FOR PREVIEWING & TESTING PURPOSES ONLY.
This notification will disappear once the page will be published.
This link is available for less than 30 minutes.
  • Jednostavno za čitanje
  • Veličina teksta

Imate li pritužbu protiv institucije ili tijela EU-a?

Trenutačni jezik: 
  • Hrvatski
Izvorni jezik: 
Dostupni jezici: 
Prijevod ove stranice generiran je strojnim prevođenjem.
Strojno prevedeni tekstovi mogu sadržavati pogreške koje mogu narušiti jasnoću i točnost. Europski ombudsman ne prihvaća nikakvu odgovornost za bilo kakve nepodudarnosti. Najpouzdanije informacije i pravnu sigurnost jamči izvorna inačica na engleski jeziku koja je dostupna putem gornje poveznice.
Više informacija potražite u našem odjeljku o jezičnoj politici i prevođenju.

Odluka o istrazi na vlastitu inicijativu o načinu na koji Europska komisija prati strukturne i investicijske fondove EU-a kako bi se osiguralo da se upotrebljavaju za promicanje prava osoba s invaliditetom na neovisan život i uključivanje u zajednicu (OI/2/2021/MHZ)

Istraga se odnosila na način na koji Europska komisija prati koriste li države članice strukturne i investicijske (ESI) fondove EU-a za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na samostalan život i uključivanje u zajednicu (deinstitucionalizacija) te primjenjuje li Komisija sankcije ako to ne učini.

Tijekom istrage ombudsmanica je primila doprinose nacionalnih pučkih pravobranitelja i organizacija civilnog društva.  

Ombudsmanica je utvrdila da bi Komisija mogla pružiti jasnije smjernice o potrebi za promicanjem deinstitucionalizacije u kontekstu upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova. Također je smatrala da bi Komisija mogla poduzeti korake za poboljšanje praćenja aktivnosti koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te da bi trebala zauzeti proaktivniji pristup provedbi, posebno ako se pojavi zabrinutost da su aktivnosti koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u suprotnosti s obvezom promicanja deinstitucionalizacije. Ombudsmanica je istaknula i potrebu za posebnim oprezom u pogledu sredstava koja se upotrebljavaju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Ombudsmanica je zatvorila istragu i iznijela deset prijedloga za poboljšanje smjernica koje je izdala Komisija i postupka praćenja. Naglasila je potrebu za brzim djelovanjem Komisije s obzirom na dodatne programe financiranja uspostavljene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, kao i nedavne izmjene postojećih pravila.

Ombudsmanica će razmotriti povratak na to pitanje u budućnosti kako bi procijenila napredak.

Kontekst istrage na vlastitu inicijativu

1. EU je stranka Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), čije su odredbe sada sastavni dio prava EU-a [1]. U članku 19. CRPD-a navodi se da stranke Konvencije „priznaju jednako pravo svih osoba s invaliditetom na život u zajednici, s izborima jednakima drugima, te poduzimaju učinkovite i odgovarajuće mjere kako bi olakšale osobama s invaliditetom potpuno uživanje tog prava i njihovo potpuno uključivanje i sudjelovanje u zajednici”. EU je utvrdio da su samostalan život i pravo na socijalnu uključenost u nadležnosti EU-a [2].

2. „Deinstitucionalizacija”[3] poseban je cilj CRPD-a.  Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom [4] izjavio je da kontinuirano ulaganje u institucijsku skrb otežava potpuno ostvarenje prava na samostalan život i uključenost u zajednicu.[5] Odbor UN-a preporučio je da „EU razvije pristup za usmjeravanje i poticanje deinstitucionalizacije te za jačanje praćenja upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se osiguralo da se oni upotrebljavaju isključivo za razvoj usluga potpore osobama s invaliditetom u lokalnim zajednicama, a ne za ponovni razvoj ili širenje institucija”. Odbor je također preporučio da bi EU trebao „obustavljati, povlačiti i tražiti povrat plaćanja u slučaju kršenja obveze poštovanja temeljnih prava”. [6]

3. U „uredbama o zajedničkim odredbama”[7] [8] utvrđena su pravila kojima se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi („ESI fondovi”). U njima se navodi da bi se europski strukturni i investicijski fondovi trebali provoditi na način kojim se promiče prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i zajednici [9].

4. U prethodnim istragama na temelju pritužbi Europski ombudsman nastojao je ispitati koliko se dosljedno to primjenjuje.[10] Organizacije civilnog društva i dalje izražavaju zabrinutost zbog upotrebe sredstava EU-a za izgradnju ustanova za institucionalnu skrb za osobe s invaliditetom.[11]

5. Pandemija bolesti COVID-19 preusmjerila je pozornost na položaj osoba u ustanovama za rezidencijalnu skrb, uz dokaze da nisu poduzeti dostatni koraci za zaštitu osoba u ustanovama za institucijsku skrb. U svibnju 2020. tadašnji posebni izvjestitelj UN-a za prava osoba s invaliditetom i posebni izvjestitelj UN-a za pravo na primjereno stanovanje uputili su dopis Europskoj komisiji kako bi izrazili zabrinutost u pogledu usklađenosti određenih projekata koje financira EU s člankom 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. [12] Posebice su naveli: „Nastavkom pružanja financijske potpore projektima kojima se promiče i učvršćuje institucionalizacija osoba s invaliditetom Europska komisija podupire, legitimizira i aktivno doprinosi nastavku medicinskog modela invaliditeta, čime se ugrožava napredak postignut donošenjem CRPD-a, te potiče države da zadrže zastarjele, neučinkovite i diskriminirajuće okvire kojima se krše prava osoba s invaliditetom.”

Istraga

6. Ombudsmanica je pokrenula istragu na vlastitu inicijativu kako bi istražila kako Komisija prati koriste li države članice strukturne i investicijske fondove EU-a za promicanje prava na neovisan život osoba s invaliditetom te nameće li Komisija sankcije ako to ne učini.

7. Tijekom istrage Ombudsmanica je primila odgovor Komisije na konkretna pitanja Ombudsmanice. Ombudsmanica je od organizacija civilnog društva zatražila primjedbe na odgovor Komisije.[13]

8. Ombudsmanica je od članova Europske mreže pučkih pravobranitelja (ENO) zatražila i informacije o tome kako se pravo na neovisan život provodi u njihovoj državi članici, na temelju pritužbi koje su obradili ili informacija koje su im privukle pozornost. Ombudsmanica ih je također pitala smatra li da je izvedivo i poželjno sudjelovati u nacionalnim „odborima za praćenje”, koji bi ispitali uspješnost programa koje financira EU u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.[14] Odgovorilo je trinaest nacionalnih pučkih pravobranitelja. [15]

Praćenje

Pitanja Europskog ombudsmana Komisiji

9. Ombudsmanica je Komisiji postavila detaljna pitanja u kojima je postavila sljedeće:

(a) Namjerava li Komisija ojačati svoju ulogu u praćenju upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova za promicanje deinstitucionalizacije?

(b) Predviđa li Komisija promjene ili poboljšanja u vezi s tim pitanjem u praktičnim smjernicama za svoje osoblje i nacionalna tijela koja se bave projektima koje financira EU?

(c) Predviđa li Komisija dodatne mjere ili financijska sredstva za aktivno promicanje deinstitucionalizacije na temelju akutnih problema utvrđenih u kontekstu pandemije bolesti COVID-19?

(d) Namjerava li Komisija primijeniti posebne zahtjeve za programe financiranja usmjerene na promicanje deinstitucionalizacije?

10. Ombudsmanica je također zatražila od Komisije da s njom podijeli svoj odgovor na pismo koje su Komisiji zajednički poslali posebna izvjestiteljica UN-a za prava osoba s invaliditetom i posebna izvjestiteljica UN-a za pravo na primjereno stanovanje.

Odgovor Komisije

11. U razdoblju financiranja 2021. 2027. Komisija će nastaviti odobravati nacionalne programe te će ih redovito pratiti i revidirati kako bi osigurala da su pojedinačni projekti u skladu s dogovorenim prioritetima, provedbenim pravilima i načelom dobrog financijskog upravljanja proračunom EU-a. Međutim, nacionalna tijela imaju glavnu odgovornost i diskrecijsko pravo u odabiru i praćenju pojedinačnih projekata za financiranje, u skladu s Poveljom EU-a i Uredbom o zajedničkim odredbama.

12. Komisija je izjavila da, iako upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova za stambene objekte nije konačno zabranjena, države članice moraju ostvariti napredak u promicanju samostalnog života i deinstitucionalizacije. U smjernicama Komisije za države članice o upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. 2020. navedeno je da se ne mogu dodijeliti financijska sredstva za izgradnju ili obnovu ustanova za pružanje skrbi u stambenim objektima, bez obzira na njihovu veličinu. Međutim, u nekoliko slučajeva države članice zatražile su financijska sredstva za ustanove za rezidencijalnu skrb, tvrdeći da je to bio dio procesa osiguravanja deinstitucionalizacije i neovisnog života. Tvrdili su da taj proces zahtijeva razvoj individualiziranih usluga, planirano zatvaranje ustanova za dugotrajni boravak i stavljanje općih usluga na raspolaganje osobama s invaliditetom.

13. Komisija smatra da bi trebao postojati jasan prioritet, pri čemu bi se Europski socijalni fond plus (ESF+) trebao upotrebljavati za potporu pružanju usluga u zajednici i u obitelji. Kao dodatni korak u tom procesu, sredstva su se mogla dodijeliti u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za razvoj infrastrukture čiji je cilj osigurati neovisan život.

14. Za programsko razdoblje 2021. 2027. promicanje deinstitucionalizacije i dalje je prioritet europskih strukturnih i investicijskih fondova. Komisija namjerava izdati smjernice za države članice o promicanju neovisnog života i uključenosti u zajednicu.

15. Komisija je opisala preduvjete za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova. Za programsko razdoblje 2014. 2020. nazivali su se „ex ante uvjetima”. Za razdoblje financiranja 2021. 2027. nazivaju se „uvjeti koji omogućuju provedbu” s dvije različite kategorije: horizontalne uvjete koji se primjenjuju na sve fondove EU-a i tematske uvjete koji su relevantni za prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici.[16]

16. Praćenje koje provodi Komisija obuhvaća procjenu toga ispunjavaju li države članice te uvjete. Namjerava razviti modul osposobljavanja i pružiti tehničku pomoć kako bi se osigurala provedba uvjeta. Komisija će pratiti provedbu programa putem sastanaka odbora za praćenje, godišnjih izvješća o provedbi, godišnjih revizijskih sastanaka i tehničkih sastanaka. Komisija upotrebljava i dodatne resurse za praćenje, kao što su vanjski stručnjaci, seminari za učenje i tečajevi osposobljavanja za vlastite „službenike”, koji prate programe financiranja u državama članicama.

17. Komisija je navela da bi odbori za praćenje trebali uključivati tijela za temeljna prava, kao što su nacionalne institucije za ljudska prava, koja bi mogla imati ulogu u osiguravanju da se programi koje financira EU osmišljavaju i provode u skladu s Poveljom. Relevantni dionici, kao što su organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom, trebali bi biti uključeni u osmišljavanje i provedbu programa, a njihovo stručno znanje i doprinos trebali bi se temeljito iskoristiti.

18. Kad je riječ o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na odluke o financiranju, Komisija je navela da su investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus [17] uključivale potporu za operacije usmjerene na ograničavanje širenja virusa u ustanovama za rezidencijalnu skrb i promicanje razvoja kućne njege i usluga u zajednici. Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) osigurala je, među ostalim, dodatna sredstva u okviru fonda ESF+ i EFRR-a za kupnju zaštitne opreme za njegovatelje te za proširenu zdravstvenu skrb i usluge socijalne skrbi.

19. U svojem odgovoru posebnim izvjestiteljima UN-a Komisija je navela da bi promicanje prijelaza s institucionalnih usluga na usluge u zajednici u nekim slučajevima moglo zahtijevati prijelazna rješenja usmjerena na osiguravanje zdravih i sigurnih životnih uvjeta. Naglasio je da se njime nastoji osigurati da se time ne ugrozi opći cilj članka 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

20. Kao odgovor na pitanje izvjestitelja UN-a o upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova za zamjenu velikih institucija manjim institucijama za osobe s invaliditetom, Komisija je izjavila da su države članice odgovorne za odabir projekata koje će podupirati, ali da moraju ispuniti preduvjete.

Ocjena Europskog ombudsmana

21. U procjeni Europskog ombudsmana uzimaju se u obzir odgovori nacionalnih pučkih pravobranitelja i organizacija civilnog društva s kojima se savjetovalo u kontekstu istrage, koji se mogu pronaći u prilogu.

22. U Uredbi o zajedničkim odredbama navodi se da, iako su države članice odgovorne za pripremu operativnih programa [18] i sporazuma o partnerstvu [19], kao i za provedbu programa u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom EU-a [20], Komisija je odgovorna za praćenje upotrebljavaju li se ESI fondovi u skladu s ciljevima i standardima utvrđenima u Uredbi.

23. Pri praćenju europskih strukturnih i investicijskih fondova Komisija bi trebala procijeniti slijede li države članice smjernice koje je utvrdila. U svojoj Strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. 2030.[21] Komisija je najavila da će 2023. donijeti smjernice „preporučujući državama članicama poboljšanja u pogledu neovisnog života i uključenosti u zajednicu”. Od najveće je važnosti da Komisija izradi ove smjernice uz savjetovanje s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom.

24. Osim toga, ombudsmanica smatra da bi Komisija trebala svojem osoblju pružiti ažurirane i nedvosmislene smjernice kako bi im omogućila da strogo prate je li upotreba sredstava EU-a u državama članicama u skladu s člankom 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Jedine javno dostupne smjernice za osoblje Komisije o deinstitucionalizaciji potječu iz 2014.[22]. Ne uključuje kontrolni popis elemenata koje bi službenici Komisije trebali uzeti u obzir pri procjeni nacionalnih dokumenata. Smjernice su opisne i trebalo bi ih učiniti praktičnijima. [23]

25. Izdavanje novih smjernica državama članicama i vlastitom osoblju Komisije prioritetno je pitanje s obzirom na promjene u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama i dodatne programe financiranja uspostavljene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Nakon donošenja trebalo bi ih objaviti na internetu kako bi se olakšao javni nadzor.

Smjernice za države članice

26. Komisija odobrava sporazume o partnerstvu, a zatim i programe za provedbu povezanih fondova [24]. Za razdoblje financiranja 2014. – 2020.[25] odobrenje je ovisilo o postojanju administrativnih kapaciteta za provedbu i primjenu CRPD-a [26] i postojanju strateškog okvira politike za smanjenje siromaštva, uključujući mjere za promicanje prelaska s institucionalne skrbi na skrb u zajednici [27].

27. Nacionalni programi [28] ne potvrđuju uvijek izričito postojanje posebne nacionalne strategije koja se odnosi na deinstitucionalizaciju. Komisija bi to trebala nastojati riješiti za tekuće programsko razdoblje 2021. 2027.[29], primjerice tako da od država članica zatraži da dostave jasne informacije o svojim strategijama deinstitucionalizacije.

28. Za programsko razdoblje 2021. 2027. Komisija je obvezna provjeriti jesu li nacionalni programi u skladu s uvjetima koji omogućuju provedbu. [30]

29. Kad je riječ o usklađenosti s horizontalnim uvjetima, Ombudsman napominje da je Komisija već izdala smjernice, uključujući kontrolni popis o usklađenosti s Poveljom o temeljnim pravima pri upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova [31]. To je uslijedilo kao odgovor na prethodnu istragu Europskog ombudsmana [32].

30. Kad je riječ o dvama tematskim uvjetima relevantnima za deinstitucionalizaciju [33], kriteriji za ispunjavanje tih dvaju uvjeta općeniti su. U predstojećim smjernicama za države članice to bi se trebalo nastojati riješiti, na primjer, pružanjem primjera mogućih mjera kojima bi se mogla poduprijeti deinstitucionalizacija i prelazak na obiteljsku skrb i skrb u zajednici. O tome bi se trebalo savjetovati s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom i zatražiti da predlože moguće značajke takvih mjera.

31. Ombudsmanica također potiče Komisiju da se pobrine za to da države članice osiguraju da se njihovom upotrebom sredstava u okviru Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost promiče i deinstitucionalizacija.

Smjernice za osoblje Komisije

32. U svojoj Strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. 2030. Komisija je navela da je u prethodnom programskom razdoblju isključena upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova za izgradnju ili obnovu ustanova za dugotrajni boravak. Međutim, Komisija priznaje da u praksi prihvaća upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za institucije ako države članice mogu dokazati da je financiranje dio „procesa deinstitucionalizacije”. [34]

33. To bi moglo biti problematično ako se promatra u suprotnosti s jasnim izjavama i preporukama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom. Komisija bi stoga u smjernicama za svoje osoblje trebala vrlo jasno definirati što takav postupak podrazumijeva [35] te utvrditi pokazatelje o tome kako ga definirati. Osim toga, Komisija bi trebala provjeriti je li postupak transparentan kako bi bio pod javnim nadzorom. U smjernicama bi trebalo pojasniti da bi sve iznimke od zabrane financiranja institucija trebalo usko tumačiti i odražavati primjedbu Odbora UN-a da ne bi trebalo graditi nove „dugoročne institucije” i da starije „stambene ustanove za dugotrajnu skrb” ne bi trebalo obnavljati nakon „najhitnijih mjera potrebnih za zaštitu fizičke sigurnosti stanovnika”. [36]

Alati za praćenje

34. Napredak ostvaren u okviru nacionalnih programa može se procijeniti samo ako se Komisiji pruže smislene i pravodobne informacije o njihovoj uspješnosti. Iako se Komisija mora osloniti na informacije koje su dostavila nacionalna tijela, trebala bi u većoj mjeri uzeti u obzir i neovisne izvore informacija. U tu bi se svrhu trebala sustavno koristiti izvješćima nacionalnih i regionalnih pučkih pravobranitelja, od kojih su mnogi također dio okvira za praćenje CRPD-a [37]. Komisija bi također mogla izravno stupiti u kontakt s njima u vezi s određenim pitanjima kako bi obogatila svoju procjenu.

35. Komisija je naglasila važnost nacionalnih odbora za praćenje.[38] Budući da su informacije uključene u nacionalne programe općenite, Komisiji će možda biti potrebne informacije o pozivima na podnošenje prijedloga kako bi mogla procijeniti usklađenost sa zahtjevom da financirana djelovanja doprinose deinstitucionalizaciji. Odbori za praćenje raspravljaju i komentiraju prijedloge. Sudjeluju i u utvrđivanju metodologije i kriterija za odabir projekata.

36. Sudjelovanje organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom u odborima za praćenje moglo bi imati ključnu ulogu u tom procesu. Komisija bi stoga trebala poticati države članice da olakšaju sudjelovanje predstavnika takvih organizacija. Komisija bi također trebala zahtijevati od država članica da osiguraju da se odluke odbora za praćenje, posebno preporuke nacionalnim tijelima o financiranju, objavljuju na internetskim stranicama relevantnih nacionalnih tijela u pristupačnom obliku. Komisija bi također mogla potaknuti države članice da pozovu nacionalne pučke pravobranitelje da sudjeluju u odborima za praćenje u odgovarajućoj ulozi (kao savjetnici ili članovi).

Korektivne mjere i postupci zbog povrede

Pitanja Europskog ombudsmana Komisiji

37. Komisija je 2020. zaprimila pritužbe zbog povrede protiv Austrije i Poljske u vezi s izgradnjom ustanova za institucijsku skrb, koje su sufinancirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.[39] Ombudsmanica je pitala Komisiju o statusu tih pritužbi zbog povrede.

38. Ombudsmanica je također pitala u kojim bi okolnostima, ako uopće, Komisija razmotrila pokretanje postupka zbog povrede protiv države članice u vezi s upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova.

39. Naposljetku, ombudsmanica je željela znati koje su mjere predviđene ako bi se europski strukturni i investicijski fondovi upotrebljavali u suprotnosti sa zahtjevima iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Odgovor Komisije

40. Komisija je izjavila da se austrijska pritužba odnosi na objekte za osobe s invaliditetom sufinancirane u okviru austrijskog programa ruralnog razvoja, koji je financiran iz EFRR-a u razdoblju 2014. 2020. Poljska pritužba odnosi se na osam projekata sufinanciranih u okviru EFRR-a. Komisija trenutačno ispituje obje pritužbe.

41. Komisija je navela da u slučaju kršenja Povelje ili CRPD-a u ustanovi za institucijsku skrb koja je primila potporu iz ESI fondova i ako je to kršenje povezano s financiranim aktivnostima, a država članica to nije nastojala ispraviti, Komisija može primijeniti „mjere financijskog upravljanja” (prekid ili obustava plaćanja ili financijski ispravak). Komisija pritom uzima u obzir prirodu, težinu i financijske posljedice povrede pri određivanju korektivnih mjera koje će se primjenjivati, kako je utvrđeno u Uredbi o zajedničkim odredbama.

42. Ako uvjeti koji omogućuju provedbu nisu ispunjeni, Komisija može odlučiti da neće nadoknaditi relevantne rashode.

Ocjena Europskog ombudsmana

43. U procjeni Europskog ombudsmana uzimaju se u obzir odgovori nacionalnih pučkih pravobranitelja i organizacija civilnog društva s kojima se savjetovalo u kontekstu istrage, koji se mogu pronaći u prilogu.

44. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom [40] i Poveljom EU-a o temeljnim pravima [41] zabranjuje se diskriminacija na temelju invaliditeta. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom utvrđuje se pravo na neovisan život.[42] Poveljom se utvrđuje pravo osoba s invaliditetom na mjere kojima se osigurava neovisnost.[43] U uredbama o zajedničkim odredbama navodi se da bi države članice i Komisija pri provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova trebale osigurati poštovanje prava EU-a [44], uključujući poštovanje Povelje i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom [45].

45. Odbor UN-a izrazio je 2021. zabrinutost zbog načina na koji se sredstva EU-a upotrebljavaju u nekoliko država članica EU-a te je iznio preporuke usmjerene na osiguravanje upotrebe sredstava u skladu s člankom 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.[46] Međutim, Ombudsman nije svjestan da je Komisija službeno pokrenula postupke zbog povrede protiv bilo koje države članice zbog upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova za aktivnosti koje nisu u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom ili da je odlučila suspendirati međuplaćanja na temelju obrazloženog mišljenja koje je Komisija izdala u skladu s člankom 258. UFEU-a. [47]

46. Komisija je jasno dala do znanja da će službeno pokrenuti postupak zbog povrede samo kao krajnju mjeru, ako se ne može postići dogovor s državom članicom za koju se sumnja da ne poštuje pravo EU-a.[48] U tu je svrhu naglasila ulogu nacionalnih sudova u provedbi prava EU-a, među ostalim upućivanjem predmeta Sudu EU-a [49].

47. U kontekstu prethodne istrage [50] Europski ombudsman naglasio je korisnost postupaka zbog povrede prava u nastojanju da se osigura da države članice poštuju svoje obveze u pogledu temeljnih prava i izbjegnu pojedinačna kršenja temeljnih prava. To je posebno važno s obzirom na ranjivu situaciju u kojoj se nalaze mnoge osobe s invaliditetom i izazove s kojima se one mogu suočiti pri pokretanju sudskih postupaka na nacionalnoj razini.

48. Ombudsmanica izražava žaljenje zbog toga što se čini da Komisija nije slijedila taj pristup, posebno u pogledu upotrebe postupaka zbog povrede prava kao alata kojim bi se osiguralo da države članice promiču i ne ometaju napredak prema deinstitucionalizaciji te da na taj način poštuju Povelju i Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom pri korištenju sredstava EU-a.

49. U kontekstu prethodne istrage Europskog ombudsmana [51] pokazalo se da je Komisija započela intenzivan dijalog s mađarskim vlastima o projektu financiranom sredstvima EU-a koji nije ispunio obvezu promicanja deinstitucionalizacije nakon što je Odbor UN-a izrazio zabrinutost [52]. Ombudsmanica smatra da bi Komisija mogla sustavnije primjenjivati taj pristup.

50. Iako su države članice odgovorne za odabir i provedbu projekata koji primaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, Komisija ima odgovornost intervenirati ako sazna da projekt nije u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Uredbom o zajedničkim odredbama, posebno u pogledu obveze promicanja deinstitucionalizacije. Konkretno, ako Odbor UN-a izrazi zabrinutost u pogledu usklađenosti aktivnosti koje financira EU s odredbama CRPD-a o deinstitucionalizaciji, Komisija bi trebala aktivno pokrenuti to pitanje s dotičnom državom članicom i razmotriti izricanje financijskih sankcija, kako je predviđeno Uredbom o zajedničkim odredbama [53].

Zaključak

Na temelju istrage ombudsmanica zaključuje ovaj predmet sljedećim zaključkom:

Ova je istraga zaključena jer u ovoj fazi daljnje istrage nisu opravdane. Niz prijedloga za poboljšanje naveden je u nastavku.

Europska komisija, članovi Europske mreže pučkih pravobranitelja i članovi Okvira EU-a na temelju članka 33. stavka 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom bit će obaviješteni o toj odluci.

Prijedlozi za poboljšanje

Smjernice

(i) Komisija bi državama članicama i vlastitom osoblju trebala pružiti jasnije smjernice o potrebi za promicanjem deinstitucionalizacije u kontekstu upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i sredstava koja se upotrebljavaju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Izdavanje novih smjernica prioritet je s obzirom na promjene u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama i dodatne programe financiranja uspostavljene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Nakon donošenja smjernice bi trebalo objaviti na internetu kako bi se olakšao javni nadzor.

... državama članicama

ii. Komisija bi u smjernicama predviđenima za 2023. trebala pružiti jasne i nedvosmislene informacije o potrebi za promicanjem deinstitucionalizacije i načinu na koji se to može postići, posebno u kontekstu tematskih uvjeta koji omogućuju provedbu na temelju Uredbe o zajedničkim odredbama. Smjernice bi trebale sadržavati primjere mogućih mjera kojima bi se mogla poduprijeti deinstitucionalizacija i prijelaz na obiteljsku skrb i skrb u zajednici.

iii. Pri izradi tih smjernica Komisija bi trebala zatražiti doprinos organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom.

iv. Smjernicama bi se državama članicama trebalo naložiti da:

(a) da u svoje nacionalne programe uključe informacije o svojim strategijama koje se odnose na deinstitucionalizaciju;

(b) pobrinuti se da su „sporazumi o partnerstvu” i operativni programi koje podnose Komisiji na odobrenje dovoljno detaljni kako u njima ne bi bilo prostora za izgradnju ustanova za osobe s invaliditetom i starije osobe;

(c) osiguravaju da aktivnosti koje financiraju u okviru Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost doprinose promicanju deinstitucionalizacije;

(d) nastoji sustavno uključivati organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom u osmišljavanje, odabir, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata obuhvaćenih europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

... za osoblje Komisije

v. U svojoj procjeni usklađenosti nacionalnih strategija i planova s CRPD-om te pravom i politikama EU-a („horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu”) Komisija bi trebala:

(a) savjetovanje s nacionalnim institucijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva što je prije moguće tijekom postupka;

(b) ako je to moguće, uzimaju u obzir istrage nacionalnih pučkih pravobranitelja o tome je li upotreba sredstava EU-a u skladu s ciljem promicanja deinstitucionalizacije;  

(c) daje prednost mišljenjima koja se odnose na države članice Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom.

vi. Komisija bi trebala utvrditi pokazatelje o tome kako definirati postupak deinstitucionalizacije, uključujući potrebu za provjerom postoje li i jesu li postupci deinstitucionalizacije u državama članicama transparentni.

vii. U smjernicama bi trebalo pojasniti da bi sve iznimke od zabrane financiranja institucija trebalo usko tumačiti i odražavati primjedbu Odbora UN-a da ne bi trebalo graditi nove „dugoročne institucije” i da starije „stambene ustanove za dugotrajnu skrb” ne bi trebalo obnavljati nakon „najhitnijih mjera potrebnih za zaštitu fizičke sigurnosti stanovnika”.

Odbori za praćenje

viii. Komisija bi trebala poticati države članice da olakšaju sudjelovanje organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom u odborima za praćenje. Komisija bi također trebala poticati države članice da pozovu nacionalne pučke pravobranitelje da sudjeluju u radu odbora za praćenje u odgovarajućoj ulozi (kao savjetnici ili članovi).

ix. Komisija bi od država članica trebala zahtijevati da osiguraju da se odluke odbora za praćenje, posebno preporuke nacionalnim tijelima o financiranju, objavljuju na internetskim stranicama relevantnih nacionalnih tijela u pristupačnom formatu.

Provedba

(x) Komisija bi trebala zauzeti proaktivniji pristup provedbi, među ostalim putem postupaka zbog povrede, posebno ako se pojavi zabrinutost da su aktivnosti koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u suprotnosti s obvezom promicanja deinstitucionalizacije.

 

 

Emily O'Reilly
Europska ombudsmanica


Strasbourg, 27. travnja 2022.

 

PRILOG I.: Odgovori pučkih pravobranitelja i organizacija civilnog društva u kontekstu istrage Europskog ombudsmana

Praćenje

Odgovori nacionalnih pučkih pravobranitelja

51. Neki su ispitanici izjavili da su ESI fondovi upotrijebljeni za financiranje prelaska s velikih na manje institucije te da očekuju da će se sredstva i dalje upotrebljavati za poboljšanje postojećih ili izgradnju novih institucija.

52. Nekoliko ispitanika smatralo je da bi njihova nacionalna tijela trebala razviti posebnu strategiju za deinstitucionalizaciju.[54] Mali pružatelji socijalnih usluga trebali bi imati bolji pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi pomogli u promicanju deinstitucionalizacije.[55] Organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom trebalo bi sustavno uključivati u osmišljavanje, odabir, provedbu, praćenje i evaluaciju projekata obuhvaćenih europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

53. Kad je riječ o mogućem sudjelovanju pučkih pravobranitelja u odborima za praćenje, ispitanici koji su podržali tu ideju naglasili su potrebu za preispitivanjem postojeće metodologije kako bi se osigurala učinkovitost praćenja. Ako mandati ombudsmana ne predviđaju sudjelovanje u odborima, a to uključuje dodatne resurse, to bi trebalo uzeti u obzir.[56] Većina ispitanika izjavila je da praćenje sredstava nije u njihovoj nadležnosti, ali da mogu nadzirati tijela za praćenje.[57] Neki su istaknuli da bi sudjelovanje u odborima za praćenje moglo ugroziti njihovu institucionalnu neovisnost.

Odgovori organizacija civilnog društva

Potpora u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za prelazak na skrb u zajednici i obiteljsku skrb

54. Europski forum osoba s invaliditetom (EDF) naveo je da se tematski uvjet koji se odnosi na deinstitucionalizaciju različito tumači u različitim državama članicama. Smjernice koje je predvidjela Komisija trebale bi biti vrlo jasne i ambiciozne te sastavljene uz doprinos organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom.

55. Europska mreža za neovisno življenje (ENIL) navela je da ex ante uvjeti u programskom razdoblju 2014. 2020. nisu spriječili ulaganja u ustanove za osobe s invaliditetom. Smatraju da se to neće promijeniti s obzirom na uvjete koji omogućuju provedbu primjenjive na programsko razdoblje 2021. 2027. jer:

(i) Komisija je zauzela stajalište da su dopuštena ulaganja u ustanove za dugotrajni boravak za osobe kojima je potrebna stalna skrb i zdravstveni nadzor, pod uvjetom da države članice napreduju u osiguravanju neovisnog života i deinstitucionalizacije [58].

ii. U svojoj procjeni ispunjavaju li države članice horizontalne uvjete koji omogućuju provedbu Komisija se oslanja na stajališta nacionalnih upravljačkih tijela i ne traži stajališta nacionalnih institucija za ljudska prava i organizacija civilnog društva.

Praćenje koje provodi Komisija

56. ERF je izjavio da se čini da je Komisija „preopterećena”. Osim toga, lokalne i nacionalne organizacije civilnog društva pretjerano se oslanjaju na izvješćivanje o zlouporabi sredstava. Međutim, te organizacije imaju ograničene kapacitete za obavljanje tako intenzivnog rada. Osim toga, ne mogu lako pristupiti informacijama o mjerama predviđenima za fondove EU-a te stoga često mogu dostaviti primjedbe tek nakon početka izgradnje/obnove institucija, što je prekasno.

57. ENIL je izjavio da sustavi praćenja u državama članicama i na razini EU-a nisu dovoljno pouzdani da spriječe upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za projekte kojima se nastavlja socijalna isključenost i segregacija osoba s invaliditetom. Komisija bi trebala preuzeti veću odgovornost za osiguravanje usklađenosti projekata koje su države članice odabrale za primanje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s prioritetima kao što je deinstitucionalizacija. Međutim, „sporazumi o partnerstvu” i operativni programi podneseni Komisiji na odobrenje često su dovoljno nejasni da obuhvate izgradnju institucija za osobe s invaliditetom i starije osobe.

Uloga civilnog društva u nacionalnim odborima za praćenje

58. Europski fond za obranu izjavio je da se to sudjelovanje organizacija civilnog društva u nacionalnim odborima za praćenje razlikuje među državama članicama. Organizacije za osobe s invaliditetom (nacionalna vijeća za osobe s invaliditetom i lokalne organizacije) trebale bi biti uključene u odabir i praćenje mjera koje financira EU, posebno u pogledu ulaganja kako bi se osigurala deinstitucionalizacija.

59. ENIL smatra da organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom nisu dovoljno uključene u faze provedbe, praćenja i evaluacije projekata. Ne postoje sredstva za pružanje tehničke potpore kojom bi se omogućilo njihovo sudjelovanje. Mnoge male organizacije nemaju dovoljno informacija o radu odbora za praćenje ili o tome kako postati članovi. Postoji i nedostatak transparentnosti u pogledu ulaganja obuhvaćenih europskim strukturnim i investicijskim fondovima, pri čemu se informacije često ne pružaju u pristupačnom formatu. Čak i ako organizacije civilnog društva ulažu znatne napore kako bi doprinijele savjetovanjima o tim pitanjima, njihove se primjedbe često bez objašnjenja odbacuju.

60. Organizacije koje su članovi odbora za praćenje smatraju da se sastanci održavaju prerijetko, da pokrivaju previše područja i da su vrlo tehnički. Zbog toga organizacije ne mogu raspravljati o pitanjima koja se na njih odnose. Sastanci se često održavaju prekasno, nakon što su već započele potencijalno problematične mjere/projekti koji primaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Utjecaj pandemije na deinstitucionalizaciju

61. Europski fond za obranu izjavio je da postoji stvaran rizik da će nerazmjerni učinci na zdravlje u ustanovama za institucionalnu skrb tijekom pandemije dovesti do toga da će države članice nastojati više ulagati u institucionalnu skrb. Time bi se ozbiljno ugrozio napredak prema deinstitucionalizaciji. Iako ERF priznaje da se Komisija nastojala usprotiviti prijedlozima za ulaganja u institucije uključene u neke nacionalne planove za oporavak i otpornost, boji se da bi se ta ulaganja i dalje mogla provoditi. S obzirom na veću fleksibilnost koja se državama članicama daje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u usporedbi s europskim strukturnim i investicijskim fondovima, Europski fond za obranu poziva Komisiju da „drastično” pojača vlastito praćenje i ponudi financijsku pomoć organizacijama civilnog društva koje bi joj mogle pomoći u praćenju.

62. ENIL je izrazio zabrinutost da će se sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost upotrijebiti za jačanje institucionalne skrbi, posebno za starije osobe. Ta bi se sredstva EU-a, primjerice, mogla upotrijebiti za osiguravanje objekata za izolaciju ili održavanje fizičkog razmaka. ENIL je u nekim nacrtima nacionalnih planova za oporavak i otpornost pronašao dokaze o planiranim ulaganjima u institucije u nekim zemljama.

63. ENIL je također istaknuo da velike ustanove za osobe s invaliditetom (za djecu, odrasle i starije osobe) i dalje imaju koristi od ESI fondova. Mnoga djeca s invaliditetom premještena su u manje stambene objekte umjesto da ih se vraća njihovim obiteljima ili im se pružaju drugi oblici obiteljske skrbi. U okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova nema dovoljno ulaganja za osobnu pomoć i pristupačno stanovanje. U većini država članica u kojima je prioritet financiranja prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici osobe s invaliditetom premještene su iz velikih u manje ustanove (s različitim imenima). Komisija bi trebala iskoristiti drugo preispitivanje EU-a koje je 2022. proveo Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom kao priliku da izvuče pouke iz programskog razdoblja 2014. 2020. 

Korektivne mjere i postupci zbog povrede

Primjedbe organizacija civilnog društva

64. ENIL je naveo da su postupci zbog povrede protiv Austrije i Poljske (kao i postupci protiv Rumunjske iz prethodne godine) trajali dulje od jedne godine. Komisija je obavijestila ENIL da namjerava zaključiti sva tri postupka. ENIL je tvrdio da se Komisija oslanja isključivo na stajališta nacionalnih tijela. Nije, primjerice, tražila mišljenja poljskih ili austrijskih pučkih pravobranitelja. ENIL se savjetovao s poljskim pučkim pravobraniteljem o pritužbi zbog povrede koja se odnosi na Poljsku. Prema ENIL-u, poljski pučki pravobranitelj izrazio je zabrinutost zbog procesa deinstitucionalizacije u Poljskoj i njezine usklađenosti sa standardima ljudskih prava. Prema ENIL-u poljski pučki pravobranitelj može procijeniti ugrožavaju li aktivnosti koje financira EU napredak prema deinstitucionalizaciji.

65. ENIL je izjavio da Komisija dosad nije utvrdila kršenje prava EU-a niti primijenila druge sankcije u vezi s mjerama koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koje se odnose na institucije za osobe s invaliditetom i starije osobe.

 

[1] Vidjeti, na primjer: C-335/11 i C-337/11, HK Danmark protiv Dansk almennyttigt Boligselskab i HK Danmark protiv Dansk Arbejdsgiverforening, jugement od 11. travnja 2013., točka 30. https://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?num=C-335/11&language=EN ; i

C-363/12, Z. protiv A Government department, The Board of management of a community school, presuda od 18. ožujka 2014., t. 73. https://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=C-363/12

[2] Odluka Vijeća od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32010D0048

[3] Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava opisao je deinstitucionalizaciju kao „postupak kojim se omogućuje promjena životnih uvjeta za osobe s invaliditetom, s institucionalnih i drugih segregacijskih okruženja na sustav kojim se omogućuje društveno sudjelovanje u kojem se usluge pružaju u zajednici u skladu s individualnom voljom i preferencijama”. Vidjeti: Opća skupština Ujedinjenih naroda (2014.), Tematska studija o pravu osoba s invaliditetom na samostalan život i uključenost u zajednicu: izvješće Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, A/HRC/28/37, točka 25.

[4] https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-persons-with-disabilities/committee-on-the-rights-of-persons-with-disabilities-3.html

[5] Opća napomena br. 5, 27. listopada 2017., točka 15. i točka 15. podtočka (e): https://digitallibrary.un.org/record/1311739?ln=en

[6] Zaključne primjedbe o početnom izvješću Europske unije od 2. listopada 2015., točka 51.: https://digitallibrary.un.org/record/812354?ln=en 

[7] Uredba (EU) 2021/1060 o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32021R1060

[8] Uredba (EU) 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32013R1303

[9] Preambula, uvodna izjava 13. Uredbe 1303/2013 i preambula, uvodna izjava 6. i članak 9. stavak 3. Uredbe 2021/1060.

[10] Predmet 417/2018/JN i 1233/2020/MMO.

[11] Agencija EU-a za temeljna prava procijenila je kako države članice upotrebljavaju europske strukturne i investicijske fondove za izgradnju i obnovu ustanova za institucionalnu skrb: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2017-independent-living-part-ii-funding-budgeting_en.pdf

[12] https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=25267

[13] Njihovi odgovori dostupni su na: https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/correspondence/en/155220

[14] Države članice dužne su imenovati odbore za praćenje kako bi provjerile provode li se operativni programi u kojima se upotrebljavaju europski strukturni i investicijski fondovi ispravno. Odborima predsjeda nacionalno upravljačko tijelo, a sastoje se od regionalnih, gospodarskih i socijalnih partnera. Europska komisija ima savjetodavnu ulogu u Odboru.

[15] Odgovorili su pučki pravobranitelji iz Austrije, Baskije, Belgije, Češke, Hrvatske, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Islanda, Latvije, Malte, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Španjolske, Švedske i Trenta u Italiji. Njihovi odgovori dostupni su na: https://www.ombudsman.europa.eu/en/doc/correspondence/en/155220

[16] Uvjeti koji omogućuju provedbu utvrđeni su u Uredbi 2021/1060:
„Horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu”: Države članice trebale bi uspostaviti nacionalni okvir za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uključujući ciljeve s mjerljivim ciljevima, mehanizme prikupljanja i praćenja podataka te mehanizme kojima se osigurava da se njihove politike, zakonodavstvo i standardi koji se odnose na prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na odgovarajući način odražavaju u pripremi i provedbi programa koji primaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ako takav uvjet koji omogućuje provedbu nije ispunjen, prijedlog nije prihvatljiv za financiranje.

„Tematski uvjeti koji omogućuju provedbu”: (i) Kako bi bile prihvatljive za financiranje integracije marginaliziranih zajednica, države članice moraju uspostaviti nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva koji sadržava mjere za promicanje prelaska s institucionalne skrbi na skrb u zajednici. ii. Kako bi bile prihvatljive za financiranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi, države članice moraju imati nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za zdravlje koji sadržava mjere za promicanje usluga u zajednici.

[17] Program financiranja za hitne slučajeve uspostavljen u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova: https://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/factsheets/2020/coronavirus-response-investment-initiative

[18] Preambula, uvodna izjava 13. i članci od 21. do 24. Uredbe 2021/1060. „Svaki program utvrđuje strategiju za doprinos programa ciljevima politike (...) sastoji se od jednog ili više prioriteta (...).”

[19] Preambula, uvodna izjava 18. i članci od 10. do 14. Uredbe 2021/1060. „Sporazum o partnerstvu trebao bi biti sažet i strateški dokument kojim se usmjeravaju pregovori između Komisije i dotične države članice o izradi programa (...).”

[20] Preambula, uvodna izjava 55. Uredbe 2021/1060.

[21] https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1484 

[22] Postoje dva skupa smjernica za osoblje Komisije u vezi s deinstitucionalizacijom. Prvi pruža opće savjete o primjeni ex ante uvjeta, uključujući one povezane s deinstitucionalizacijom: https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/eac_guidance_esif_part2_en.pdf.  Druge smjernice usmjerene su na to kako „operativno” deinstitucionalizirati deinstitucionalizaciju s pomoću fondova. U njemu se utvrđuju primjeri mjera koje će se financirati iz ESF-a i EFRR-a, kao što su razvoj strategija deinstitucionalizacije i prilagodba infrastrukture za pružanje usluga u zajednici: https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/guidance_deinstitutionalistion.pdf.

[23] U studenome 2019. Europska stručna skupina za prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici sastavila je iscrpan dokument: kontrolni popis kako bi se osiguralo da mjere koje financira EU doprinose neovisnom životu razvojem i osiguravanjem pristupa uslugama koje se pružaju u obitelji i zajednici.

[24] Članak 23. Uredbe 2021/1060

[25] Obuhvaćeno Uredbom 1303/2013

[26] Uredba 1303/2013 - opći ex ante uvjet 3.

[27] Uredba 1303/2013 - tematski ex ante uvjet 9.1.

[28] Dostupno na https://ec.europa.eu/regional_policy/en/atlas/programmes

[29] Obuhvaćeno Uredbom 2021/1060

[30] Članak 15. stavak 4. Uredbe 2021/1060.

[31] Prilog III. Smjernicama o osiguravanju poštovanja Povelje Europske unije o temeljnim pravima pri provedbi ESI fondova: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52016XC0723(01)

[32] OI/8/2014/AN https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/59836

[33] Točke 4.4. i 4.6. Priloga IV. Uredbi 2021/1060: „Strateški okvir politike za zdravstvo i dugotrajnu skrb” i „Nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva”

[34] Vidjeti stavak 13. njegove odluke.

[35] Posebni izvjestitelj UN-a za prava osoba s invaliditetom napomenuo je, nakon što je u ožujku 2022. posjetio Europsku komisiju (i druge institucije EU-a), da „odredba o jednakosti/nediskriminaciji iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (i Povelje EU-a) nije podložna „postupnoj realizaciji”. https://www.ohchr.org/en/press-releases/2022/03/un-expert-hails-eu-commitment-disability-rights

[36] Opća napomena br. 5, 27. listopada 2017., točka 49.: https://digitallibrary.un.org/record/1311739?ln=en

[37] Člankom 33. stavkom 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom zahtijeva se da države stranke uspostave okvir za promicanje, zaštitu i praćenje provedbe Konvencije.

[38] U skladu s člancima od 38. do 40. Uredbe 2021/1060 Komisija u tim odborima sudjeluje u savjetodavnoj ulozi.

[39] Komisija je 2019. zaprimila i pritužbu zbog povrede protiv Rumunjske u vezi s istim pitanjem.

[40] Članak 5. CRPD-a.

[41] Članak 21. Povelje.

[42] U članku 19. CRPD-a navodi se da bi stranke trebale poduzeti mjere kako bi osigurale pravo osoba s invaliditetom na samostalan život i uključenost u zajednicu.

[43] Člankom 26. Povelje predviđa se pravo osoba s invaliditetom na sve mjere kojima se osigurava njihova neovisnost, društvena i profesionalna uključenost te sudjelovanje u životu zajednice.

[44] Preambula, uvodna izjava 55., Uredba 2021/1060 i preambula, uvodna izjava 12. i članak 6. Uredbe 1303/2013.

[45] Članak 9. Uredbe 2021/1060.

[46] Baza podataka tijela UN-a za ugovore, dostupna na:

https://tbinternet.ohchr.org/_layouts/15/treatybodyexternal/TBSearch.aspx?Lang=en&TreatyID=4&DocTypeID=5

[47] Komisija može izdati obrazloženo mišljenje i obustaviti plaćanja pod uvjetom da „postoji dovoljno izravna veza između pitanja na koje se odnosi obrazloženo mišljenje i predmetnih rashoda kako bi se ugrozila njihova zakonitost i pravilnost”. Uvodna izjava 70. Uredbe 2021/1060

[48] Komunikacija Komisije, Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.C_.2017.018.01.0010.01.ENG  

[49] Ibidem, stavak 2.

[50] OI/8/2014/AN https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/59836

[51] Predmet 1233/2019/MMO: https://www.ombudsman.europa.eu/en/case/en/55112

[52] CRPD/C/HUN/IR/1, 17. rujna 2020. na: https://bit.ly/3elqo31

[53] Kako je predviđeno Uredbom 2021/1060. Na primjer, prekid roka plaćanja (članak 96.) ili obustava plaćanja (članak 97.).

[54] Pučki pravobranitelji Austrije, Baskije, Češke Republike , Estonija, Latvija, Slovenija

[55] Pučki pravobranitelji Austrije, Hrvatske, Češke, Estonije i Slovenije

[56] Danska, Estonija, Finska, Malta, Portugal,

[57] Austrija, Baskija, Češka, Hrvatska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska

[58] ENIL je uputio na pravno mišljenje koje je bilo predmet prethodne pritužbe Ombudsmanu (417/2018/JN): https://www.ombudsman.europa.eu/en/case/en/52034

Što mislite o automatskom prijevodu? Dajte nam svoje mišljenje.