KAKGROUND NA KOMPLAINTU

1. Parlament je 17. siječnja 2007. objavio poziv na podnošenje ponuda (1) u vezi s organizacijom "otvorenog zračnog događaja" u kontekstu (a) Festivala Europe koji Europski parlament organizira u Bruxellesu i (b) povezanih komunikacijskih aktivnosti (EP/DG Info/Unité Evénements/01/2007).

2. Podnositelj pritužbe poslao je svoju ponudu Parlamentu 12. veljače 2007. Parlament je 28. veljače 2007. obavijestio podnositelja pritužbe da mu nije dodijeljena ponuda. U odgovoru od 14. ožujka 2007. na zahtjev podnositelja pritužbe Parlament je podnositelju pritužbe dostavio dodatne informacije o razlozima zbog kojih je njegova ponuda odbijena.

PODODJELJAK-MATTER INQUIRY

3. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Parlament počinio očitu pogrešku u ocjeni prilikom ocjenjivanja svoje ponude u okviru navedenog poziva na podnošenje ponuda.

INQUIRY

4. Odvjetnik je 28. studenoga 2007., djelujući u ime podnositelja pritužbe, podnio pritužbu (3042/2007/ELB) Europskom ombudsmanu protiv Europskog parlamenta u vezi s navedenim pozivom na podnošenje ponuda. Ombudsmanica je prvotno smatrala da ne postoje dostatni razlozi za pokretanje istrage o navedenoj pritužbi te je 21. siječnja 2008. o tome obavijestila podnositelja pritužbe.

5. Nakon pritužbe 3042/2007/ELB uslijedila je daljnja korespondencija od 27. veljače 2008. i 14. travnja 2008. (koja je registrirana pod novim referentnim brojem: 1235/2008/ELB), kao i sastanak između podnositelja pritužbe i službi Europskog ombudsmana, koji je odobren iznimno, s ciljem pojašnjavanja sadržaja pritužbe. S obzirom na dodatne dokumente i pojašnjenja pružena tijekom navedenog sastanka, ombudsmanica je odlučila pokrenuti istragu o pritužbi.

6. Ombudsman je 19. svibnja 2008. obavijestio Parlament o pritužbi i zatražio od nje da njegovim službama omogući uvid u spis postupka javne nabave.

7. Inspekcija je provedena 25. lipnja 2008. Podnositelj pritužbe obaviješten je 8. srpnja 2008. o toj inspekciji te mu je dostavljen primjerak izvješća o inspekciji. Podnositelj pritužbe potvrdio je 14. srpnja 2008. primitak navedenog izvješća.

OMBUDSMAN-ova ANALIZA I ZAKLJUČCI

Uvodna napomena

8. U ovom slučaju i s ciljem brzog napretka u svojoj istrazi, Ombudsman je smatrao prikladnim da njegove službe provedu uvid u spis Parlamenta prije nego što je od njega zatražio mišljenje o pritužbi. S obzirom na ishod inspekcije njegovih službi, ombudsmanica je smatrala da nije potrebno zatražiti mišljenje Parlamenta.

A. Navod o očitoj pogrešci u ocjeni prilikom ocjenjivanja ponuda podnositelja pritužbe

iznesenih Ombudsmanu

9. Podnositelj pritužbe smatrao je da je Parlament počinio očitu pogrešku u ocjeni kada mu je dodijelio manje od 60 bodova u usporednoj ocjeni ponuda.

10. Kao prvo, podsjetio je da je on tvorac „koncepta” „otvorenog zračnog događaja” koji Parlament organizira već nekoliko godina. Stoga nije razumjela zašto je Parlament smatrao da njegovoj ponudi nedostaje snažan "koncept" i "vodeća tema". Podsjetila je da je „koncept” koji je razvila zapravo opisan u pozivu na podnošenje ponuda.

11. Drugo, kad je riječ o stajalištu Parlamenta da je njegova „metodologija” slaba, podnositelj pritužbe podsjetio je da je imao kontakte s 26 veleposlanstava i brojnim drugim dionicima, posebno zahvaljujući organizaciji sličnog događanja. Nadalje, podnositelj pritužbe u prošlosti je pokazao da je uspio okupiti potrebne partnere. Podnositelj pritužbe nije razumio koja su druga jamstva mogao pružiti.

12. Kad je riječ o stajalištu Parlamenta o nepostojanju, u ponudi podnositelja pritužbe, životopisa za vanjsko osoblje, podnositelj pritužbe napomenuo je da, u skladu s Posebnim uvjetima sadržanima u mandatu, ne postoji obveza dostavljanja takvih dokumenata za osoblje koje ne pripada društvu. Osim toga, podugovaranje je bilo moguće bez popratne dokumentacije. Podnositelj pritužbe stoga je tvrdio da bi u slučaju primjene takvog pravila svi ponuditelji bili obvezni dostaviti životopise svih svojih podugovaratelja, što bi bilo očito neproporcionalno i protivno odredbama ugovornih dokumenata i načelu pravne sigurnosti.

13. Kad je riječ o kritici Parlamenta da je ponuda podnositelja pritužbe bila valjana samo do 1. ožujka 2007., podnositelj pritužbe skrenuo je pozornost na ograničeno razdoblje između objave poziva na podnošenje ponuda i datuma događanja. U tom je kontekstu smatrala da je odgovor Parlamenta potreban do 1. ožujka 2007. kako bi mu se omogućilo da provede pripreme za događanje.

14. Podnositelj pritužbe također je tvrdio da se Parlament u svojem dopisu od 14. ožujka 2007. nije imao pravo pozvati na razloge za odbijanje ponude koji već nisu navedeni u dopisu Parlamenta od 28. veljače 2007. Zatim je podsjetio na to da je u dopisu od 28. veljače 2007. navedeno da je njegova ponuda odbijena jer nije bila najbolja i da se nije pozvao na nepoštovanje formalnog zahtjeva kao razlog odbijanja ponude. Ti dodatni argumenti uključeni su u pismo Parlamenta od 14. ožujka 2007. Podnositelj pritužbe tvrdio je da dodatni razlozi koje je Parlament naveo u navedenom pismu od 14. ožujka 2007. nisu potkrijepljeni dokumentima kojima je podnositelj pritužbe imao pristup ili procjenom bez ikakve „očite pogreške”.

15. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je cijena odabrane ponude bila znatno viša od njegove vlastite cijene i smatrao je da ta viša cijena nije opravdana s obzirom na stvarnu organizaciju događanja 5. svibnja 2007.

Procjena Europskog ombudsmana

16. Na upravi koja organizira poziv na nadmetanje je da ocijeni ispunjavaju li tužitelji uvjete utvrđene u pozivu na nadmetanje i da provede usporednu ocjenu ponuda. Europski ombudsman ne smije zamijeniti ocjenu uprave vlastitom ocjenom (2). Preispitivanje koje provodi Europski ombudsman u takvim je slučajevima ograničeno na procjenu toga je li uprava počinila postupovne pogreške ili očite pogreške u ocjeni.

17. Službe Ombudsmana pregledale su izvješće odbora za evaluaciju kako bi ocijenile jesu li argumenti podnositelja pritužbe utemeljeni. U tom su kontekstu službe Ombudsmana pažljivo ispitale primjedbe u vezi s drugim podnesenim ponudama, kao i primjedbe u vezi s odabranom ponudom.

Ocjena „koncepta” i metodologije podnositelja pritužbe

18. Prema informacijama koje je Parlament dostavio podnositelju pritužbe u svojim dopisima od 28. veljače 2007. i 14. ožujka 2007., odbor za evaluaciju nije utvrdio snažan „koncept” ili glavnu temu koja povezuje različite aktivnosti u ponudi podnositelja pritužbe. Parlament je izjavio da se (a) ponuda prvenstveno temeljila na prošlom iskustvu; (b) nije bilo objašnjenja u pogledu ukupnog „koncepta”; (c) većina prijedloga društva podnositelja pritužbe za događanje temeljila se na rubnim temama; (d) predložena metodologija bila je slaba jer se temeljila samo na osobnim kontaktima; i (e) uloga i posebne zadaće četiriju članova tima nisu objašnjene.

19. Službe Europskog ombudsmana pažljivo su pregledale izvješće odbora za evaluaciju kako bi ocijenile je li objašnjenje Parlamenta dostatno i dosljedno. U tom su kontekstu službe Ombudsmana pažljivo ispitale primjedbe iznesene u izvješću koje se odnose na druge podnesene ponude, kao i primjedbe iznesene u pogledu odabrane ponude.

20. Ombudsmanica napominje da je u Posebnim uvjetima utvrđen popis kriterija za dodjelu koji uključuje:

– „razumijevanje ciljeva ugovora i zadaća koje treba izvršiti;

- kvalitetu i relevantnost predložene metodologije,

učinkovitost, kvalitetu i korisnost predloženih proizvoda i rješenja (...)”

U tom kontekstu ombudsmanica smatra da je Parlament imao pravo ocijeniti ponude na temelju načina na koji su u njima jasno utvrđeni ciljevi ugovora i zadaće koje treba izvršiti. Parlament je također trebao ocijeniti kvalitetu i relevantnost metodologije koju će koristiti svaki ponuditelj. Nadalje, bilo je primjereno da Parlament ocijeni učinkovitost, kvalitetu i korisnost predloženih proizvoda i rješenja.

21. Ocjenjivanje kriterija opisanih u točki 20. koje provodi odbor za evaluaciju može se opisati kao da se odnosi na „koncept” događanja. Ombudsmanica stoga shvaća da su ponuditelji u svojim ponudama morali razviti dosljedan „koncept” u vezi s proslavom „događaja na otvorenom”. U izvješću odbora za evaluaciju, koje su pregledale službe Ombudsmana, potvrđuje se da je provedena usporedna procjena svih ponuda s obzirom na ciljeve ugovora i zadaće koje treba izvršiti. Kao što je Parlament napomenuo u svojem pismu podnositelju pritužbe, njegova se ponuda prvenstveno temeljila na prošlom iskustvu i nije sadržavala nikakvo objašnjenje u pogledu općeg „koncepta” za buduće događanje. Ombudsmanica napominje da Parlament ima široko diskrecijsko pravo pri određivanju što čini odgovarajući „koncept”. Parlament je smatrao da je „koncept” iznesen u ponudi podnositelja pritužbe manje razvijen od „koncepta” u pobjedničkoj ponudi. Nakon što je preispitao ocjenu odbora za evaluaciju, Ombudsman smatra da nema dokaza o očitoj pogrešci u ocjeni koju je počinio Parlament. Nadalje, objašnjenje Parlamenta podnositelju pritužbe bilo je dostatno i dosljedno.

22. U izvješću odbora za evaluaciju potvrđuje se da je provedena i usporedna procjena svih ponuda u pogledu kvalitete i relevantnosti predložene metodologije. Nakon što je preispitao procjenu odbora za evaluaciju, Ombudsmanica napominje da se i. predložena metodologija u ponudi podnositelja pritužbe temeljila na osobnim kontaktima te ii. uloga i posebne zadaće četiriju članova tima nisu objašnjene. Također napominje da Parlament ima široko diskrecijsko pravo u pogledu načina ocjenjivanja metodologije. Parlament je smatrao da je metodologija ponude podnositelja pritužbe manje učinkovita od metodologije odabrane ponude. Nakon što je preispitao evaluaciju odbora za evaluaciju, Ombudsman također smatra da nema dokaza o očitoj pogrešci u ocjeni koju je počinio Parlament. Nadalje, Ombudsmanica smatra da je objašnjenje Parlamenta podnositelju pritužbe bilo dostatno i dosljedno.

23. U izvješću odbora za evaluaciju potvrđuje se da je provedena i usporedna procjena svih ponuda u pogledu učinkovitosti, kvalitete i korisnosti predloženih proizvoda i rješenja. Nakon što je preispitala procjenu odbora za evaluaciju, Ombudsmanica napominje da je u ponudi podnositelja pritužbe naveden niz tema i da Parlament ima široko diskrecijsko pravo u pogledu toga što čini relevantne teme. U predmetu podnositelja pritužbe Parlament je smatrao da se njegova ponuda temeljila na „blagim temama”. S obzirom na navedeno i na temelju svoje analize evaluacije odbora za evaluaciju, ombudsmanica smatra da nije bilo dokaza o očitoj pogrešci u ocjeni Parlamenta. Također smatra da je objašnjenje Parlamenta podnositelju pritužbe bilo dostatno i dosljedno.

Tehničke i stručne sposobnosti podizvođača

24. Jedan od kriterija za odabir utvrđenih u Posebnim uvjetima (točka 15.2.A) bila je tehnička i stručna sposobnost ponuditelja. Taj je kriterij ocijenjen na temelju „iskustva koje je dokazano kvalifikacijama, obrazovnim i stručnim, pružatelja usluga ili ugovaratelja te rukovoditelja poduzeća, a posebno osoba odgovornih za pružanje usluga. Životopis kurikuluma mora biti priložen ponudi." (naknadno istaknuto)

25. U izvješću odbora za evaluaciju, koje su pregledale službe Ombudsmana, potvrđuje se da je provedena usporedna procjena svih ponuda u odnosu na prethodno navedeni kriterij. Nakon što je preispitao procjenu odbora za evaluaciju, Ombudsman napominje da ponuda podnositelja pritužbe nije sadržavala životopise svih osoba odgovornih za pružanje usluga. Nakon što je preispitao evaluaciju odbora za evaluaciju, Ombudsman smatra da nije bilo dokaza o očitoj pogrešci u ocjeni koju je počinio Parlament. Ombudsmanica također smatra da je objašnjenje Parlamenta podnositelju pritužbe bilo dostatno i dosljedno.

Valjanost ponude

26. Podnositelj pritužbe naveo je da je njegova ponuda vrijedila samo do 1. ožujka 2007. Ombudsmanica napominje da je u Posebnim uvjetima navedeno da bi ponuditelji trebali jamčiti za svoju ponudu do 12. kolovoza 2007.

27. Ombudsmanica stoga smatra da je Odbor imao pravo ne odabrati ponudu koja nije bila zajamčena do potpisivanja ugovora. Stoga ne utvrđuje očitu pogrešku u ocjeni u pogledu tog aspekta prigovora.

Upotreba dodatnih razloga za odbijanje ponude

28. U svojem dopisu od 14. ožujka 2007. Parlament je dodao da podnositelj pritužbe nije dostavio potvrde o svojim prethodnim projektima (točka 15.2.A.2. Posebnih uvjeta) i da nije dostavio cjelovitu ponudu za proračun, odnosno Prilog B ponudi (točka 8. Posebnih uvjeta).

29. Ombudsmanica napominje da obveza dostavljanja popisa prethodnih projekata i odgovarajućih potvrda čini dio kriterija za odabir. Osim toga, u pozivu na podnošenje ponuda navedena je obveza podnošenja cjelokupne proračunske ponude. Nadalje, kao odgovor na pitanje koje je postavio jedan ponuditelj; navedeno je da bi neispunjavanje bilo kojeg od tih kriterija dovelo do isključenja ponuditelja iz natječajnog postupka.

30. Na temelju inspekcije Europskog ombudsmana pokazalo se da su ta dva razloga zapravo navedena u izvješću o evaluaciji. Međutim, unatoč tim nedostacima, odbor za evaluaciju odlučio je ispitati ponudu podnositelja pritužbe i dodijeliti mu bodove.

31. U tom pogledu ombudsmanica smatra da, ako odbor za evaluaciju zapravo nije uzeo u obzir te dodatne razloge za isključenje podnositelja pritužbe iz natječajnog postupka, Parlament nije trebao obavijestiti podnositelja pritužbe da su ti razlozi relevantni i u pogledu njegova neuspjeha u natječajnom postupku. U tom će kontekstu Ombudsman u nastavku iznijeti dodatnu primjedbu.

Cijena koju je ponudio odabrani ponuditelj

32. Ombudsman podsjeća da je, u skladu s Posebnim uvjetima, tržište dodijeljeno ponudi koja je predstavljala najbolji omjer kvalitete i cijene i čija je ocjena bila iznad zahtijevanog minimuma (70 bodova).

33. Podnositelj pritužbe tvrdio je da je njegova ponuda bila jeftinija od odabrane ponude.

34. Ombudsman podsjeća da je, u skladu s člankom 138. Provedbenih odredbi Financijske uredbe, „natječaj koji nudi najbolju vrijednost za novac onaj s najboljim omjerom cijene i kvalitete, uzimajući u obzir kriterije opravdane predmetom ugovora, kao što su navedena cijena, tehnička vrijednost, estetska i funkcionalna obilježja, okolišna obilježja, tekući troškovi, dovršetak profitabilnosti ili vrijeme isporuke, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć.”(3). Nadalje, u skladu sa sudskom praksom sudova Zajednice, „kriteriji koje je javni naručitelj usvojio kako bi utvrdio ponudu koja nudi najbolju vrijednost za novac ne moraju nužno biti kvantitativni ili povezani isključivo s cijenama. Čak i ako su kriteriji za dodjelu koji nisu izraženi kvantitativno uključeni u natječajne specifikacije, mogu se primjenjivati objektivno i ujednačeno kako bi se usporedile ponude i jasno su relevantni za utvrđivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga, čak i da je ponuda podnositelja pritužbe bila jeftinija, cijena nije bila jedini kriterij koji je trebalo uzeti u obzir kako bi se odabrala uspješna ponuda.

35. Za svaki od ostalih kvalitativnih kriterija ocjenjivački odbor dodijelio je i bodove, pri čemu je najmanji potreban broj bio 70. Ombudsman podsjeća da ponuda podnositelja pritužbe nije dobila minimalan broj potrebnih bodova.

36. Službe Ombudsmana pažljivo su ispitale usporedbu cijena koje su dostavili ponuditelji, koju je proveo odbor za evaluaciju. Na temelju tih nalaza Ombudsman zaključuje da nije bilo očite pogreške u ocjeni u pogledu tog aspekta pritužbe.

37. Naposljetku, kad je riječ o primjedbi podnositelja pritužbe u vezi s navodnim nedostacima događaja koji je organizirao odabrani ponuditelj, ombudsmanica želi pojasniti da je Parlament mogao ocijeniti samo ponude koje su mu predstavljene u natječajnom postupku; u trenutku podnošenja ponuda nije mogla ocijeniti moguće izvršenje događaja. Ako Parlament smatra da odabrani ponuditelj nije pružio usluge navedene u odabranoj ponudi, Parlament ima mogućnost ostvariti svoja ugovorna prava u odnosu na odabranog ponuditelja.

38. Kako bi se osigurala cjelovitost njegove istrage, Ombudsman je smatrao da je potrebno provjeriti sastav odbora za evaluaciju. Podsjeća da, u skladu s člankom 146. Provedbenih odredbi Financijske uredbe (5), „[s]ve zahtjeve za sudjelovanje i ponude za koje je utvrđeno da ispunjavaju zahtjeve ocjenjuje i rangira odbor za evaluaciju osnovan za svaku od dviju faza na temelju prethodno objavljenih kriterija za isključenje i odabir odnosno kriterija za dodjelu. Taj odbor imenuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje radi davanja savjetodavnog mišljenja o ugovorima (...) Odbor za evaluaciju sastoji se od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dva organizacijska subjekta dotične institucije koji nisu međusobno hijerarhijski povezani, od kojih barem jedan nije pod nadležnošću odgovornog dužnosnika za ovjeravanje." Nakon uvida u spis Parlamenta, Ombudsman smatra da je Parlament poštovao primjenjiva pravila.

B. Zaključci

Na temelju svojih istraga u vezi s tom pritužbom Ombudsman zaključuje da nije bilo nepravilnosti u postupanju Parlamenta. Međutim, iznosi sljedeću primjedbu:

Odbor za evaluaciju nije uzeo u obzir dodatne razloge koje je Parlament iznio u svojem dopisu podnositelju pritužbe od 14. ožujka 2007. Parlament stoga nije trebao iznijeti te razloge kao dodatne razloge za odbijanje ponude podnositelja pritužbe.

Podnositelj pritužbe i Parlament bit će obaviješteni o toj odluci.

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

Sastavljeno u Strasbourgu 19. studenoga 2008.

---

(1) SL 2007/S 11-011658.

(2) Vidjeti odluku o pritužbi 1043/2000/GG.

(3) Uredba Komisije 2342/2002 (EZ, Euratom) od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica, SL 2002., L 357, str. 1.

(4) Predmet T-59/05 Evropaïki Dynamiki protiv Komisije, presuda od 10. rujna 2008., još nije objavljena, točka 59.

(5) Vidjeti bilješku 3.