promet" usporedbu alternativnih pravaca trebalo bi provesti prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva Komisiji, a gospodarske i okolišne nalaze usporedbe trebalo bi uključiti u zahtjev za bespovratna sredstva. Međutim, nekoliko nevladinih organizacija brani stajalište da Ministarstvo prometa pokušava na razini Vlade progurati varijantu "Brno-Mikulov-Beč", bez prethodne potpune procjene gore navedenih dvaju alternativnih ruta. Nadalje, obaviješteni smo da se na temelju dosadašnje ekonomske analize RSD-a* \[Ředitelství silnic a dálnic, Uprava za autoceste i autoceste\]*čini da se „Brno-Breclav-Beč" smatra održivijim. To otvara pitanja zašto se čini da je alternativna varijanta, putem Břeclava, zanemarena unatoč preporukama nekoliko stručnih studija...*"

Komisija se zatim pozvala na tri studije, uključujući studiju društva Mgr. Wolf, koje je podnositelj pritužbe naveo u svojim očitovanjima.

46. Nadalje, ombudsmanica razumije upućivanje Komisije na sudske postupke pred češkim Vrhovnim upravnim sudom[\[16\],](#_ftn16){#_ftnref16} koji su još u tijeku, kao objašnjenje zašto u ovoj fazi nisu potrebne dodatne mjere Komisije. Ombudsman smatra da je taj pristup razuman. Stoga se čini da Komisija smatra da se predmetna situacija još uvijek može ispraviti na nacionalnoj razini. Europski ombudsman u tom pogledu podsjeća da glavnu odgovornost za provedbu prava Zajednice snose države članice, a cilj svakog postupka zbog povrede je da države članice dobrovoljno poštuju pravo Zajednice. Također valja podsjetiti da su nacionalni sudovi dio europskog sustava nadležnosti kojim se osigurava poštovanje prava Zajednice.

47. Naposljetku, Ombudsman smatra razumnom postupovnu odluku Komisije o dodavanju predmeta podnositelja pritužbe u spis koji se odnosi na pritužbu 2008/4493 pod nazivom „Neusklađenost sa zahtjevima Direktive 2001/42/EZ (Direktiva SEA) tijekom donošenja Regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko", koju je službeno registrirao i koja se odnosi i na autocestu R52. Pritužba 2008/4493, koja je dostupna Ombudsmanu u spisu pritužbe 822/2009/BU, odnosi se na kršenja prava Zajednice (Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, Direktiva o staništima i Direktiva o pticama) od strane Češke Republike (Regionalna skupština Južne Moravske i Ministarstvo okoliša) tijekom pripreme i odobrenja regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko. Ombudsmanica se slaže s Komisijom da su pitanja istaknuta u komunikaciji podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006. povezana s pitanjima istaknutima u pritužbi 2008/4493. Ombudsman također napominje da je u svojoj komunikaciji od 14. studenoga 2006. podnositelj pritužbe uputio na mjere koje je EPS (autor pritužbi 2008/4493 Komisiji i 822/2009/BU Ombudsmanu) poduzeo na nacionalnoj razini. S tim u vezi, EPS se u pritužbi 2008/4493 pozvao na komunikaciju podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006. o „sličnom*pitanju koje se odnosi na kršenje prava Europskih zajednica tijekom procjene utjecaja regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko na okoliš".*

48. U tom pogledu Ombudsman vjeruje da će Komisija u budućnosti obavješćivati podnositelja pritužbe o napretku u rješavanju pritužbe 2008/4493. Ombudsmanica predlaže da bi Komisija mogla donijeti opću politiku prema kojoj će informacije o svojem napretku u rješavanju registrirane pritužbe zbog povrede prava pružiti ne samo podnositelju pritužbe koji ju je podnio, nego i zainteresiranim građanima i udrugama čije su pritužbe, iako nisu službeno registrirane kao takve, dodane u spis registrirane pritužbe. Ombudsmanica će u tom pogledu iznijeti dodatnu primjedbu u nastavku.

49. S obzirom na razmatranja iz točaka 44.--48., ombudsmanica zaključuje da se tvrdnja podnositelja pritužbe ne može prihvatiti.

### B. Zaključak

Na temelju svojih istraga u vezi s tom pritužbom Ombudsman iznosi sljedeću kritičku napomenu:

{#CR37/2009}

Između 23. travnja 2008. (datum potvrde primitka u vezi s obaviješću podnositelja pritužbe od 14. studenoga 2006.) i 27. travnja 2009. Komisija nije obavijestila podnositelja pritužbe o svojoj odluci da obavijest od 14. studenoga 2006. ne registrira kao pritužbu i razlozima zbog kojih to nije učinila. Zbog toga Komisija tijekom navedenog razdoblja podnositelju pritužbe nije dostavila nikakve pisane informacije o njegovu napretku u tom području. To predstavlja kršenje članka 17. Europskog kodeksa dobrog administrativnog postupanja i točke 4. Kodeksa dobrog administrativnog postupanja za osoblje Europske komisije u njihovim odnosima s javnošću, a time i slučaj nepravilnosti u postupanju.

Podnositelj pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

### Daljnja primjedba

{#FR32/2009}

Komisija bi mogla razmotriti donošenje opće politike prema kojoj bi informacije o postupanju s registriranom pritužbom zbog povrede mogla dostaviti:

* podnositelj(i) pritužbe koji su podnijeli predmetnu pritužbu; i
* zainteresiranim građanima i udrugama čije su pritužbe, iako nisu službeno registrirane, dodane u spis registrirane pritužbe zbog povrede.

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

Sastavljeno u Strasbourgu 26. studenoga 2009.

*** ** * ** ***

[\[1\]](#_ftnref1){#_ftn1} Članak 6. stavak 4. Direktive o staništima: „Ako*se, unatoč negativnoj procjeni utjecaja na područje i u nedostatku alternativnih rješenja, plan ili projekt ipak moraju provesti zbog imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, država članica poduzima sve kompenzacijske mjere potrebne kako bi osigurala zaštitu sveukupne koherentnosti mreže Natura 2000."*(moje isticanje)

[\[2\]](#_ftnref2){#_ftn2} Prema http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/, Natura 2000 mreža je zaštićenih područja prirode na razini EU-a uspostavljena [Direktivom o staništima.](http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm) Cilj mu je osigurati dugoročni opstanak najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi. Obuhvaća posebna područja očuvanja koja su države članice odredile na temelju Direktive o staništima i područja posebne zaštite određena na temelju [Direktive o pticama.](http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/birdsdirective/index_en.htm)

[\[3\]](#_ftnref3){#_ftn3} Komisija je citirala točku 56. presude u predmetu C-209/04 *Komisija protiv Austrije* \[2006.\] ECR I-2755, koja glasi kako slijedi: „U*skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda, načelo prema kojem projekti koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš moraju biti podvrgnuti procjeni utjecaja na okoliš ne primjenjuje se ako je zahtjev za odobrenje projekta formalno podnesen prije isteka roka za prenošenje direktive (vidjeti u pogledu Direktive Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL 1985., L 175, str. 40.), predmet C-431/92 Komisija protiv Njemačke (1995.), Zb., str. I-2189., t. 29. i 32., i predmet C-81/96 Gedeputeerde Staten van Noord-Holland (1998.), Zb., str. I-3923., t. 23.)."*

[\[4\]](#_ftnref4){#_ftn4} EPS je 24. ožujka 2009. također podnio pritužbu Ombudsmanu, koji ju je registrirao pod brojem 822/2009/BU. EPS je tvrdio da je došlo do neopravdanih kašnjenja u postupanju Komisije s njegovom pritužbom 2008/4493. Na dan donošenja ove odluke istraga Europskog ombudsmana o pritužbi 822/2009/BU još je u tijeku.

[\[5\]](#_ftnref5){#_ftn5} Komisija je objasnila da nepostojanje procjene alternativnog rješenja tijekom procjene utjecaja projekta na okoliš u okviru mreže Natura 2000 ne znači da je postupak procjene utjecaja na okoliš nevaljan.

[\[6\]](#_ftnref6){#_ftn6} Na češkom: "*oznámení projekt*".

[Ako je država članica](#_ftnref7){#_ftn7} *svjesna da bi projekt mogao imati značajne učinke na okoliš u drugoj državi članici ili ako to zatraži država članica koja bi mogla biti znatno pogođena, država članica na čijem se državnom području projekt namjerava provesti prosljeđuje informacije prikupljene u skladu s člankom 5. drugoj državi članici istodobno kada ih stavlja na raspolaganje vlastitim državljanima. Takve informacije služe kao temelj za sva potrebna savjetovanja u okviru bilateralnih odnosa između dviju država članica na uzajamnoj i istovjetnoj osnovi."*

[\[8\]](#_ftnref8){#_ftn8} Podnositelj pritužbe svojim je očitovanjima priložio sažetak te studije, prema kojem varijanta R52 ima lošiji utjecaj na područja mreže Natura 2000 od varijante kroz Břeclav.

[\[9\]](#_ftnref9){#_ftn9} Podnositelj pritužbe priložio je primjerak ovog dopisa. Komisija je u tom dopisu, među ostalim, navela sljedeće: „Naše*su službe upoznate s nalazima češkog Vrhovnog ureda za reviziju (NKU) u vezi s izgradnjom nekih prometnih projekata u Češkoj Republici. Prema utvrđenjima NKU-a postoje određeni postupovni propusti u pogledu provedbe projekata u području prometa u Češkoj Republici. Neki od nalaza odnose se na projekte koji se planiraju sufinancirati iz strukturnih fondova i stoga nam je vrlo važno razumjeti vaše stajalište o tim pitanjima. Nadalje, neki od tih projekata također su bili predmet niza pritužbi upućenih Komisiji. Stoga u priloženi prilog uključujemo popis točaka za koje molimo* \[*sic* \]*da dobiju detaljan odgovor izravno od vaših službi."*

[\[10\]](#_ftnref10){#_ftn10} Podnositelj pritužbe to je potvrdio u povezanoj komunikaciji od 30. rujna 2009.

[\[11\]](#_ftnref11){#_ftn11} Nalazi NKÚ-a dostupni su na njegovim internetskim stranicama <http://www.nku.cz/kon-zavery/K08026.pdf>.

[\[12\]](#_ftnref12){#_ftn12} U pritužbi 2008/4493 navode se tri izvješća javnog pravobranitelja iz studenoga 2006., travnja 2007. i veljače 2008.

[\[13\]](#_ftnref13){#_ftn13} U drugom stavku točke 4. Komunikacije predviđen je samo rok od mjesec dana (od datuma početnog priznanja) za ponovno potvrđivanje korespondencije koju Komisija službeno registrira kao pritužbu.

[\[14\]](#_ftnref14){#_ftn14} Europski kodeks dostupan je na internetskoj stranici Europskog ombudsmana: [http://www.ombudsman.europa.eu/resources/code.faces](/resources/code.faces)

[\[15\]](#_ftnref15){#_ftn15} SL 2000., L 267, str. 64. Vidjeti drugi i treći odlomak pod naslovom "Korespondencija".

[\[16\]](#_ftnref16){#_ftn16} Tužba podnesena Vrhovnom upravnom sudu dostupna je pučkom pravobranitelju u spisu pritužbe 822/2009/BU. Pod naslovom "*Prijedlog za poništenje akta općeg karaktera - regionalni plan korištenja zemljišta Břeclavsko, odobren rezolucijom Skupštine Južnomoravske regije od 9.11.2006., br. 921/06/ Z 14*" i usmjeren je protiv Južnomoravske regije kao tuženika. Tužitelji su u tužbi tvrdili da regionalni plan korištenja zemljišta Břeclavsko nije odobren u skladu ne samo s češkim pravom, nego i sa SPUO-Direktivom, Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. Oni su zahtijevali poništenje cjelokupnog regionalnog plana korištenja zemljišta Břeclavsko.