Strasbourg, 17. prosinca 2007.

Poštovani gospodine B.,

Dana 31. siječnja 2007. podnijeli ste pritužbu Europskom ombudsmanu protiv Europskog ureda za odabir osoblja („EPSO”) u vezi s odbijanjem EPSO-a da vam proslijedi presliku testa za prijavu na otvoreni natječaj EPSO/AST/33/06 zajedno s popisom netočnih odgovora.

Dana 26. veljače 2007. proslijedio sam pritužbu direktoru EPSO-a tražeći od njega da dostavi mišljenje do 31. svibnja 2007. i o tome sam Vas obavijestio.

Dana 1. ožujka 2007. poslali ste e-poruku mojoj pravnoj službi u kojoj ste pitali hoće li istraga pučkog pravobranitelja koja je u tijeku obustaviti rokove za pokretanje sudskog postupka. Moje su vam službe 5. ožujka 2007. odgovorile e-poštom i objasnile da, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 6. Statuta Europskog ombudsmana, pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu ne utječu na rokove za žalbe u upravnim ili sudskim postupcima. Moje službe obavijestile su vas i da, u skladu s člankom 2. stavkom 7. navedenog Statuta, ako Europski ombudsman zbog sudskih postupaka koji su u tijeku ili su zaključeni, a odnose se na iznesene činjenice, mora proglasiti pritužbu nedopuštenom ili prekinuti rješavanje predmeta, ishod svih istraga koje je do tog trenutka proveo bit će konačno podnesen.

U svojoj dodatnoj poruci od 10. ožujka 2007. smatrate da bi, uzimajući u obzir rok koji je EPSO-u određen za podnošenje mišljenja, ako EPSO pristane odobriti vam pristup testu, moglo biti prekasno za pokretanje sudskog postupka ako to želite. Stoga ste smatrali da bi relevantni rok trebao biti kraći. U dopisu od 26. ožujka 2007. obavijestio sam Vas da je EPSO-u određen rok koji se obično odobrava institucijama za podnošenje mišljenja i da u ovom slučaju nema razloga za ponovno razmatranje tog roka. Naglasio sam i da ste iskoristili svoje pravo na pritužbu Ombudsmanu umjesto da pokrenete postupak protiv EPSO-a pred Službeničkim sudom.

EPSO je 11. lipnja 2007. poslao prijevod svojeg mišljenja na talijanski jezik, koji sam Vam proslijedio 15. lipnja 2007. s pozivom na očitovanje do kraja srpnja 2007. Vaše sam primjedbe zaprimio 6. srpnja 2007.

Pišem vam sada kako bih vas obavijestio o rezultatima istraga koje su napravljene.

COMPLAINT

Podnositelj pritužbe smatra da su relevantne činjenice sljedeće.

Podnositelj pritužbe sudjelovao je u otvorenom natječaju EPSO/AST/33/06 koji je osmišljen kao popis uspješnih kandidata za asistente čiji je glavni jezik talijanski (AST 1).

Otvoreni natječaj sastojao se od dva početna prijemna testa, a to su testovi (a) i (b). Test (a) sastojao se od niza pitanja s višestrukim izborom odgovora, osmišljenih kako bi se procijenilo znanje kandidata o Europskoj uniji i njezinim institucijama. Test (b) sastojao se od niza pitanja s višestrukim izborom odgovora i osmišljen je kako bi se procijenila opća sposobnost kandidata, posebno njihove vještine verbalnog i numeričkog zaključivanja. Testovi su provedeni pomoću računalnog testiranja ili "CBT-a" kao medija za odgovor na pitanja.

Od kandidata koji su na pristupnim testovima dobili najviše bodova i bodovni prag na svakom od dvaju pristupnih testova zatraženo je da podnesu potpunu prijavu za sudjelovanje u natječaju. Najboljih 335 kandidata odabrano je za sljedeće testove.

Europski ured za odabir osoblja („EPSO”) obavijestio je 29. siječnja 2007. podnositelja pritužbe da nije primljen u sljedeću fazu otvorenog natječaja. Podnositelj pritužbe poslao je 30. siječnja 2007. EPSO-u poruku u kojoj je zatražio pristup pitanjima na koja je pogrešno odgovorio.

EPSO je istog dana odgovorio da ne može ispuniti zahtjev podnositelja pritužbe i naveo da

„sva pitanja na koja je [podnositelj pritužbe] odgovorio tijekom [njegovih] pristupnih testova preuzeta su iz baze podataka koju je razvio EPSO. Budući da će se ta baza podataka (...) upotrebljavati u okviru drugih natječaja, EPSO ne može slati pitanja bez ozbiljnog ugrožavanja rada povjerenstva za odabir (...).”

Osim toga, EPSO je naveo da bi svako otkrivanje sadržaja te baze podataka moglo dovesti neke kandidate, koji bi mogli biti obaviješteni o tom sadržaju, u povoljniji položaj. EPSO je nadalje obavijestio podnositelja pritužbe da su testovi na uzorku dostupni na njegovim internetskim stranicama.

U svojoj pritužbi Ombudsmanu podnositelj pritužbe zatražio je od EPSO-a da mu pošalje presliku svojih pristupnih testova zajedno s popisom netočnih odgovora.

INQUIRY

Mišljenje EPSO-a

EPSO-ovo mišljenje može se sažeti kako slijedi.

Podnositelj pritužbe bio je kandidat na otvorenom natječaju EPSO/AST/33/06. Odgovarajuća obavijest o natječaju objavljena je 26. srpnja 2006. u Službenom listu C 173A.

U skladu s odjeljkom B.1. Obavijesti o natječaju, postojala su dva pristupna testa (na drugom jeziku kandidata koji je trebao biti engleski, francuski ili njemački), od kojih se svaki sastojao od niza pitanja s višestrukim izborom odgovora. Test (a) osmišljen je kako bi se ocijenilo znanje kandidata o Europskoj uniji i njezinim institucijama te je označen na ljestvici od 0 do 20 bodova, uz prolaznu ocjenu od 10. Test (b) osmišljen je kako bi se ocijenila opća sposobnost kandidata, posebno verbalne vještine i vještine zaključivanja, te je bio označen na ljestvici od 0 do 40 bodova, s prolaznom vrijednošću od 20.

Podnositelj pritužbe dobio je prolaznu ocjenu na obama testovima, ali njegova ukupna ocjena nije bila dovoljna da bi se mogao svrstati među 335 kandidata s najvišim brojem bodova. Podnositelj pritužbe zapravo je dobio 45 334 boda, odnosno 14 667 bodova za test (a) i 30 667 bodova za test (b), dok je najniža ocjena među 335 najboljih kandidata bila 50 667 bodova.

EPSO je 29. siječnja 2007. obavijestio podnositelja pritužbe o svojim rezultatima i o činjenici da nije bio primljen u sljedeću fazu otvorenog natječaja.

Podnositelj pritužbe je 30. siječnja 2007. elektroničkom poštom zatražio od EPSO-a da mu dostavi presliku pitanja na koja je pogrešno odgovorio.

EPSO je istog dana odgovorio podnositelju pritužbe da mu ne može dostaviti tražene informacije. EPSO je naveo da su pitanja na koja je odgovorio dio opsežne baze podataka pitanja razvrstanih prema predmetu i stupnju težine. Ta su se pitanja koristila i na drugim natjecanjima. EPSO stoga nije mogao otkriti pitanja iz te baze podataka bez ugrožavanja postupka odlučivanja povjerenstva za odabir. Nadalje, bilo kakvo otkrivanje sadržaja baze podataka moglo bi koristiti nekim kandidatima, a ne drugima.

EPSO je naglasio da su pristupni testovi u predmetnom otvorenom natječaju organizirani s pomoću nove tehnologije koja kandidatima omogućuje da izravno polažu testove na računalu (odnosno CBT-u). CBT kandidatima omogućuje polaganje pojedinačnog testa na temelju nasumičnog odabira pitanja u bazi podataka, na datum odabira kandidata, u roku koji odredi EPSO. Budući da pitanja koja se upotrebljavaju za otvoreni natječaj EPSO/AST/33/06 čine sastavni dio baze podataka koja se kontinuirano upotrebljava i za postojeće i za buduće natječaje, informacije u bazi podataka ne mogu se otkriti. Nakon ispita kandidati ne mogu oduzeti svoje ispitne dokumente ili zatražiti ispis pitanja ili odgovora.

Kad je riječ o posebnoj tvrdnji podnositelja pritužbe, EPSO je istaknuo da je, ako se zahtjev podnositelja pritužbe za pristup dokumentima razmatra u skladu s Uredbom 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (1) („Uredba 1049/2001”), takav zahtjev trebalo obraditi uzimajući u obzir načela, zahtjeve i ograničenja prava na pristup utvrđena Uredbom. Međutim, u ovom slučaju podnositelj pritužbe nije slijedio postupke predviđene Uredbom 1049/2001.

EPSO je uputio na spojene predmete T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća (2). U tim je predmetima Sud presudio da su, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe 1049/2001, korisnici prava na pristup dokumentima institucija:

„svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili registriranim sjedištem u državi članici. Iz te odredbe jasno proizlazi da je cilj Uredbe svima zajamčiti pristup javnim dokumentima, a ne samo stranci koja podnosi zahtjev pristup dokumentima koji se na nju odnose.

S druge strane, iznimke od pristupa dokumentima, predviđene člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe br. 1049/2001, obvezne su. Iz toga slijedi da su institucije obvezne odbiti pristup dokumentima koji su obuhvaćeni bilo kojom od tih iznimaka nakon što se dokaže postojanje relevantnih okolnosti (...).

Slijedom toga, pri primjeni obveznih izuzeća predviđenih člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe br. 1049/2001 ne može se uzeti u obzir poseban interes koji stranka koja podnosi zahtjev može istaknuti za dobivanje pristupa dokumentu koji se na nju osobno odnosi.

Pravo na pristup dokumentima moglo bi stoga biti ograničeno zbog javnog interesa kako bi se institucijama Zajednice zajamčio najbolji izbor osoblja, u skladu s Uredbom 1049/2001. Osim toga, EPSO je tvrdio da je pravo na pristup dokumentima ograničeno ili isključeno, u skladu s načelom lex specialis derogat legi generali, odnosno da se posebnim pravilom odstupa od općeg pravila ako postoje posebna pravila kojima se uređuju posebna pitanja. U tom je pogledu EPSO uputio na predmet T-371/03 Le Voci/Vijeće (4) i smatrao da u ovom slučaju Pravilnik o osoblju ima poseban cilj koji je opravdan razlozima od javnog interesa.

Nadalje, EPSO je uputio na predmet T-376/03 Hendrickx protiv Vijeća (5) i sudsku praksu navedenu u njemu, a posebno na predmet T-53/00 Angioli protiv Komisije (6). U potonjem slučaju Opći sud smatrao je da se tužiteljica ne može pozivati na članak 255. stavak 1. Ugovora o EZ-u ili Uredbu 1049/2001 kako bi dovela u pitanje primjenjivost članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju, kojim se utvrđuje načelo tajnosti rada povjerenstva za odabir.

EPSO je stoga smatrao da je odbijanje pristupa pitanjima/odgovorima i popisu točnih odgovora u potpunosti opravdano. EPSO je tvrdio da bi „opći sustavni i službeni” pristup pitanjima u bazi podataka svakom kandidatu koji to zatraži ozbiljno naštetio toj novoj metodi. EPSO je također smatrao da bi ad hoc pristup testovima, kao dio posebnog žalbenog postupka, imao sličan negativan učinak na sustav evaluacije. EPSO je također naveo da bi otkrivanje pitanja/odgovora moglo povrijediti načelo jednakog postupanja ako bi neki kandidati dobili relevantna pitanja/odgovore.

Kad je riječ o razlozima za odluku o isključenju kandidata iz otvorenog natječaja, EPSO je naglasio da je, u skladu s relevantnom sudskom praksom, obavijest o ocjeni koju je dobio neuspješni kandidat dostatno opravdanje za odluku povjerenstva za odabir. EPSO je također naveo da obavijest o žigu omogućuje kandidatima da utvrde je li relevantna odluka utemeljena ili zahvaćena te stoga omogućuje onima koji to žele da ospore njezinu legitimnost.

U ovom je slučaju podnositelj pritužbe obaviješten o svojim rezultatima i razlozima zbog kojih nije primljen u sljedeću fazu predmetnog otvorenog natječaja.

EPSO je naposljetku naveo da se u točki E.4. Obavijesti o natječaju navodi koje informacije kandidati mogu zatražiti da ih se izravno i pojedinačno odnosi na njih. Nadalje, prema Vodiču za kandidate, mogli bi imati pristup primjerku svojih pisanih testova i evaluacijskom listu koji je sastavilo povjerenstvo za odabir. EPSO je u tom pogledu naglasio da se u Vodiču ne spominje mogućnost pristupa pitanjima sadržanima u sustavu CBT-a.

Primjedbe podnositelja pritužbe

U svojim očitovanjima o mišljenju koje je dostavio EPSO podnositelj pritužbe zadržao je stajalište koje je iznio u svojoj pritužbi i ponovio svoju tvrdnju.

Nadalje je naveo da je u svojem dopisu upućenom EPSO-u 30. siječnja 2007. od EPSO-a zatražio ne samo da mu odobri pristup pitanjima na koja je pogrešno odgovorio, nego i da ga obavijesti o broju pitanja koja su poništena.

ODLUKA

1 Uvodne napomene

1.1 Kako bi se izbjegli mogući nesporazumi u pogledu opsega ove istrage, Ombudsman smatra važnim naglasiti da je taj opseg ograničen na ono što je utvrđeno u njegovu dopisu od 31. siječnja 2006. o pokretanju istrage, odnosno na tvrdnju podnositelja pritužbe da bi mu EPSO trebao poslati presliku svojih pristupnih testova zajedno s popisom netočnih odgovora.

Ombudsman se stoga neće baviti novom tvrdnjom koja se odnosi na zahtjev da bude obaviješten o broju pitanja koja je EPSO poništio na relevantnim prijemnim testovima CBT-a, a koju je podnositelj pritužbe podnio samo u svojim očitovanjima.

2 Pristup pitanjima/odgovorima CBT-a

2.1 Podnositelj pritužbe sudjelovao je na računalnim testovima (CBT) na otvorenom natječaju EPSO/AST/33/06. Budući da ukupna ocjena koju je postigao na oba testa nije bila dovoljna da ga se uvrsti među 335 kandidata s najvišim ocjenama, nije primljen u sljedeću fazu otvorenog natječaja.

U svojoj pritužbi Ombudsmanu podnositelj pritužbe zatražio je od EPSO-a da mu pošalje presliku svojih pristupnih testova zajedno s popisom netočnih odgovora.

2.2 Ombudsman ističe da je, prema njegovu mišljenju, EPSO ukratko naveo da podnositelju pritužbe ne može poslati tražene informacije jer su pitanja na koja je odgovorio bila dio opsežne baze podataka pitanja koja su se također koristila u drugim natječajima. Dodao je da stoga ne može otkriti pitanja iz te baze podataka bez ugrožavanja postupka odlučivanja povjerenstva za odabir.

EPSO je nadalje zauzeo stajalište da bi zahtjeve za pristup pitanjima/odgovorima na prijemne testove CBT-a trebalo odbiti u svim okolnostima, što znači da bi trebalo odbiti i „opći sustavni i službeni” pristup i ad hoc pristup. EPSO je svoju odluku o odbijanju takvog pristupa temeljio na Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (7) ("Uredba 1049/2001") te na relevantnoj sudskoj praksi sudova Zajednice. Konkretno, EPSO je tvrdio da se pitanje/odgovori na prijemne testove CBT-a ne mogu otkriti kandidatima jer bi se time ugrozio postupak odabira.

2.3 Ombudsman podsjeća da načela dobre uprave zahtijevaju da informacije koje se daju građanima budu što točnije i potpunije te da bi, razumno, najbolji način da se kandidatima pokažu njihove pogreške bio da im se omogući pristup vlastitim ispitnim dokumentima.

2.4 Ombudsmanica napominje da je EPSO smatrao da se, kad je riječ o testnim dokumentima CBT-a, kandidatima ne mogu dati preslike vlastitih testnih dokumenata. EPSO je objasnio svoje stajalište s obzirom na postojeća pravila o pristupu dokumentima, odnosno Uredbu 1049/2001, upućujući na hipotetsku situaciju (8) i relevantnu sudsku praksu sudova Zajednice.

2.5 EPSO je tvrdio da postoje ograničenja prava na pristup te je, primjerice, uputio na "razloge od javnog interesa" (moje isticanje), na koje se može pozvati kako bi se zaštitio cilj odabira najboljeg osoblja za europske institucije. U prilog tom stajalištu naveo je i iz spojenih predmeta T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća (9) da:

1. „izuzeća od pristupa dokumentima predviđena člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe 1049/2001 uređena su obveznim izrazima”; i
2. „ pri primjeni obveznih izuzeća predviđenih člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe 1049/2001 ne može se uzeti u obzir poseban interes koji stranka koja podnosi zahtjev može istaknuti za dobivanje pristupa dokumentu koji se na nju osobno odnosi.”(10)

Međutim, Ombudsman ističe da EPSO nije izričito uputio na jednu od iznimaka koje se temelje na zaštiti javnog interesa iz članka 4. stavka 1. točke (a) podtočke 11. EPSO upućuje samo na interes „zaštite cilja odabira najboljeg osoblja za europske institucije” koji bi, prema mišljenju EPSO-a, također trebao biti obuhvaćen pojmom „javni interes” u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe 1049/2001.

Ombudsman podsjeća da se, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, izuzeća predviđena člankom 4. Uredbe 1049/2001 moraju usko oblikovati i primjenjivati kako se ne bi povrijedilo opće načelo utvrđeno tom uredbom (12).

Ombudsmanica stoga zaključuje da bi, ako EPSO pokušava umanjiti interes za „odabir najboljeg osoblja za europske institucije” u skladu s iznimkama od javnog interesa utvrđenima u članku 4. stavku 1. točki (a) te Uredbe (što se čini da je slučaj u mjeri u kojoj se u mišljenju EPSO-a navode spojeni predmeti T-110/03, T-150/30 i T-405/03, Sison protiv Vijeća), to bio očito pogrešan pristup s obzirom na bogatu i ustaljenu sudsku praksu sudova Zajednice.

2.6 Međutim, Ombudsman napominje da se EPSO također želio pozvati na iznimku iz članka 4. stavka 3. Uredbe 1049/2001, koja relevantnoj instituciji omogućuje da odbije otkriti dokumente koji su "ili interno korišteni ili koje je institucija primila, a koji se odnose na pitanje o kojem institucija nije donijela odluku".

EPSO je u svojem mišljenju naveo da ne može otkriti pitanja/odgovore bez ugrožavanja postupka odabira. Zatim je tvrdio da pitanja/odgovori čine dio baze podataka koja se kontinuirano upotrebljava i za sadašnje i za buduće natječaje. Prema EPSO-ovu mišljenju, svako otkrivanje sadržaja baze podataka ili njezina dijela na temelju Uredbe 1049/2001 koristilo bi budućim kandidatima koji bi joj mogli pristupiti. Takav bi pristup stoga mogao imati negativne učinke na buduće postupke tržišnog natjecanja jer bi ugrozio jednako postupanje prema kandidatima jer bi neki mogli steći pitanja/odgovore, a drugi ne. Osim toga, EPSO je naveo da je u javnom interesu da se u potpunosti zajamči objektivna priroda postupaka odabira europskih institucija i jednako postupanje prema kandidatima.

Ombudsmanica napominje da se EPSO-ov argument odnosi i na natječaj koji je u tijeku i na druge natječaje koji su u tijeku ili na buduće natječaje.

Ombudsmanica ističe da otkrivanje neuspješnim kandidatima popisa pitanja na koja su odgovorili i njihovih odgovora ne znači nužno da će pitanja/odgovori iz baze podataka zbog toga ući u javnu domenu.

Međutim, čak i ako je znatan broj pitanja, ili čak sva pitanja, s vremenom postao poznat kandidatima u budućim natječajima, ostaje činjenica da sustav nasumično odabire pitanja koja se daju tim kandidatima iz velike baze podataka. Stoga se čini da je vjerojatnost da će dobiti potpuno ista pitanja kao i ona o kojima već imaju saznanja minimalna, a mogućnost da zapamte sva pitanja/odgovore u ogromnoj bazi podataka trebala bi biti prilično isključena. Nadalje, vrste pitanja/odgovora koji se upotrebljavaju u testovima CBT-a (kao što su pitanja usmjerena na procjenu znanja o poslovima EU-a te verbalno i numeričko zaključivanje) mogu se i obično trebaju stalno revidirati i ažurirati kako bi se provjerilo jesu li još uvijek točni i ispunjavaju li svoju ulogu u odabiru kandidata koji najviše poznaju i zaslužuju znanje.

Na temelju EPSO-ova objašnjenja Ombudsman stoga ne vidi zašto bi otkrivanje pitanja kandidatima na istim ili budućim natječajima nužno ugrozilo postupak odabira, odnosno cilj EPSO´-a da se utvrde znanje i sposobnosti kandidata te da se institucijama osiguraju službe dužnosnika najviših standarda sposobnosti, učinkovitosti i integriteta.

Stoga prethodno navedeni argument EPSO-a nije potkrijepljen.

2.7 Osim toga, kako bi opravdao svoje odbijanje, EPSO je podsjetio na to da je Prvostupanjski sud presudio da tajnost rada povjerenstava za odabir iz članka 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju treba smatrati lex specialisom koji odstupa od općih pravila o pristupu dokumentima. U tom je pogledu EPSO uputio na predmet T-376/03 Hendrickx protiv Vijeća (13) i predmet T-371/03 Le Voci protiv Vijeća (14).

Ombudsmanica ističe, kao prvo, da se navedena sudska praksa ne odnosi na pristup testnim pitanjima.

Kao drugo, Ombudsman ističe da se takav argument teško može pomiriti s EPSO-ovom praksom da omogući pristup pitanjima i odgovorima na testove predodabira koji se provode na papiru i, uostalom, pitanjima svih drugih pisanih ispita.

Treće, Ombudsman ističe da se navedena sudska praksa sudova Zajednice odnosi na članak 6. Priloga III. Pravilniku o osoblju i na tajnost rada povjerenstava za odabir na natječajima. Ombudsmanica nadalje napominje da su u ovom slučaju „prijamni testovi” organizirani u skladu sa sustavom testiranja CBT-a i da EPSO nije dokazao da su osmišljavanje, oblikovanje, ispravljanje i označivanje pitanja i odgovora pohranjenih u sustavu i predstavljenih kandidatima na bilo koji način bili povezani s radom imenovanog povjerenstva za odabir ili da su se provodili u okviru njega.

S obzirom na navedeno ombudsmanica zaključuje da EPSO nije na odgovarajući način opravdao svoje odbijanje da podnositelju pritužbe omogući pristup informacijama koje je zatražio. To je primjer nepravilnosti u postupanju.

2.8 Ombudsman ističe da je zaprimio znatan broj pritužbi (15) u kojima je EPSO odbio pristup pitanjima/odgovorima u vezi s CBT-om. U jednoj od njih, odnosno pritužbi 370/2007/MHZ, zaključio je predmet kritičkom napomenom (16) i naveo da će ozbiljno razmotriti pokretanje istrage na vlastitu inicijativu u vezi s EPSO-ovim CBT-om. Smatrao je da bi istraga na vlastitu inicijativu o cjelokupnoj strukturi sustava CBT-a koji se upotrebljava u natječajima koje organizira EPSO vjerojatno doprinijela većoj transparentnosti u EPSO-ovim postupcima zapošljavanja. Također je smatrao da bi takva transparentnost sama po sebi bila korisna za kandidate koji žele dobiti više informacija o tim pitanjima.

Ombudsmanica je 22. studenoga 2007. pokrenula gore navedenu istragu na vlastitu inicijativu (OI/4/2007/ID).

2.9 S obzirom na navedeno, Ombudsmanica smatra da u ovoj pritužbi nisu opravdane daljnje istrage.

Zaključak

Zbog razloga objašnjenih u točki 1.8. Europski ombudsman smatra da nisu opravdane daljnje istrage u vezi s ovom pritužbom. Ombudsman stoga zaključuje predmet.

Podnositelj pritužbe bit će dodatno obaviješten o rezultatima istrage na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana OI/4/2007/ID.

Direktor EPSO-a bit će obaviješten o toj odluci.

Tvoje iskreno,

 

P. Nikiforos DIAMANDOUROS

---

(1) SL 2001., L 145, str. 43.

(2) Spojeni predmeti T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća [2005.] ECR II-1429.

(3) Spojeni predmeti T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća, prethodno navedeni, točke 50.–52.

(4) Predmet T-371/03 Le Voci protiv Vijeća [2005.] ECR-SC I-A-209 i II-957, stavak 122.

(5) Predmet T-376/03 Hendrickx protiv Vijeća [2005.] ECR-SC I-A-83 i II-379.

(6) Predmet T-53/00 Angioli protiv Komisije [2003.] ECR-SC I-A-13 i II-73, stavak 84.

(7) SL 2001., L 145, str. 43.

(8) "[I]f podnositeljev zahtjev za pristup dokumentima razmatran je u skladu s Uredbom 1049/2001"(mišljenje EPSO-a).

(9) Spojeni predmeti T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća, prethodno navedeni.

(10) Spojeni predmeti T-110/03, T-150/03 i T-405/03 Sison protiv Vijeća, prethodno navedeni, točke 50.–52.

(11) Europski ombudsman stoga podsjeća da se u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe 1049/2001 navodi da institucije odbijaju pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu javnog interesa u pogledu javne sigurnosti, obrane i vojnih pitanja, međunarodnih odnosa te financijske, monetarne ili ekonomske politike Zajednice ili države članice.

(12) Vidjeti predmet C-189/98 P Nizozemska i van der Wal protiv Komisije [2000.] ECR I-1, stavak 27., i predmet T-211/00 Kuijer protiv Vijeća [2002.] ECR II-485, stavak 55., i u njemu navedenu sudsku praksu.

(13) Predmet T-376/03 Hendrickx protiv Vijeća [2005.] ECR-SC I-A-83 i II-379.

(14) Predmet T-371/03 Le Voci protiv Vijeća [2005.] ECR-SC I-A-209 i II-957.

(15) 7/2007/PB; 419/2007/IP; 421/2007/IP; 1312/207/IP; 3819/2006/DK; 50/2007/DK; 1282/2007/DK; 370/2006/MHZ, 2626/2006/MHZ i 3746/2006/MHZ.

(16) "EPSO nije na odgovarajući način opravdao svoje odbijanje da podnositelju pritužbe omogući pristup pitanjima/odgovorima CBT-a. Riječ je o slučaju nepravilnosti u postupanju.„ Odluka se može pronaći na internetskoj stranici Europskog ombudsmana (http://www.ombudsman.europa.eu).