Kontekst pritužbe

1. Grčka prima sredstva EU-a za potporu aktivnostima upravljanja granicama u okviru različitih programa financiranja. Za razdoblje 2014. – 2020. ta su sredstva osigurana u okviru Fonda za unutarnju sigurnost – granice i vize (FUS) i Instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica. Nakon toga sredstva su osigurana u okviru Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) za programsko razdoblje 2021.–2027. Ti se fondovi uglavnom provode podijeljenim upravljanjem (zajednički). To znači da je Europska komisija odgovorna za procjenu i odobravanje programa koji je predložila država članica, a zatim za praćenje cjelokupne provedbe programa, dok se zadaće povezane s izvršenjem proračuna delegiraju državama članicama (u ovom slučaju Grčkoj).[1]

2. Kao i u slučaju svih fondova EU-a, pravilima kojima se uređuju ti programi financiranja zahtijeva se da se djelovanja provode uz potpuno poštovanje temeljnih prava i u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima (Povelja). To je utvrđeno u pravilima kojima se uređuje svaki program [2], kao i u općenitijim pravilima koja se primjenjuju na fondove EU-a, Uredbi o zajedničkim odredbama ^[3]. Uredbom se utvrđuju primjenjiva financijska pravila te se također zahtijeva da „[m]ember države i Komisija [...] osiguraju poštovanje temeljnih prava i poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima pri provedbi fondova”.^[4]

3. U prilozima Uredbi o zajedničkim odredbama utvrđeni su i „horizontalni” i tematski „uvjeti koji omogućuju provedbu” koje države članice moraju ispuniti kako bi zatražile nadoknadu svojih rashoda za programe koje financira EU.^[5] Ti uvjeti koji omogućuju provedbu „preduvjet[i] su za djelotvornu i učinkovitu provedbu posebnih ciljeva”^[6] fondova. Jedan je od horizontalnih uvjeta koji omogućuju provedbu djelotvorna primjena i provedba Povelje (dalje u tekstu „Povelja HEC”). Kako bi ispunile taj horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu, države članice moraju imati uspostavljene mehanizme za „osiguravanje usklađenosti programa koji primaju potporu iz fondova i njihove provedbe s relevantnim odredbama Povelje” i za izvješćivanje odbora za praćenje o „slučajevima neusklađenosti operacija koje primaju potporu iz fondova s Poveljom i pritužbama u vezi s Poveljom”^[7].

4. Tijekom oba razdoblja financiranja bilo je izvješća o kršenju temeljnih prava, uključujući „vraćanje”[8] na grčkim granicama, kao i o uskraćivanju pristupa postupcima azila i lošem postupanju prema migrantima koji pokušavaju doći u Grčku [9].

5. Europska ombudsmanica primila je 2023. pritužbu nekoliko organizacija civilnog društva [10] protiv Europske komisije. Podnositelji pritužbe izrazili su zabrinutost da Komisija nije provela učinkovit nadzor nad aktivnostima upravljanja granicama koje financira EU u Grčkoj u kontekstu vjerodostojnih i trajnih navoda o teškim kršenjima ljudskih prava koja su počinila grčka tijela.

Istraga

6. Ombudsmanica je pokrenula istragu kako bi ispitala postavljena pitanja i ulogu Komisije u praćenju aktivnosti upravljanja granicama koje financira EU, posebno u pogledu poštovanja temeljnih prava.

7. Tijekom istrage Ombudsmanica je zaprimila odgovor [11] Komisije na pritužbu i na dodatna pitanja [12] koja je postavila. Nakon toga ombudsmanica je zaprimila primjedbe podnositelja pritužbe na odgovor Komisije. Istražni tim Ombudsmana također je pregledao dokumente u posjedu Komisije i sastao se s predstavnicima Komisije.[13] Naposljetku, Ombudsman je primio primjedbe podnositelja pritužbi o izvješću sa sastanka s Komisijom.

Argumenti izneseni Europskom ombudsmanu

Argumenti podnositelja pritužbe

8. Podnositelji pritužbe bili su zabrinuti da Komisija nije osigurala da se sredstva EU-a dodijeljena Grčkoj za upravljanje vanjskim granicama troše u skladu sa standardima temeljnih prava i pravom EU-a.

9. Podnositelji pritužbe smatraju da je Komisija odavno svjesna da su sredstva EU-a dodijeljena aktivnostima upravljanja granicama (na primjer, raspoređivanje osoblja i opskrba opremom, infrastrukturom i drugom kritičnom potporom) koje su pridonijele raširenim i sustavnim kršenjima temeljnih prava. Međutim, Komisija to nije istražila. Konkretno, podnositelji pritužbe uputili su na zlouporabu sredstava EU-a u Grčkoj u kontekstu operacija nadzora državne granice duž rijeke Evros i u egejskoj regiji, u koje je bila uključena i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).  

10. Podnositelji pritužbe izjavili su da Komisija mora odbiti isplatu sredstava EU-a ako nisu uspostavljene zaštitne mjere kako bi se osigurala usklađenost s obvezama u pogledu temeljnih prava na temelju Uredbe o zajedničkim odredbama. Podnositelji pritužbe tvrde da se Komisija pretjerano oslanja na samoprocjenu grčkih tijela da su te aktivnosti u skladu s Poveljom o temeljnim pravima, a sama Komisija nije na odgovarajući način procijenila da su te zaštitne mjere bile na snazi kad je odobrila grčki program, koji uključuje aktivnosti upravljanja granicama koje financira EU, niti osigurava da su te aktivnosti u skladu s obvezama u pogledu temeljnih prava tijekom provedbe programa.

11. S obzirom na sve više dokaza o sustavnim povredama prava EU-a, uključujući pravo na djelotvoran pristup postupku azila i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja [14], tvrdili su da su cjelokupne strukture Komisije za praćenje neučinkovite te da nije postupila u skladu sa svojim obvezama procjene situacije i odgovora odgovarajućim korektivnim mjerama. Podnositelji pritužbe izrazili su zabrinutost u pogledu restriktivne prirode financijskih kontrola, nedostatka nepristranosti nacionalnog mehanizma praćenja i djelotvornosti „odbora za praćenje”[15].

12. Tvrdili su da je mehanizam praćenja za upravljanje granicama neučinkovit jer samo jedna od uključenih institucija (Nacionalno tijelo za transparentnost) ima ovlasti istražiti prisilno vraćanje. Također su tvrdili da mehanizam nije potpuno neovisan ili nepristran. Navele su da Komisija nije provjerila i time osigurala da se Povelja HEC i dalje ispunjava te da je smatrala da je činjenica da je mehanizam uspostavljen dovoljna kako bi se utvrdilo je li grčki program u skladu s njezinim obvezama u pogledu temeljnih prava. Komisija ima obvezu osigurati zakonito korištenje sredstava EU-a („obveza u pogledu ishoda”), a ne samo osigurati da države članice uspostave mehanizam praćenja („obveza dužne pažnje”). ^[16]

13. Podnositelji pritužbe tvrdili su da Komisija nije dostavila informacije o tome kako je izvršavala svoju savjetodavnu ulogu u odboru za praćenje. Podnositelji pritužbe također su bili zabrinuti da su organizacije civilnog društva donedavno bile isključene iz sudjelovanja u tom odboru te da čak i sada postoje praktični nedostaci i ograničenja u njihovu sudjelovanju. Na primjer, organizacijama civilnog društva pružaju se djelomične i pretjerano tehničke informacije bez upućivanja na temeljna prava. Podnositelji pritužbe bili su zabrinuti i zbog djelotvornosti tog odbora jer se oslanja na nacionalni mehanizam praćenja kako bi skrenuo pozornost na pitanja neusklađenosti s temeljnim pravima ili povezane pritužbe.

14. Podnositelji pritužbe smatraju da Komisija ne provodi učinkovito uvjete temeljnih prava utvrđene u pravilima kojima se uređuju fondovi EU-a. Među ostalim odredbama, one su se odnosile na mehanizme kojima Komisija može suspendirati, povratiti, ograničiti ili nametnuti uvjete za korištenje sredstava.[17] Komisija nije uspostavila mehanizme i postupke kojima se može osigurati učinkovita i neovisna procjena ispunjavanja Povelje o temeljnim pravima pri isplati sredstava EU-a državama članicama.

15. Podnositelji pritužbe tvrdili su i da postoji nedostatak transparentnosti u pogledu dostupnih informacija o mjerama koje bi Grčka mogla poduzeti kako bi ispunila svoje obveze u pogledu temeljnih prava. Isto vrijedi i za način na koji je Komisija ocijenila da je Grčka ispunila Povelju HEC kada je nacionalni program odobren i kako nastavlja pratiti ispunjavanje tih uvjeta tijekom cijelog razdoblja financiranja. Tvrdili su i da javnosti nisu dostupne informacije o nalazima i ishodima pritužbi koje rješava grčki mehanizam za podnošenje pritužbi radi istrage navoda o kršenju temeljnih prava. 

16. Podnositelji pritužbe smatraju da Komisija nije odgovorila ni na navode o uključenosti Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u prisilno vraćanje u operacijama upravljanja granicama u Grčkoj. Komisija ima glasačke ovlasti u Upravnom odboru Frontexa i odgovorna je za preispitivanje njegova rada, kao i za evaluaciju i odobravanje nastavka Frontexovih misija i njihova financiranja od strane EU-a.

Argumenti Komisije

17. Komisija je navela da su zadaće povezane s provedbom financiranja za oba programska razdoblja delegirane grčkim tijelima. Države članice zadržavaju primarnu odgovornost za osiguravanje usklađenosti s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući obveze u pogledu temeljnih prava, te za istragu svih navoda o kršenjima. Uloga je Komisije ex ante procijeniti i odobriti izradu programa financiranja koji je predložila država članica te zatim nadzirati i pratiti financirane projekte. Komisija bi trebala osigurati da države članice uspostave sustave upravljanja i kontrole koji su u skladu sa zahtjevima pravnog okvira.

18. Do veljače godine koja slijedi nakon godine u kojoj su sredstva nastala u okviru projekta u okviru programa predmetna država članica priprema i šalje Komisiji „izvješće o zbrajanju”. To je osnova za odluku Komisije o tome može li se izvršiti povrat plaćanja ili hoće li se i kako provesti financijske kontrole i revizije. Oni mogu biti u obliku „pregleda dokumentacije” (tj. osoblja u Bruxellesu koje pregledava dostupne informacije), terenskih posjeta te sustavnih i ex post revizija. Za tekuće programsko razdoblje izvješće se podnosi u veljači 2025. i bit će prvo takvo izvješće za to razdoblje.

19. Praćenje poštovanja temeljnih prava pojačano je za razdoblje 2021. 2027. jer se od država članica sada zahtijeva da osiguraju ispunjavanje horizontalnih uvjeta koji omogućuju provedbu, uključujući Povelju o temeljnim pravima. Komisija ne može nadoknaditi rashode povezane s operacijama povezanima s posebnim ciljem za koji HEC-ovi nisu ispunjeni.^[18] Ako Komisija smatra da HEC-ovi više nisu ispunjeni, slijedit će korake utvrđene u članku 15. stavku 6. Uredbe o zajedničkim odredbama.^[19] Usklađenost s HEC-ovima, uključujući Povelju HEC, procjenjuje se pri početnom odobrenju programa i tijekom programskog razdoblja.

20. Kako bi se osiguralo da Grčka poštuje Povelju HEC, Komisija je od grčkih tijela zatražila da uspostave mehanizam praćenja kako bi se provjerilo primjenjuju li se projekti koji se provode u okviru nacionalnog programa djelotvorno i provode li se odredbe Povelje. Tim se mehanizmom predviđa istraga (i kazneni progon) povreda dužnosti koje provode relevantna grčka tijela. Prema Komisiji, Grčka se oslanja na „troslojni sustav” koji uključuje:

a. interne istražne postupke (na primjer, koje provode grčka policija i obalna straža);

b. neovisna nacionalna tijela (Nacionalno tijelo za transparentnost, službenik za temeljna prava Ministarstva za migracije i azil, Posebni odbor za poštovanje temeljnih prava Ministarstva za migracije i azil i grčki pučki pravobranitelj);

c. pravosudna tijela (odnosno javni tužitelj i sudovi, uključujući pomorske sudove, prema potrebi).

21. Komisija dosad nije primila „potvrđene dokaze” u okviru tog mehanizma praćenja da su financijska sredstva EU-a upotrijebljena za kršenja temeljnih prava ili da su im omogućena, čime bi se pružila osnova za suspenziju tih sredstava.

22. Komisija ima i ulogu praćenja i savjetovanja u „odborima za praćenje” koje su države članice osnovale radi praćenja provedbe nacionalnih programa.[20] Ako odbori utvrde moguća kršenja temeljnih prava, poduzimaju se daljnje mjere.

23. Odbor za praćenje u Grčkoj prima godišnje ažurirane informacije o slučajevima koji se preispituju u okviru mehanizma za praćenje i pritužbe u vezi s kršenjem temeljnih prava. Komisija je zatražila od Grčke da proširi članstvo u odboru za praćenje na civilno društvo i međunarodne organizacije, što je Grčka nedavno pristala učiniti.

24. Kao dodatni mehanizam za praćenje usklađenosti s temeljnim pravima Komisija, agencije EU-a i grčka vlada potpisale su 2020. memorandum o razumijevanju [21]. Nakon toga osnovana je Radna skupina za upravljanje migracijama [22], sastavljena od istih strana, čiji rad podupire osoblje Komisije koje je stalno raspoređeno u Grčkoj.

25. Komisija je predana nastavku suradnje s grčkim tijelima kako bi osigurala pouzdanost postojećeg sustava i omogućila istragu navoda i potrebno daljnje postupanje putem internih disciplinskih tijela, neovisnih tijela i pravosuđa.[23] Komisija zahtijeva redovito ažuriranje statusa istraga koje su u tijeku i uputila je na konkretne primjere tih zahtjeva.[24]

26. Nakon pritužbe [25] koju je u srpnju 2023. podnio Frontexov službenik za temeljna prava, Komisija je grčkim tijelima dostavila primjerak pritužbe, pozvala ih da je ispitaju i obavijeste Komisiju o ishodu. Završno izvješće još nije dovršeno, ali je u lipnju 2024. grčko nacionalno tijelo zaduženo za upravljanje projektima obavijestilo Komisiju da je preliminarni nalaz da nema dokaza o kršenjima temeljnih prava povezanima sa sredstvima EU-a. Preuranjeno je da Komisija razmotri koje bi mjere mogla poduzeti nakon što primi završno izvješće ispitnog postupka. Ovo je prvi put da je Komisija zaprimila „pritužbu dionika”, kako je predviđeno člankom 69. stavkom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama, u pogledu Grčke i općenito.

27. Slično tome, nakon medijskih izvješća iz lipnja 2024. o kršenjima temeljnih prava [26] Komisija je grčkim tijelima poslala dopis u kojem od Grčke traži da potvrdi koje su mjere poduzela nacionalna tijela. Grčka tijela odgovorila su na zahtjev Komisije 8. kolovoza 2024.

28. Komisija u načelu ne bi osporila ishod nacionalnih istraga. Ako organizacije civilnog društva ili drugi vjerodostojni izvori dostave dodatne informacije, Komisija to može uzeti u obzir i o tome obavijestiti vladu države članice ili odbor za praćenje. Međutim, ako postoje dokazi da se sredstva EU-a ne upotrebljavaju u skladu s primjenjivim pravom, uključujući Povelju, Komisija će upotrijebiti sredstva koja su joj na raspolaganju, uključujući prekid ili suspenziju plaćanja, primjenu financijskih ispravaka i pokretanje postupaka zbog povrede.

29. Kad je riječ o Frontexu, kao članu Upravnog odbora Frontexa Komisija je predvodila napore za poboljšanje Frontexova okvira za praćenje i poštovanje temeljnih prava. Komisija je 2024. objavila evaluaciju primjene Uredbe o Frontexu ^[27], u kojoj je utvrđeno da je, iako je Uredbom znatno proširen i ojačan okvir za praćenje i usklađenost u području temeljnih prava u Frontexu, ukupna djelotvornost okvira ograničena nedostacima i nedostatkom jasnoće u Uredbi, posebno u pogledu nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama.^[28] Komisija smatra da će se to morati riješiti djelotvornijom provedbom.

30. Komisija je izjavila da će nastaviti blisko surađivati s grčkim tijelima, među ostalim u okviru svoje savjetodavne uloge u grčkom odboru za praćenje, kako bi se osigurala transparentnost istraga i poštovanje temeljnih prava u pogledu provedbe fondova EU-a u Grčkoj za potporu upravljanju granicama.

Procjena Europskog ombudsmana

Ocjena nacionalnog programa Grčke

31. Zakonodavstvom EU-a kojim se uređuje financiranje upravljanja granicama za Grčku zahtijeva se da sve financirane aktivnosti i programi budu u skladu s temeljnim pravima i pravom EU-a.[29] U kontekstu drugih istraga o fondovima EU-a ombudsmanica je izjavila da, iako sama Komisija nema mogućnost izravnog praćenja aktivnosti upravljanja granicama na terenu, ima ovlasti i obvezu osigurati da se sredstva EU-a dodijeljena državi članici troše u skladu s temeljnim pravima i pravom EU-a.[30]

32. U Uredbi o zajedničkim odredbama utvrđeno je da je procjena ispunjavaju li države članice horizontalne uvjete koji omogućuju provedbu sastavni dio Komisijine ocjene njihovih nacionalnih programa prije njihova odobrenja.[31] Odluka Komisije o odobrenju nacionalnih programa uključuje stajalište Komisije o tome ispunjavaju li uvjete koji omogućuju provedbu.

33. Na temelju odgovora Komisije u kontekstu ove istrage Ombudsmanica shvaća da je činjenica da je Grčka uspostavila mehanizam i odbor za praćenje (više pojedinosti u nastavku) ključna za zaključak Komisije da grčki program ispunjava Povelju HEC. Međutim, u provedbenim odlukama Komisije i povezanim prilozima kojima se odobravaju nacionalni programi u članku 3. samo se navodi da su „ispunjeni horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu”. Ni u izvornoj odluci, njezinim prilozima ni ažuriranim verzijama iz 2023. ili 2024. i njihovim prilozima ne navodi se obrazloženje načina na koji je Komisija ocijenila da su programi u skladu s Poveljom HEC.

34. Usklađenost s Poveljom HEC trebala bi se utvrditi na temelju dokaza i posebne procjene Komisije. Tijekom istrage Komisija je Ombudsmanu dostavila dopise koje je poslala grčkoj vladi, u kojima je iznijela svoja opažanja o samoprocjeni Grčke u pogledu njezine usklađenosti s Poveljom HEC. Međutim, Komisija nije dostavila vlastitu procjenu usklađenosti grčkog programa s Poveljom HEC kad je odobrila program.

35. Taj nedostatak transparentnosti žalosno je pitanje koje bi Komisija trebala nastojati riješiti pri ponovnoj procjeni usklađenosti Grčke s Poveljom o temeljnim pravima u kontekstu praćenja usklađenosti s temeljnim pravima tijekom provedbe programa, kako je navedeno u nastavku.

Praćenje poštovanja temeljnih prava

36. Postoji niz načina na koje Komisija prati upotrebu sredstava EU-a u Grčkoj, posebno putem: (a) financijskih kontrola i revizija u skladu s Financijskom uredbom ili relevantnim propisima kojima se uređuju sredstva; (b) svoje savjetodavne uloge u odboru za praćenje; i (c) svoje uloge u Radnoj skupini za upravljanje migracijama.

37. Kad je riječ o financijskim kontrolama, Komisija je objasnila da svoju obvezu praćenja provodi s pomoću zahtjeva za izvješćivanje, pregleda dokumentacije i terenskih posjeta te da može provoditi revizije i provjere na terenu. Komisija je navela da očekuje da će Grčka podnijeti svoje prvo „izvješće o akumulaciji” do 15. veljače 2025. Ombudsmanica razumije da se to izvješće o akumulaciji odnosi na „jamstveni paket” financijskog izvješćivanja država članica koje primaju sredstva EU-a. To će biti važan korak u određivanju financijskih kontrola koje će se primjenjivati i u procjeni toga poštuje li Grčka i dalje Povelju HEC tijekom programskog razdoblja.

38. Međutim, iako financijske kontrole mogu pomoći u provjeri usklađenosti s načelima dobrog financijskog upravljanja, nije jasno koliko su te kontrole učinkovite u utvrđivanju i praćenju kršenja temeljnih prava koja se podupiru sredstvima EU-a. Te su kontrole usmjerene na provjeru usklađenosti programa s primjenjivim pravilima te potpunosti, točnosti i istinitosti računovodstvene dokumentacije programa.

39. Na temelju inspekcije u ovoj istrazi, za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2023. ni u jednom od 30 „posjeta na licu mjesta”, revizija ili izvješća o evaluaciji koje je nadzirala Komisija nisu utvrđene povrede temeljnih prava pri upotrebi sredstava EU-a.[32]

40. Komisija je potvrdila da svrha njezinih revizija nije istražiti povrede temeljnih prava, nego utvrditi je li sustav za upravljanje financijskim sredstvima EU-a i njihovu kontrolu na razini država članica pouzdan. Ako se pojave problemi u vezi s mogućim povredama temeljnih prava, Komisija (u slučaju podijeljenog upravljanja) o njima obavješćuje relevantna nacionalna tijela i, u prvom redu, ta tijela provode sve istrage. Komisija je navela da joj pojedinačna kršenja temeljnih prava sama po sebi ne bi omogućila suspenziju ili ograničavanje sredstava, osim ako se ne utvrdi izravna veza s određenim rashodima EU-a, a zatim tek nakon početne istrage koju je provelo relevantno nacionalno tijelo. Međutim, tijekom istrage potvrdila je da bi neispunjenje Povelje HEC moglo predstavljati ozbiljan nedostatak i/ili nepravilnost koja bi ga dovela do prekida ili suspenzije zahtjeva za plaćanje i/ili uvođenja financijskog ispravka.[33] To je potkrijepljeno tekstom Uredbe o zajedničkim odredbama jer bi neispunjenje Povelje HEC moglo značiti da će Komisija povući dostupna neiskorištena sredstva i značiti da ona više nisu dostupna državi članici („opoziv”).[34]

41. Ombudsmanica je svjesna ograničenja financijskih kontrola Komisije pri utvrđivanju povreda temeljnih prava, kako je prethodno navedeno. Međutim, za tekuće programsko razdoblje (2021.–2027.) te su kontrole pojačane Uredbom o zajedničkim odredbama uvođenjem Povelje HEC, kojom se zabranjuje nadoknada plaćanja koja je prijavila država članica, osim ako ima uspostavljen mehanizam za učinkovitu primjenu i provedbu Povelje i za izvješćivanje o pitanjima neusklađenosti ili pritužbi u vezi s temeljnim pravima. Uredbom je ojačana i uloga praćenja i obveza praćenja Komisije jer je ona isključivo odgovorna za procjenu jesu li uvjeti ispunjeni za cijelo programsko razdoblje.

42. Kako je prethodno navedeno, Komisija je odobrila grčki program i u to je vrijeme smatrala da grčki mehanizam praćenja i odbor ispunjavaju Povelju HEC. Konkretno, Grčka je uspostavila mehanizam za praćenje temeljnih prava kojim se istražuju i kazneno progone povrede dužnosti koje su počinila relevantna grčka tijela, uključujući navode o povredama temeljnih prava, te o tome mora izvijestiti odbor za praćenje. Kao što je Ombudsman naveo u kontekstu prethodne istrage o fondovima EU-a za upravljanje granicama, takav mehanizam praćenja trebao bi biti neovisan i učinkovit u osiguravanju usklađenosti s temeljnim pravima i pravom EU-a.[35] U roku od tri mjeseca od odobrenja grčkog nacionalnog programa za Grčku Komisija je primila zajednički podnesak organizacija civilnog društva u kojem se izražava višestruka zabrinutost u pogledu neovisnosti i nepristranosti tog mehanizma praćenja.

43. Unatoč tim zabrinutostima, čini se da Komisija do danas nije ponovno procijenila mehanizam. U međuvremenu su međunarodna tijela i tijela EU-a za ljudska prava [36] te grčki ombudsman izrazili razne vjerodostojne zabrinutosti u pogledu kršenja temeljnih prava. Nedavno, u siječnju 2025., Europski sud za ljudska prava utvrdio je da grčka tijela sustavno provode prisilno vraćanje državljana trećih zemalja.[37] Komisija bi te probleme trebala uzeti u obzir pri ponovnoj procjeni ispunjava li grčki program Povelju HEC prije isplate bilo kakvih sredstava.

44. Grčka je uspostavila i jedinstveni odbor za praćenje svojih programa u okviru triju „instrumenata” za financiranje sredstvima EU-a, od kojih su dva obuhvaćena ovom istragom. Osnivanje odbora za praćenje u Grčkoj pozitivan je razvoj događaja. Iako nije jasno zašto organizacije civilnog društva nisu bile uključene od samog početka, otad je postalo moguće da sudjeluju kao članovi. Međutim, čini se da još uvijek postoje ograničenja u njihovu sudjelovanju. Iako četiri organizacije civilnog društva imaju pravo glasa kada odbor raspravlja o međusektorskim pitanjima ili pitanjima koja se posebno odnose na Fond za azil, migracije i integraciju, nemaju pravo glasa o pitanjima koja su specifična za FUS i BMVI. Stoga ne mogu predlagati pitanja koja treba uvrstiti na dnevni red sastanaka specifičnih za FUS i BMVI, a ta pitanja ne mogu postavljati ni na sastancima bez suglasnosti odbora.

45. Smisleno sudjelovanje organizacija civilnog društva u odborima za praćenje ima ključnu ulogu u postupku praćenja.[38] To je također u skladu s obvezom Komisije da ojača primjenu Povelje, uključujući osnaživanje organizacija civilnog društva, boraca za prava i pravosudnih djelatnika.[39] Komisija bi stoga trebala potaknuti Grčku da olakša smisleno sudjelovanje takvih organizacija kao što su članovi odbora za praćenje s punim pravima.

Osim toga, odbor se oslanja na učinkovito i pravodobno izvješćivanje o pitanjima temeljnih prava u okviru mehanizma za praćenje. Ako mehanizam praćenja ne djeluje nepristrano, to će negativno utjecati na učinkovitost odbora tako što će mu se uskratiti informacije koje su mu potrebne za obavljanje njegove funkcije.

47. Radna skupina za upravljanje migracijama ima važnu ulogu u pružanju informacija Komisiji o poštovanju temeljnih prava pri upotrebi sredstava EU-a, posebno putem svojeg osoblja koje je stalno raspoređeno na terenu u Grčkoj. Slično tome, kao član Upravnog odbora Frontexa Komisija će biti svjesna zabrinutosti povezane s poštovanjem temeljnih prava koja može biti povezana s upotrebom sredstava EU-a u području upravljanja granicama. Te su informacije neprocjenjive i mogle bi poslužiti kao temelj za Komisijinu analizu rizika pri razmatranju primjene financijskih kontrola i revizija. Mogla bi biti i izvor informacija o tome kako Grčka trenutačno ispunjava Povelju HEC tijekom trajanja nacionalnog programa.

48. Nužno je da se osobe sa stvarnim znanjem iz prve ruke o pitanjima temeljnih prava povezanima s upotrebom sredstava EU-a uključe u postupak obavješćivanja Komisije o mjerama i odlukama, među ostalim o provedbi financijskih kontrola, ili u bilo kakvu ponovnu procjenu o tome ispunjava li grčki program Povelju o temeljnim pravima.

49. Inspekcija u ovoj istrazi pokazala je da je Komisija utvrdila određene interne smjernice o tome kako provesti procjenu ispunjavanja Povelje HEC, kao i tijek rada u kojem se navode relevantni odjeljci odgovorne Komisije, rokovi za njihove doprinose i kontrolni popis. Međutim, na temelju istrage Ombudsmana čini se da Komisija nije uspostavila službene postupke za procjenu usklađenosti s Poveljom HEC tijekom programskog razdoblja ili kriterije za utvrđivanje načina na koji bi se uspostavila veza između nepoštovanja temeljnih prava u konkretnom slučaju i sredstava EU-a koja se dodjeljuju nacionalnim tijelima. Ombudsmanica će to riješiti prijedlozima u nastavku.

50. Iako bi Komisija trebala osigurati usklađenost Grčke s Poveljom HEC tijekom provedbe nacionalnog programa, čini se da je vremenski raspored svake ponovne procjene povezan s isplatom sredstava jer se sredstva ne mogu isplatiti ako nisu ispunjeni uvjeti. Stoga bi svaku ponovnu procjenu trebalo provesti najkasnije kada Grčka Komisiji podnese zahtjev za plaćanje, ali prije bilo kakve isplate. Komisija to sada mora razmotriti u okviru svoje procjene onoga što je na sastanku s istražnim timom Ombudsmana opisala kao „izvješće o akumulaciji” Grčke (vidjeti točku 37.).

Transparentnost postupka praćenja i izvješćivanja

51. Kako bi se osigurao javni nadzor i odgovornost za način na koji Grčka ispunjava svoje obveze u pogledu temeljnih prava u kontekstu aktivnosti upravljanja granicama koje financira EU, trebala bi postojati dostatna transparentnost svih relevantnih dokumenata. Iako su programi Grčke za FUS i BMVI javno dostupni, nema dovoljno pojedinosti o mehanizmima koje je Grčka uspostavila kako bi ispunila Povelju HEC, a te pojedinosti nisu u skladu s objašnjenjima koja je Komisija pružila tijekom sastanka s istražnim timom Ombudsmana.

52. Važno je napomenuti da su zapisnici odbora za praćenje pravodobno dostupni. Međutim, Ombudsmanica smatra da bi Komisija trebala osigurati proaktivno objavljivanje i. mjera koje je Grčka donijela radi usklađivanja s Poveljom HEC, ako postoje, ii. samoprocjene Grčke, iii. procjene Komisije i iv. informacija o funkcioniranju postojećih mehanizama praćenja.[40] Ta povećana transparentnost doprinijela bi osiguravanju povjerenja javnosti u EU i njegove sposobnosti da zaštiti temeljna prava. To je tim važnije jer podnositelji pritužbe tvrde da su naišli na poteškoće u dobivanju javnog pristupa [41] određenim dokumentima u posjedu Komisije u vezi s time ispunjava li Grčka svoje obveze u pogledu temeljnih prava. Kako je prethodno navedeno, s obzirom na važnost olakšavanja javnog nadzora i odgovornosti za način na koji se ta sredstva upotrebljavaju, Ombudsman potiče Komisiju da predvidi pristup zahtjevima za dokumente i osigura najveći iznos transparentnosti primjenom iznimaka od otkrivanja predviđenih zakonodavstvom [42] samo u iznimnim okolnostima.

Način na koji Komisija postupa s posebnim izvješćima o kršenjima temeljnih prava u Grčkoj

53. Kako je prethodno navedeno, ako postoje navodi o kršenju temeljnih prava, praksa je Komisije pričekati ishode postupaka i istraga na nacionalnoj razini prije nego što provede vlastitu procjenu. Međutim, Komisija nije pravno obvezna to učiniti. Komisija je odgovorna osigurati da države članice poštuju pravo EU-a, uključujući Povelju, te mora djelovati i kako bi zaštitila proračun EU-a.[43]

54. U skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama Komisija je odgovorna za proaktivnu procjenu ispunjava li država članica Povelju HEC dok je program u tijeku, a ne da može djelovati samo ako država članica upozori na moguće kršenje. Pritom poštuje svoje obveze osiguravanja usklađenosti s Poveljom HEC. Nadalje, u internim smjernicama koje je Komisija dala državama članicama o tome kako osigurati usklađenost s Poveljom HEC ne navodi se da bi Komisija ocijenila usklađenost samo na temelju rezultata nacionalnih istraga. U smjernicama se ne navodi ni da bi Komisija provela vlastitu procjenu samo ako bi je država članica obavijestila o mogućem kršenju. Slijedom toga, ako Komisija zaprimi vjerodostojne pritužbe o kršenju temeljnih prava, bilo putem grčkog odbora za praćenje ili izravno ili putem radne skupine za upravljanje migracijama ili upravnog odbora Frontexa [44], trebala bi ih tretirati ozbiljno. To podrazumijeva procjenu postoji li prepoznatljiva veza s aktivnostima koje financira EU i postoje li naznake prima facie o mogućoj neusklađenosti s pravilima o financiranju. Komisija bi također trebala istražiti izazivaju li takve pritužbe zabrinutost u pogledu neispunjavanja Povelje HEC te bi trebala informirati šire rasprave o tome poštuje li dotična država članica pravo EU-a. 

55. Tijekom istrage ombudsmanica je uputila na dva konkretna primjera izvješća u kojima je izražena vjerodostojna zabrinutost zbog kršenja temeljnih prava povezanih s upotrebom sredstava EU-a: pritužbu koju je uputio Frontexov službenik za temeljna prava i incident iz lipnja 2024., koji su obuhvatili međunarodni mediji.[45] U slučaju pritužbe službenika za temeljna prava Komisija je grčkim tijelima dostavila primjerak pritužbe te ih je pozvala da ispitaju pritužbu i obavijeste Komisiju o ishodu. Komisija je u lipnju 2024. obaviještena da, nakon preliminarne inspekcije upravljačkog tijela u Grčkoj, nema dokaza o kršenjima temeljnih prava povezanima sa sredstvima EU-a. Kad je riječ o medijskim izvješćima, grčka tijela odgovorila su u kolovozu 2024. na zahtjev da potvrde mjere poduzete na nacionalnoj razini. U oba slučaja Komisija je navela da se za istragu mora osloniti na grčka tijela. Tijekom sastanka s istražnim timom Komisija je izjavila da čeka završno izvješće grčkih tijela i da će, ako se time utvrde kršenja temeljnih prava, provesti vlastitu procjenu pritužbe službenika za temeljna prava.

56. U okolnostima u kojima Komisija traži stajališta relevantnog nacionalnog upravljačkog tijela ili tijela za reviziju u Grčkoj, ta se stajališta ne bi trebala smatrati odlučujućima, već pripremnima, čija je svrha pružiti informacije za Komisijinu vlastitu procjenu usklađenosti. Njima se također ne bi smjela neopravdano odgađati ili sprečavati Komisijina procjena. Slično tome, svaki ishod istraga koje provode upravna ili pravosudna tijela u okviru nacionalnog mehanizma praćenja trebao bi biti temelj za Komisijinu vlastitu procjenu, a ne zamjena za nju. Iako se grčkim nacionalnim mehanizmom praćenja nastoje istražiti i riješiti povrede nacionalnog prava, Komisija bi trebala procijeniti moguće povrede Povelje o temeljnim pravima, standarda temeljnih prava i prava EU-a općenito.  

57. U kontekstu druge istrage o podijeljenom upravljanju sredstvima EU-a [46] Ombudsmanica je izjavila da bi Komisija trebala učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala poštovanje temeljnih prava pri trošenju sredstava EU-a. Činjenica da Komisija nije izravno odgovorna za upravljanje sredstvima nikada se ne bi trebala koristiti kao razlog za nedjelovanje ako su temeljna prava povrijeđena ili postoji rizik da će biti povrijeđena u kontekstu korištenja tih sredstava. Komisija također ima mogućnost pokrenuti postupak zbog povrede ako država članica kontinuirano i sustavno krši svoje obveze na temelju prava EU-a i/ili međunarodnog prava, uključujući Povelju. U tom kontekstu Komisija ne ovisi ni o procjeni bilo kojeg nacionalnog tijela te države članice.

58. U tom kontekstu Ombudsmanica smatra da bi Komisija trebala sama procijeniti upućuju li ta izvješća na kršenje uvjeta povezanih s programima financiranja. Pri provedbi te procjene Komisija bi se trebala koristiti alatima koji su joj dostupni u skladu s uredbama o financiranju i Uredbom o zajedničkim odredbama, kao što su pregledi dokumentacije i provjere na licu mjesta. Na temelju te neovisne procjene Komisije, ako postoji opravdana zabrinutost u pogledu kršenja temeljnih prava povezanih sa sredstvima EU-a, trebala bi razmotriti dostupne mogućnosti za rješavanje neusklađenosti i poduzeti odgovarajuće mjere. Ombudsmanica će to razmotriti u svojim prijedlozima u nastavku.

Zaključak

Na temelju istrage Ombudsman zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:

U istrazi su utvrđena područja koja bi Komisija trebala razmotriti kako bi poboljšala način na koji prati i osigurava usklađenost s temeljnim pravima u kontekstu sredstava za upravljanje granicama koja se dodjeljuju Grčkoj. Na njih se upućuje u povezanim prijedlozima za poboljšanje.

S obzirom na to da Komisija trenutačno čeka završno izvješće grčkih vlasti u jednom od pojedinačnih slučajeva navodnih kršenja temeljnih prava istaknutih u ovoj istrazi te će sada ocijeniti i potrošnju Grčke u okviru relevantnog programa, ombudsmanica smatra da u ovoj fazi nisu opravdane daljnje istrage.

Podnositelji pritužbe i Komisija bit će obaviješteni o toj odluci.

Prijedlozi za poboljšanje

Komisija bi trebala:

1. Uspostaviti smjernice za procjenu usklađenosti s temeljnim pravima, posebno horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu koji se odnosi na Povelju o temeljnim pravima (Povelja HEC), tijekom cijelog programskog razdoblja. Smjernice bi trebale uključivati potrebu da se u procjenama Komisije uzmu u obzir neovisni izvori informacija. U okviru tih smjernica Komisija bi trebala utvrditi kriterije za utvrđivanje okolnosti u kojima će uskratiti ili suspendirati sredstva EU-a za nepoštovanje temeljnih prava i/ili Povelje o temeljnim pravima te objaviti te kriterije.

2. Razmotriti je li Povelja HEC i dalje ispunjena s obzirom na vjerodostojne pritužbe koje je zaprimila o potencijalnim pitanjima temeljnih prava, uključujući dva slučaja navodne neusklađenosti s temeljnim pravima istaknuta u ovoj istrazi.

3. Poboljšati transparentnost mjera koje je Grčka poduzela kako bi ispunila Povelju HEC, Komisijine vlastite procjene ispunjavanja Povelje HEC i izvješćivanje o pritužbama i neusklađenosti s Poveljom HEC proaktivnom objavom svih relevantnih informacija.

4. apeliraju na Grčku da olakša smisleno sudjelovanje organizacija civilnog društva kao članova odbora za praćenje s punim pravima;

Emily O'Reilly
Europska ombudsmanica

Strasbourg, 21. veljače 2025.

 

[1] Više informacija o različitim načinima upravljanja sredstvima EU-a dostupno je na: https://commission.europa.eu/funding-tenders/find-funding/funding-management-mode_en i https://home-affairs.ec.europa.eu/funding/borders-and-visa-funds/integrated-border-management-fund-border-management-and-visa-instrument-2021-27_en.

[2] Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014R0514

Članak 4. Uredbe 2021/1148 o uspostavi Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2021/1148/oj/eng

[3] Uredba 2021/1060 od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2021/1060/oj

[4] Članak 9. stavak 1. Uredbe 2021/1060.

[5] Članak 15. Uredbe 2021/1060.

[6] Članak 2. stavak 2. Uredbe 2021/1060.

[7] Ibid.

[8] Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava definira prisilno vraćanje kao: „razne mjere koje poduzimaju države, a koje dovode do toga da su migranti, uključujući tražitelje azila, po kratkom postupku prisiljeni vratiti se u zemlju iz koje su pokušali prijeći ili su prešli međunarodnu granicu bez pristupa međunarodnoj zaštiti ili postupcima azila ili im je uskraćena bilo kakva pojedinačna procjena njihovih potreba za zaštitom koja može dovesti do kršenja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.”

[9] Vidjeti, među ostalim:

https://rm.coe.int/letter-addressed-to-the-prime-minister-of-greece-by-dunja-mijatovic-co/1680ac03ce

https://rm.coe.int/pushed-beyond-the-limits-urgent-action-needed-to-end-human-rights-viol/1680a5a14d

https://rm.coe.int/1680b0e4e1

[10] De:border//migration justice collective, Legal Centre Lesvos, Equal Rights Beyond Borders, HIAS Greece i Mobile Info Team, zajedno s nekoliko istraživačkih partnera.

[11] https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/correspondence/en/187208

[12] https://www.ombudsman.europa.eu/en/opening-summary/en/177468

[13] https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/inspection-report/en/195172

[14] Prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja jamči da nitko ne bi trebao biti vraćen u zemlju u kojoj bi se suočio s mučenjem, okrutnim, nečovječnim ili ponižavajućim postupanjem ili kažnjavanjem i drugom nepopravljivom štetom. To se načelo u svakom trenutku primjenjuje na sve migrante, bez obzira na migracijski status.

[15] Uloga je odbora utvrditi i učinkovito riješiti zabrinutost da su sredstva EU-a upotrijebljena protivno temeljnim pravima. U njemu sudjeluju nacionalna tijela, akteri civilnog društva i Komisija, koja ima savjetodavnu ulogu.

[16] Podnositelji pritužbe uputili su na: stručno izvješće podneseno u predmetu pred Europskim sudom za ljudska prava (A.E. protiv Grčke, Dodatak br. 15783/21: https://hudoc.echr.coe.int/#{%22itemid%22:[%22001-214647%22]}) Rezolucija Europskog parlamenta od 7. veljače 2024.: https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2024-0069;EN.html; izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o položaju boraca za ljudska prava „Preliminarna opažanja i preporuke”, 22. lipnja 2022. https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=htps%3A%2F%2Fwww.ohchr.org%2Fsites%2Fdefault2%Fultes2%F%2files2022-026%F2FE-State-Grecement-Grece-Grece-Feefamp&Def.wdOrigin=BROWSELINK; doprinosi grčkog civilnog društva i grčkog ombudsmana navedeni u Godišnjem izvješću Komisije o vladavini prava za 2024. o Grčkoj https://commission.europa.eu/document/download/6741f4b2-6a10-44ba-b40c-97a5a38e6827_en?filename=21_1_58062_coun_chap_greece_en.pdf;, str. 27-28; i izvješće Agencije EU-a za temeljna prava, Smjernice za istragu navodnog zlostavljanja na granicama, vidjeti odjeljak 4.2. https://fra.europa.eu/en/publication/2024/guidance-investigating-alleged-ill-tret-borders.

[17] Članci 17. i 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), članak 33. Uredbe 2018/1046 (Financijska uredba), članci 9., 15., 96. i 97. Uredbe 2021/1060 (Uredba o zajedničkim odredbama), članci od 3. do 5. Uredbe 2020/2092 (Opći režim uvjetovanosti), članak 3. stavak 4., članak 10. stavak 2., članak 10. stavak 3. Uredbe 515/2014 (Uredba o FUS-u).

[18] Članak 15. i Prilog III. Uredbi o zajedničkim odredbama.

[19] Članak 15. stavak 6.: „Ako Komisija smatra da uvjet koji omogućuje provedbu više nije ispunjen, o tome obavješćuje državu članicu navodeći svoju procjenu. Nakon toga slijedi se postupak utvrđen u stavku 4. drugom i trećem podstavku. Ako Komisija na temelju opažanja države članice zaključi da uvjet koji omogućuje provedbu i dalje nije ispunjen i ne dovodeći u pitanje članak 105., rashodi povezani s predmetnim posebnim ciljem mogu se uključiti u zahtjeve za plaćanje, ali ih Komisija ne nadoknađuje dok ne obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu u skladu sa stavkom 4. prvim podstavkom ovog članka.”

[20] Države članice odgovorne su za osnivanje odbora za praćenje provedbe nacionalnih programa povezanih s fondovima za unutarnje poslove. Za razdoblje 2014. – 2020. vidjeti članak 12. Uredbe (EU) br. 514/2014. Za razdoblje 2021. 2027. vidjeti članke 38., 39. i 40. Uredbe o zajedničkim odredbama.

[21] https://home-affairs.ec.europa.eu/system/files/2020-12/03122020_memorandum_of_understanding_en.pdf

[22] https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/migration-and-asylum/migration-management/task-force-migration-management_en

[23] Prema Komisiji, grčki Ured za temeljna prava zaprimio je 29 pritužbi, a nacionalno tijelo za transparentnost ispitalo je 194 pritužbe koje se odnose na incidente u upravljanju migracijama. Od 2020. grčka pravosudna tijela pokrenula su 77 istraga o navodnim kršenjima temeljnih prava u kontekstu operacija na granicama. Ishod tih istraga dostavit će se grčkim tijelima kaznenog progona, koja su obvezana strogim zahtjevima u pogledu povjerljivosti. Stoga Komisija neće biti upoznata s meritumom tih predmeta dok se svi postupci ne zaključe. Komisija prati i poštovanje temeljnih prava, uključujući pravodobne i učinkovite istrage, putem „izvješća o vladavini prava”.

[24] Komisija je u studenome 2021. obavijestila Ministarstvo migracija i azila o zabrinutostima povezanima s prisilnim vraćanjem.

[25] Pritužba je podnesena u skladu s člankom 69. stavkom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama, prema kojem dionici mogu podnijeti pritužbe o navodnoj nezakonitoj upotrebi sredstava EU-a obuhvaćenih Uredbom. U pritužbi se navode znatna kršenja temeljnih prava i nedostaci u nacionalnim postupcima za istraživanje kršenja temeljnih prava pri upotrebi sredstava EU-a.

[26] https://www.bbc.com/news/articles/c0vv717yvpeo

[27] Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32019R1896

[28] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52024DC0075

[29] Uredba (EU) br. 514/2014, preambula, uvodna izjava 2.; Uredba 2021/1148, članak 4.; Uredba (EU) 2021/1060, preambula, uvodne izjave 6. i 95., članci 9., 73. i Prilog III.

[30] https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/152811

[31] Članak 23. stavak 1. Uredbe 2021/1060 

[32] https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/inspection-report/en/195172

[33] Članci 96., 97. i 103. Uredbe 2021/1060

[34] Ibid Poglavlje IV.

[35] https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/152811

Agencija EU-a za temeljna prava također je pozvala na neovisnost takvih mehanizama praćenja:

https://fra.europa.eu/en/publication/2023/eu-funds

[36] U studenome 2024. to je istaknuo Odbor UN-a za ljudska prava, vidjeti posebno točke 20-21:

https://docstore.ohchr.org/SelfServices/FilesHandler.ashx?enc=6QkG1d%2FPPRiCAqhKb7yhskVPFlQ4IoSDu8fUhvjkp803voJpeNnAq2tdDU5DKW4pUxIYB45fsyJxMkSBgSLySwF8uXoQPd2wL6z2F%2BslBu3AthBTIiFvNBayyY8OIHFp

[37] A.R.E. protiv Grčke, presuda od 7. siječnja 2025. u predmetu br. 15783/21

 https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-238636%22]}

[38] Vidjeti i https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/155353 (t. 36.).

[39] https://commission.europa.eu/aid-development-cooperation-fundamental-rights/your-rights-eu/eu-charter-fundamental-rights/application-charter/eu-strategy-strengthen-application-charter_en

[40] Kad je riječ o razini informacija koje nacionalno tijelo za transparentnost stavlja na raspolaganje izravno u vezi s postupanjem s predstavkama, pritužbama i publikacijama povezanima s migracijama, u njegovu najnovijem godišnjem izvješću iz 2023. (grčka verzija) upućuje se na to da je istražilo i ocijenilo 194 izvješća i publikacija, ali nije dostavilo druge pojedinosti ili statističke podatke o prirodi pritužbi protiv kojih je podneseno, ishodu svoje procjene. Važno je napomenuti da u sažetku istog izvješća na engleskom jeziku nisu navedene pojedinosti o tim aktivnostima.

[41] U skladu s Uredbom 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX%3A32001R1049

[42] Članak 4. Uredbe 1049/2001

[43] Članak 17. Ugovora o Europskoj uniji, članci 317. i 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, članci 33., 63., 135., 136., 138. i 142. Uredbe 2018/1046 (Financijska uredba), članak 2. stavci 32. i 33., članak 9. stavak 1., članci 15., 35., 83., 96., 97. i 104. te Prilog III., članak 3. stavak 5. Uredbe 1060/2021 (Uredba o zajedničkim odredbama), članak 3. stavak 5. Uredbe 513/2014 (FUS), članci 4., 21., 31., 42., 55., 57. Uredbe 514/2014 (Horizontalna uredba), članak 4. Uredbe 2021/1148 (Uredba o BMVI-ju) i Povelja EU-a o temeljnim pravima.

[44] U skladu s člankom 69. stavkom 7. Uredbe 2021/1060.

[45] Vidjeti točke 27. i 28. ovog mišljenja.

[46] https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/59836